Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: Kzd-20/2024-44
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici, po sutkinji za mladež Marini Kovačević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Dušice Špiranec, u kaznenom predmetu protiv okr. ČT, koju brani Davor Marčec, odvjetnik iz Velike Gorice, zbog kaznenog djela iz čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje ODO) u Virovitici posl. br. KOz-DO-33/2023-1 od 29. studenoga 2023., nakon održane i zaključene nejavne rasprave 23. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenice ODO u Virovitici CT, okr. i branitelja okr., te oca i zz mlljt. ošt. GT BT i punom. mlljt. ošt. HT, odvjetnice iz [adresa], dana 25. ožujka 2026. objavio i
p r e s u d i o j e
Okr. ČT, kći MT i ĐT rođ. Č, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] 55. samostalnog bataljuna HV-a kbr. 5, državljanka RH, administratorica, zaposlena u MUP-u, živi u izvanbračnoj zajednici, majka četvero mlljt. djece, sa završenom SSS, bez čina, neodlikovana, neosuđivana, vodi se drugi postupak, brani se sa slobode,
k r i v a j e
I.
što je
dana 8. siječnja 2023. u [adresa], u obiteljskoj kući, pristajući da nepovoljno utječe na razvoj svoje kćeri, djeteta GT (rođene **.**.2011.), nezadovoljna što je dijete GT odbila s njom ići na bazen u Koprivnicu, vikala na nju te ju uhvatila desnom rukom za lijevu nadlakticu i odvukla u hodnik, gdje ju je gurnula na ormar u hodniku, uslijed čega je dijete GT pala i udarila vratom o ormar, zatim ju je ponovno uhvatila za ruku i gurnula na krevet u dnevnom boravku te joj počela vikati govoreći joj da je neodgojena, bezobrazna i mutava, nakon čega ju je počupala za kosu i dalje joj vičući da je neodgojena i da ju može biti sram, da će joj uzeti mobitel da se ne čuje s tatom, nakon čega joj je uzela mobilni telefon i ključeve te ju je zaključala, ostavila samu i otišla, zbog kojeg se postupanja prestrašila i rasplakala, a zbog počinjenog fizičkog nasilja izazvala joj je bol na području glave i vratne kralježnice te je zadobila crvenilo kože na desnom sljepoočnom dijelu glave i na stražnjoj strani vrata, što se sve nepovoljno odrazilo na dobrobit i psihofizički razvoj djeteta GT,
II. dakle, zlostavila dijete i na drugi način grubo povrijedila djetetova prava,
III. čime je počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 - dalje KZ/11),
IV. pa ju stoga sud za isto djelo temeljem citirane zakonske odredbe
osuđuje
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,
V. a na temelju članka 56. KZ/11 okrivljenici se izriče
UVJETNA OSUDA
na način da se određuje da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica za vrijeme od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
VI. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1., 6. i 8. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje ZKP/08) okr. ČT je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 2.740,79 EUR, te platiti paušalnu svotu u iznosu od 150,00 EUR, nužne izdatke zz mlljt. ošt. BT, kao i nagradu i nužne izdatke punom. ošt. odvjetnice HT iz [adresa] u iznosu od 3.075,00 EUR, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. ODO u Virovitici podnijelo je Općinskom sudu u Bjelovaru optužnicu posl. br. KOz-DO-33/2023-1 od 29. studenoga 2023. godine protiv okr. ČT zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Kv I-5/2024-4 od 18. siječnja 2024. prihvaćen je prijedlog predsjednika optužnog vijeća Općinskog suda u Bjelovaru za prenošenje mjesne nadležnosti te je za vođenje kaznenog postupka u ovom kaznenom predmetu u povodu optužnice ODO u Virovitici posl. br. KOz-DO-33/2023-1 od 29. studenoga 2023. godine protiv okr. ČT određen Općinski sud u Virovitici.
