Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-7/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Tihane Cišper predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GŽ ud. ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marinu Zekanoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. Zadar, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, građansko-upravni odjel u Zadru, radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1373/2024-12 od 6. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1373/2024-12 od 6. prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanom u zapisnicima broj Z-6428/2008/513 i Z- 6428/2008/481, na način da se suvlasnikom za ½ dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 7319 m2 i vlasnikom za cijelo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 13638 m2, upisuje tužiteljica GŽ ud. Nikole, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeno brisanje tog prava sa imena upisanog zk. vlasnika (st. I. izreke), te je naloženo tuženoj da tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.673,80 (st. II. izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).

3. Žalba nije osnovana.

4. Tuženik u žalbi ukazuje da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 299. i 377. ZPP, jer da je na glavnoj raspravi, nakon zaključenja prethodnog postupka, prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novog očevida na mjestu događaja, na kojem su prema prijedlogu tužitelja ponovno saslušavani svjedoci. Međutim, kako je tužitelj još u tužbi predlagao provođenje očevida na licu mjesta, ne radi se o dokazu koji je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka. Jednako tako, svjedoci koji su ponovno saslušavani bili su predloženi do zaključenja prethodnog postupka. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 299. st. 1. ZPP. Nije počinjena niti bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 377. ZPP, jer prvostupanjski sud u ponovnom postupku nije provodio prethodni postupak, već samo glavnu raspravu, na kojoj je ponovno proveo dokaze koji su bili predloženi do zaključenja prethodnog postupka, u skladu s čl. 299. st. 1. ZPP.

5. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 299. st. 3. ZPP, na koju ukazuje tuženik u žalbi, jer iako je uzeo u obzir iskaze svjedoka iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 538/19-20 od 12. siječnja 2021., koju je tužitelj priložio nakon zaključenja prethodnog postupka, odlučne činjenice nije utvrdio samo na temelju iskaza tih svjedoka, već i na temelju iskaza svih saslušanih svjedoka u ovom postupku, pa se ne radi o povredi koja je mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, jer bi i bez uzimanja u obzir dokaza koje nije trebalo uzeti u obzir, bila donesena ista odluka.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 377. st. 2. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi, jer je prema uputi ovog suda iz ukidnog rješenja prilikom odlučivanja trebao imati u vidu povijesni prikaz zemljišnih knjiga. No, prvostupanjski je sud činjenično stanje utvrdio na temelju iskaza svjedoka, pa kako je u presudi navedeno da je izvršio uvid u povijesne zemljišnoknjižne izvatke, jasno je da je zaključio da se stvarno stanje razlikuje od povijesnog stanja zemljišnih knjiga.

7. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 8. ZPP, jer je činjenično stanje utvrdio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8. Neosnovano tuženik u žalbi ukazuje da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

9. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

10. Predmet ovog postupka je ispravak upisa određenog rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanom u zapisnicima broj Z-6428/2008/513 i Z-6428/2008/481, na način da se suvlasnikom za ½ dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 7319 m2 i vlasnikom za cijelo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 13638 m2, upiše tužiteljica.

11. Prvostupanjski je sud pravilno na temelju iskaza saslušanih svjedoka utvrdio da je prvotni tužitelj osobno i putem svojih prednika posjedovao predmetne nekretnine od 1955. godine.

12. Na žalbene navode tuženika da se presuda ne može temeljiti na iskazima svjedoka koji nisu dovedeni u vezu s ostalim provedenim dokazima treba reći da ako sud prihvati iskaze svjedoka i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključi da se pravo posjedovno i pravno stanje razlikuje od katastarskih evidencija i stanja zemljišnih knjiga, tada nema zapreke da se presuda temelji na iskazima svjedoka.

13. Budući da su nekretnine od kojih se nastale predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisane kao društveno vlasništvo, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je tužiteljica, računajući pošten posjed njezinih prednika, dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Naime, protekom roka od 40 godina, ili 1995. godine, sukladno materijalnom pravu iz paragrafa 1468. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), koji se primjenjuje na temelju odredbi iz čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), bile su ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina na temelju dosjelosti.

13.1. Naime, prema pravnom shvaćanju zauzetom na Proširenoj općoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina dostatan je pošteni posjed od 20 godina (takvo stajalište zauzeo je VSRH u odluci Rev-x 51/13-2 od 23. srpnja 2014.), odnosno kako se ovdje radi o nekretninama u društvenom vlasništvu, taj rok iznosi 40 godina.

14. Ovdje se ne primjenjuje Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima („Narodne novine“ 53/1991 i 92/1994, dalje: ZOVO), iako je rok za dosjelost istekao za vrijeme dok je na snazi bio taj Zakon, a to stoga jer je na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 1984. zauzeto pravno stajalište da kad je ZOVO propisan kraći rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama dosjelošću, a nakon stupanja na snagu Zakona, koji je stupio na snagu 1980. godine, preostalo vrijeme kraće je od zakonom propisanog, tada rok ističe protekom vremena određenog ranijim zakonom.

15. Slijedom svega izloženog, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je osnovana tužba za ispravak iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj, 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17), te da radi ispravka pogrešnog upisa treba naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru ispravak pogrešnog upisa određenog rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanom u zapisnicima broj Z-6428/2008/513 i Z-6428/2008/481, na način da se suvlasnikom za ½ dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 7319 m2 i vlasnikom za cijelo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "[adresa], šuma površine 13638 m2, upiše tužiteljica uz istovremeno brisanje tog prava sa imena upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

16. Odluka o troškovima postupka zakonita je i pravilna (čl. 154. st. 1. ZPP), jer je tužiteljica u cijelosti uspjeli u sporu, tako da je trebalo temeljem čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. II. izreke pobijane presude.

17. Zahtjev tuženika za naknadu troška za sastav žalbe trebalo je odbiti kao neosnovan, jer tuženik nije uspio u žalbenom postupku (čl. 166. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 25. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Tihana Cišper