2. Očitujući se o optužbi okr. je izjavila da se ne smatra krivom za djelo koje joj je stavljeno na teret optužnicom.
3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze saslušanjem oca i zz mlljt. ošt. GT BT u svojstvu svjedoka (140-143, 269-272), saslušanjem vještakinja Katarine Dodig-ĆurkoviĆ, psihijatrijske struke i Daniele Šincek, psihologijske struke (607-608), saslušanjem svjedoka FT (608-610), izvršen je uvid u pisane dokaze i to u ispis dojave PU Bjelovarsko -bilogorske, PP Bjelovar od 8. siječnja 2023. (20-21), u medicinsku dokumentaciju za mlljt. GT (23), u zapisnik o očevidu od 8. siječnja 2023. (27-29), u kriminalističko tehničko izvješće (30-31), u fotodokumentaciju očevida tjelesnih ozljeda od 27. siječnja 2023. (32-39), u dokumentaciju HZZSR PU Bjelovar (41-47), u prijavu OB Bjelovar (52), u zapisnik HZZSR PU Bjelovar (55), u nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke Davora Mayera (60-61), u izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku pol. jedinicu (69-74), u zabilješku HZZSR PU Bjelovar (83-84), pročitan je iskaz svjedoka BT (140-143, 269-272), reproduciran je iskaz žrtve mlljt. GT i pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka/žrtve (150-153), reproduciran je iskaz žrtve mlljt. PT i pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka/žrtve (154-157), pročitan je nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (168-174), kombinirano psihologijsko psihijatrijski nalaz i mišljenje (176-211), nalaz i mišljenje psihijatrijsko psihologijskog vještačenja NPB dr. Ivan Barbot Popovača (280-375, 425-520), dopis Obiteljskog centra PS Bjelovarsko-bilogorske (381-382), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (385-388), kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje (389- 424), nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrijske struke Katarine Dodig-Ćurković (524- 549), psihologijsko vještačenje vještakinje psihologijske struke Daniele Šincek (551 - 575), nalaz i mišljenje iz spisa Općinskog suda u Varaždinu posl. br. Ovr-13/2024, pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika sastavljen kod PP Bjelovar 5. svibnja 2023. godine, reproducirana DVD snimka istog ispitivanja, izvršen uvid u izvod iz KE za okr. i ispitana okrivljena.
4. Nesporno u ovom postupku je da su se okr. i žrtva dijete GT kritične zgode verbalno sukobile oko toga što dijete GT nije htjela ići sa okr., FT, bratom PT i sestrom ET na kupanje na bazene u Koprivnicu. Nadalje je nesporno da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu dana 8. siječnja 2023. navodeći da ju je okr. fizički zlostavljala. Provedenim pregledom utvrđena je palpatorna bolnost temporalno desno uz crvenilo te crvenilo na leđima u području cervikalne kralježnice.
5. Uvidom u bolničku prijavu Opće bolnice Bjelovar (52) sud utvrđuje da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć 8. siječnja 2023. kojom prilikom je prema izjavi GT navedeno da je došla zbog obiteljskog nasilja od strane majke i da je majka dijete zgrabila i udarila s njom u pod, prilikom kojeg pregleda su postavljene dijagnoze natučenje glave, natučenje vratne kralježnice i istegnuće vratne kralježnice, s kratkim mišljenjem da se radi o tjelesnim ozljedama.
6. Sporno u ovom postupku je da li je okr. ČT kritične zgode počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava na štetu svoje kćerke djeteta GT, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, kako joj se to optužnicom stavlja na teret.
7. Svjedok BT iskazao je da se dana 08.01.2023. godine u popodnevnim satima nalazio u svojoj vikend kući u [adresa] kada ga je oko 17,00 sati putem aplikacije „snapchat” nazvala kćerka GT te mu je uplakanim glasom govorila da ju je mama ČT istukla i zaključala u kući te joj je oduzela mobilni telefon. Rekao joj je da se smiri, da će odmah krenuti iz [adresa] u [adresa], ali da će prije dolaska obavijestiti policiju kako se kćerka ne bi dodatno uplašila kada dođe s policijom do njihovog stana koji se nalazi u jednoj kući. Prilikom dolaska u [adresa] prvo je otišao po svoju sestru ST kako bi ista bila sa njim kao podrška i kao svjedok. Prilikom dolaska do sestrine kuće, oko 17,45 sati, u njenoj ulici je vidio policijsku patrolu te je došao do policajaca i rekao im što mu je kćerka rekla u telefonskom razgovoru i zamolio ih da idu s njima do kuće gdje se nalazi GT. Dolaskom do kuće zajedno s policajcima je dozvao kćerku do prozora te je ista rekla da je zaključana u stanu, da nema ključ i da ne može izaći iz stana. Tada se sjetio da njegov sin ZT sigurno ima ključ od stana u torbi, te je rekao kćerki GT da pregleda Pavlovu torbu i potraži ključ. GT mu je nakon kraćeg vremena kroz prozor dala ključ kojim su policijski službenici otključali stan. Potom je na adresu došao jedan kriminalistički službenik koji ih je prepratio do bolnice u [adresa] gdje je GT obavila liječnički pregled. Prilikom čekanja na pregled GT mu je detaljnije ispričala što se dogodilo, odnosno rekla mu je da se suprotstavila majci ČT i da nije htjela s mamom i maminim partnerom FT ići na kupanje u Koprivnicu, već je htjela ostati kod kuće i pripremiti se za školu. GT mu je rekla da je mama poludila na to, primila je za ruku i odvukla do hodnika j gurnula ju, uslijed čega je GT pala i prilikom pada udarila stražnjim dijelom glave u cipelarnik, potom ju je mama nagurivala u hodniku kojom prilikom je GT pala i glavom udarila u pod. Potom je mama GT primila za ruku, odvukla ju u sobu i tamo ju gurnula na krevet, čupala za kosu i vikala na uho. Cijelo vrijeme mama je GT vrijeđala da je neodgojena, bezobrazna, mutava i da ju može biti sram. U jednom trenutku u stan je ušao FT koji se obratio ČT i rekao joj da idu, nakon čega je ČT uzela Noli mobitel, ključeve i zaključala ju u stanu, nakon čega je zajedno s FT, PT i ET otišla na kupanje u Koprivnicu. GT mu je također rekla da je prilikom navedenog događaja FT bio u automobilu s PT i Ladom. Prilikom liječničkog pregleda vidio je da GT ima ozljede u vidu crvenila leđa u području vrata i crvenila na glavi na vlasištu. GT je bila kod majke ČT od Nove godine do 08.01.2023. godine (druga polovica praznika) te mu je u više navrata govorila da ostaju sami doma jer mama i FT rade, i da ona čuva brata PT i polusestru ET. GT trenira atletiku u „Atletskom klubu Bjelovar” u kojoj dužnost predsjednika kluba obnaša TT i isti je ujedno i tajnik Športskog saveza BBž. Od navedenog događaja GT mu je rekla da su joj mama i FT rekli da više neće ići na atletiku. „Atletski klub Bjelovar” je od navedenog događaja sudjelovao u više atletskih natjecanja na koje je trebala ići i GT, ali niti na jedno nije išla. Kontaktirao je IT, Nolinog trenera, koji mu je rekao da je GT odlična i da želi čim prije vidjeti njene rezultate natjecanja. Početkom veljače mu je rekao da svjedok mora popuniti jedan formular, odnosno prijavnicu i da mora donijeti Noline dvije slike, obaviti liječnički pregled i kupiti joj tenisice „sprinterice” za natjecanje, što je i učinio do utorka, a natjecanje se trebalo održati za vikend u Zagrebu. Trener je nakon toga rekao tko ide na natjecanje, ali GT nije bila među njima. Tada je bio mišljenja da GT ne ide na natjecanje jer su prekasno predali papire. Od tog perioda bilo je još nekoliko natjecanja, ali je trener IT imao izgovore da se sada održava natjecanje za male, da se održava dvoransko natjecanje, da treba pričekati natjecanja na otvorenom i slično. Dana 16.04.2023. godine u dječjem bjelovarskom kazalištu je susreo trenera IT koji mu je rekao da je GT prijavio za idući vikend za natjecanje, a isto to je na ranijim treninzima rekao i GT. Dva dana nakon toga, odnosno 18.04.2023. godine tijekom treninga ga je nazvala GT i bila uplakana te mu je rekla da svi idu na natjecanje osim nje i da joj trener nije obrazložio zašto ne ide na natjecanje. Smirio ju je i nakon Nolinog treninga došao do trenera IT koji mu je rekao da ne može oko toga ništa napraviti, da mu je TT rekao da sve to stopira jer imaju jednu situaciju oko GT koju treba riješiti. Također mu je rekao da se on kao trener u to ne može miješati i da ga je strah zbog posla jer mu je TT nadređeni te da se za sve upite obrati FT. Slijedećeg dana obratio se putem poruka treneru, a on ga je zamolio da se obratim FT, da kada FT odobri natjecanje da će vrlo rado prijaviti GT za natjecanje. Potom se sa porukama obratio FT i zamolio ga da prijavi GT za natjecanje, što je on odbio. lako FT nije sudjelovao u događaju koji se dogodio 8.1.2023., od navedenog dana vrši konstantan pritisak na GT na treninzima i van treninga, npr. govoreći joj „ako ne budeš poštivala pravila koja sam ja napisao kao Predsjednik kluba izbacit ću te iz kluba”, na treninzima ju zna pozvati u svlačionicu nasamo te joj pokazuje slike polusestre ET, a kada ga je nešto upitala za slike, FT joj je odgovarao „da si kod nas znala bi, ti si kr iva za sve, dobro GT šta ti je, ti dobro znaš što moraš reći mami, izvoli joj se ispričati, jel ti znaš što si nam učinila, baki, djedu, mami, koju si nam bol nanijela, mama je sada bolesna ima temperaturu 39, sve smo dali za tebe, kako si nam to mogla napraviti, nećemo se preseliti u kuću”, dok joj je mama jednom prilikom rekla „nećeš imati svoju sobu”. Jednom prilikom kada je GT došla kod mame FT ju je upitao što je došla, jel treba njihovu pomoć te ju upitao kada se misli vratiti kod njih. Također mu je GT rekla da se ne osjeća ugodno u blizini FT na treninzima, osjeća nelagodu čim vidi njegov automobil kod dvorane te mu govori da ju poprijeko gleda na treningu i kod kuće kada dođe mami u posjetu i u više navrata ga je zamolila da ju za vrijeme treninga čeka u čekaonici s ostalim roditeljima (više puta je propustila trening kada je kod dvorane vidjela Nikolin automobil).
7.1. Nadopunjujući svoj iskaz na zapisniku suda svjedok BT iskazao je da od kritične zgode tj. od **.**.2023. GT živi sa njim, a kod okr., odnosno svoje majke ide na viđanja. Nakon kritične zgode izdana je privremena mjera temeljem koje je GT svjedoku dodijeljena na čuvanje i odgoj, koja je mjera kasnije ukinuta i trenutno je u tijeku sudski postupak radi reguliranja kod koga će djeca u konačnici biti. Nakon kritične zgode **.**.2023. GT je osjećala strah, nelagodu i osjećala se hladno prema mami, tako da je iz tog razloga ostala živjeti sa njim, a njihov zajednički sin ZT sa svjedokom živi od 1. kolovoza 2023., a i on ostvaruje viđanja sa majkom. Kritične zgode 8. siječnja 2023. kada su svjedokova sestra ST i svjedok sa policijom došli pred stan gdje je GT stanovala sa okr., odnosno svojom majkom, GT je izašla na prozor stana i prvo su ju policajci ispitali da li ga pozna i tko sam joj je svjedok, odnosno morali su se uvjeriti da je Nolin otac i onda je GT pronašla ključ i policija je otključala stan. Kritične zgode je vidio da je GT bila uznemirena i uplakana, te nije mogao vjerovati u ono što mu je GT ispričala u telefonskom pozivu da ju je majka pretukla i zaključala. Kada je policija otključala stan vidio je da GT plače i jeca, bila je raščupana, no kako je bio mrak ispred stana GT nije detaljno mogao pregledati, već je isto učinio u čekaonici HBP Opće bolnice u [adresa] gdje su ih prepratili pol. službenici i tada je vidio koje ozljede GT ima, a o čemu je prethodno iskazao u svom iskazu danom policiji. GT se smirila, prestala je plakati nakon što je izašla iz stana. Kada ga se pita kod koga su živjela djeca GT i ZT prije kritične zgode, tada je bila presuda takva da GT i ZT žive sa majkom i da svjedok ima pravo viđanja djece 2 dana u tjednu i svaki drugi vikend, te pola praznika. Tako su GT i ZT kod svjedoka bili od početka zimskih praznika do 31.12.2022. nakon čega su otišli i od 1.1.2023. bili kod majke do kritične zgode 8.1.2023. nakon čega se GT preselila kod svjedoka. Svjedok se dok djeca nisu bila kod njega nastojao makar svaki dan sa djecom čuti telefonski, no mama im je branila pozive. Kada ga se pita da li se GT i ranije žalila prije ove kritične zgode da bi joj majka učinila što nažao, može reći da su se okr. i svjedok razveli kad je GT bila stara 3 godine, a ZT star 1 godinu i svjedok je tada dok su djeca bila mala na djeci znao viđati masnice o čemu je obavještavao CZSS u [adresa] na što bi Centar pozivao okr. koja bi rekla da sam je lažov i manipulator i po tim njegovim prijavama se nije postupalo, a u Centru nisu zvali djecu na razgovor. Kako je vidio da se ništa po tom pitanju ne poduzima, a htio je zaštiti djecu informirao se i saznao da je u tom području najeminentnija Poliklinika za zaštitu djece u Zagrebu gdje je odveo PT i GT i tamo u Poliklinici je utvrđeno da majka provodi neadekvatne odgojne metode u odnosu na PT i GT. Nakon što je taj nalaz Poliklinike za zaštitu djece u Zagrebu predočio u CZSS u [adresa] ni tada nije pokrenut nikakav postupak i prva reakcija je ustvari bila od jedne sutkinje u jednom od njihovih sudskih postupaka i tada je sutkinja pitala da zašto se po tom nalazu nije ništa pokrenulo nakon čega se pokrenulo na način da su od strane ODO u Bjelovaru pokrenute predistražne radnje, odnosno ODO u Bjelovaru je delegirao spis u ODO u Virovitici gdje je vođen prethodni postupak, odnosno predistražne radnje i odbačena je kaznena prijava protiv okr. jer da nema dovoljno dokaza, a svjedok nije htio preuzeti kazneni progon. To rješenje o odbačaju kaznene prijave bilo je negdje u ljetu 2022. godine i u tom periodu dok se provodio istražni postupak, u tih godinu dana, okr. je kao majka prema GT i PT bila dobra, brižna, topla, djeca nisu imala nikakve primjedbe na majku, a što je svjedok i priželjkivao da bude tako. 15. prosinca 2022. uslijedila je presuda temeljem koje su djeca dodijeljena majci na skrb i odgoj, a kritični događaj dogodio se 8. siječnja 2023. Dakle, ubrzo nakon odbačaja kaznene prijave u odnosu na okrivljenu. Svjedok je GT i PT htio voditi na psihološke terapije u Polikliniku za djecu u Zagreb jer je takva preporuka bila od strane Poliklinike kada je djecu doveo tamo na pregled, međutim okr. je Poliklinici napisala mail u kojem je navela da se ne slaže sa time da Poliklinika vrši psihološke terapije nad djecom i onda mu je u Poliklinici bilo rečeno da budući da nema majčine suglasnosti da nisu u mogućnosti vršiti psihološke terapije u odnosu na djecu. Nakon kritične zgode 8. siječnja 2023. godine, nakon što je GT preselila kod svjedoka, svjedok je GT počeo voditi na psihološke terapije u Obiteljski centar u [adresa]. 2020. ili 2021. godine, zbog proteka vremena se ne može detaljno sjetiti, no ima sve te mailove upućene CZSS u [adresa] pa naknadno bi mogao to provjeri ti kada je to točno bilo, GT mu je pričala da je nakon što se vratila kod majke od svjedoka da je jako plakala i da ju je majka ošamarila i rekla joj da ako ne prestane plakati da više neće vidjeti tatu, nakon čega je GT prestala plakati kada bi dolazila od svjedoka i gutala bi knedle. ZT i GT su mu kao mali znali pričati da ih mama kažnjava na način da ih je zatvarala u sobu, da im nije davala mobitel, da ih nije puštala na wc, da im nije davala jesti, a koliko je to dugo trajalo to mu nije poznato. Prvotno je mislio da djeca to što su mu pričala za mamu preuveličavaju ili izmišljaju pa ih je zato i vodio u Polikliniku za zaštitu djece u Zagrebu da vidi što je na stvari, da li je to što djeca pričaju istina ili preuveličavaju ili izmišljaju. Nakon kritične zgode siguran je da su djeca govorila istinu sve što su govorila za mamu. GT trenutno ne ide na psihološke terapije u Obiteljski centar, a išao je i ZT vezano za događaj od ljeta 2023. godine i sa svjedokom su u Obiteljskom centru obavili razgovore, a saznao je da su razgovore u Obiteljskom centru obavili i sa okr., te mu je rečeno da djeci od strane Obiteljskog centra vezano za psihološke terapije više ne mogu pomoći od ovog što jesu, rečeno mu je da su uvidjeli hladnoću od strane majke prema PT i GT i da joj je rečeno da mora poraditi na tome tako da sad PT vodi na tzv. reset terapije, to su terapije igrom koje nisu nužno vezane za događaj od ljeta 2023. godine, već su to terapije za njegov sveukupni boljitak i za uspjeh u školi, a imajući u vidu da je ZT dječak koji je rekao bi "zvrkast", dok je GT smirenija kao djevojčica, odgovornija je tako da ona sve svoje obaveze uredno obnaša, dok je za PT procijenjeno da će mu koristiti te reset terapije, a na što ga vodi privatno i plaća te sate tih reset terapija. U svom iskazu je naveo da je majka odnosno okr. GT oduzela mobitel, a iskazao je da ga je GT nazvala na snapchat, to je ustvari bilo da GT nije imala svoj mobitel, ali se je snašla i uzela je tablet od svoje mlađe polusestre u kojem tabletu nije bila SIM kartica pa ga nije mogla telefonski nazvati već se logirala na snapchat i na taj način ga nazvala. Kritične zgode svjedoku je bilo čudno kako to da ga GT zove na snapchat jer ga je obično zvala normalno putem mobitela, a putem poruka su komunicirali na različite načine, pa tako su si znali slati i poruke ili slike i putem snapchata. GT je bacila ključ koji je našla u bratovoj torbi kroz prozor stana jer je rekla da je pokušala otključati stan iznutra, ali da brava nešto šteka pa da nije uspjela i zato je bacila ključ pa je otključala policija. Kad ga se pita kako to da je došlo do toga da ZT od 1.8.2023. godine živi kod svjedoka, može reći da je sa GT i PT bio na prvom dijelu školskih ljetnih praznika na moru i vratili su se **.**.2023. i ZT se veselio što ide kod majke provesti drugi dio ljetnih praznika, dok GT nije išla i već tu prvu večer su se dogodile neke nesuglasice između mame i PT, mama je PT oduzela mobitel i rekla mu da se sa tatom, odnosno sa svjedokom, više neće čuti do početka školske godine. PT to nikako nije bilo pravo jer je on htio živjeti sa svjedokom, ali je prihvatio da će živjeti sa mamom, no htio se sa svjedokom čuti na dnevnoj bazi i tu večer je čekao da svi zaspu pa se iskrao i došao k svjedoku i nakon toga se više nije htio vratiti živjeti sa mamom. Kritične je prvo nazvao policiju, a nije zvao okr. zbog svojih ranijih iskustava jer da je nazvao okr. ista bi mu rekla da laže, izmišlja, da je manipulator i brzo bi se vratila i rekla da sve to nije istina, dok je svjedok na ovaj način, kada je išao sa svojom sestrom koja mu je bila svjedok i sa policijom mogao odmah vidjeti kakva je situacija sa GT. Naime, i ranije kada su djeca govorila da ih mama tuče svjedok bi o tome govorio u CZSS u [adresa], ali sa odmakom od nekih 3, 4-5 dana i tada se na djeci više nisu vidjele ozljede, nije bilo crvenila, nije bilo vidljivo čupanje i onda je okr. govorila da on laže, izmišlja i da je manipulator, dok su na ovaj način ozljede na GT evidentirane. GT mu je kritične zgode rekla da nije htjela ići na kupanje na bazen u Koprivnicu jer se htjela pripremati za školu jer je bila nedjelja navečer i zadnji dan zimskih školskih praznika, pa je htjela spremiti knjige i pripremiti se za školu. Kritična zgoda je bila u nedjelju navečer, a svjedok je sa GT u ponedjeljak ili utorak otišao do okr. po Noline knjige za školu, ali GT nije htjela izaći iz auta, a okr. nije htjela izaći van iz stana pa se taj put nisu vidjele. U obiteljskim predmetima kada je bio upitan kakva je okr. majka iskazivao da ista brine za djecu na način da djeca imaju sve što im je potrebno, ali je isto tako i upućivao da je okr. hladna kao majka i da djecu fizički kažnjava. Stan okr. gdje je kritične zgode živjela sa GT i PT je u suterenu te je GT mogla izaći i kroz neki od prozora, nije nužno morala izaći kroz vrata, no dodao bi da kada ga je GT nazvala rekao joj je da ga pričeka u stanu i da će doći i tada GT nije imala razloga izlaziti van kroz prozor, a kada su došli sa policijom pred stan policija je rekla da je suludo da dijete vade kroz prozor stana ako može izaći normalno kroz vrata. Centar nije utvrdio njegovo manipulativno ponašanje od razvoda. Tete u vrtiću mu nikada nisu iskazale da bi vidjele masnice na GT i PT.
8. Žrtva dijete GT iskazala je, na dokaznom ročištu u Županijskom sudu u Bjelovaru, da u zadnje vrijeme nije u dobrim odnosima s majkom, a to otkako je otišla živjeti kod oca. Majka je nekada prema njoj lijepog ponašanja, a nekada je prema njoj ljuta. Sjeća se događaja od zadnjeg dana zimskih praznika 8. siječnja 2023. da su trebali ići u Koprivnicu na kupanje, a što je GT odbila jer je trebala učiti za školu. To je majku uznemirilo i počela je na nju vikati kada joj je ponovila da želi ostati doma. Majka se naljutila i došla do nje u sobu vičući i govoreći da mora ići s njima, a što je GT opet odbila. U tom trenutku ju je majka primila za ruku i dovukla do hodnika gdje ju je počela gurati zbog čega se GT udarila zadnjim dijelom glave u rub od ormara i onda ju je opet primila za ruku i počela bacati i vikati na nju u hodniku te ju je gurnula na dvosjed. Nakon toga ju je primila iza uha i za kosu te počupala i vikala na uho. Kada je u kuću ušao FT majka je nakratko otišla do njega te se vratila i opet vikala poslije čega joj je uzela mobilni telefon i ključeve te otišla ostavivši ju zaključanu u stanu. Nakon toga pomoću tableta je nazvala oca koji je došao po nju zajedno sa policajcem i svojom sestrom. Tijekom kritičnog događaja većinom je plakala i nije se ugodno osjećala dok je majka na nju vikala da mora ići s njima, kao i da je bezobrazna i neodgovorna, te da će joj uzeti mobitel da se neće moći čuti s ocem. U vezi tog događaja zadobila je ozljede i to na ruci je imala otisak majčine ruke kao i crvene točkice po tijelu.
9. Svjedok dijete ZT iskazao je, na dokaznom ročištu u Županijskom sudu u Bjelovaru, da je mama (okr.) stalno vikala na GT i da je tukla GT. Sjeća se događaja kada su se spremali na bazene i da je GT trebala ostati doma učiti za školu. Zna da je poslije toga GT otišla živjeti k ocu. Vidio je da je GT plakala i da je majka vikala na GT da mora ići s njima na bazen. Nije čuo što je majka vikala. To je vidio dok je bio u hodniku, a majka i GT u sobi.
10. Uvidom u medicinsku dokumentaciju Opće bolnice Bjelovar, Objedinjeni hitni bolnički prijem od 8. siječnja 2023. (23) sud utvrđuje da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć navodeći da ju je okr. fizički zlostavljala. Provedenim pregledom utvrđena je palpatorna bolnost temporalno desno uz crvenilo te crvenilo na leđima u području cervikalne kralježnice.
11. Uvidom u bolničku prijavu Opće bolnice Bjelovar (52) sud utvrđuje da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć 8. siječnja 2023. kojom prilikom je prema izjavi GT navedeno da je došla zbog obiteljskog nasilja od strane majke i da je majka dijete zgrabila i udarila s njom u pod, prilikom kojeg pregleda su postavljene dijagnoze natučenje glave, natučenje vratne kralježnice i istegnuće vratne kralježnice, s kratkim mišljenjem da se radi o tjelesnim ozljedama.
12. Uvidom u zapisnik o očevidu PU Bjelovarsko-bilogorske od 8. siječnja 2023. nad djetetom GT (27-29) i u fotodokumentaciju očevida tjelesnih ozljeda od 27. siječnja 2023. (32-39) sud utvrđuje da su fotografirane vidljive ozljede i to crvenilo temporalno desno i crvenilo na leđima u području cervikalne kralježnice.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke prof. dr. sc. Davora Mayera, specijalist sudske medicine (60-61), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, sud utvrđuje da je medicinskom obradom ošt. GT uočeno blago crvenilo kože na desnom sljepoočnom dijelu glave i na stražnjoj strani vrata te je vještak mišljenja da se radilo o prolaznom crvenilu kože koje ne predstavlja ozljedu u sudskomedicinskom smislu. Ovakav nalaz je moguća posljedica djelovanja tupe mehaničke sile na ove dijelove tijela, do čega u okolnostima fizičkih sukoba može doći uslijed udarca tupotvrdim sredstvom, udara dijelom tijela o čvrstu prepreku ili pak mehanizmom hvatanja i pritiska. Događaj se mogao odvijati na način kako je to oštećenica iskazala liječniku prilikom pregleda, ali oštećenica u njemu nije zadobila tjelesne ozljede.
14. Iz nalaza i mišljenja vještakinje psihijatrijske struke prof. prim. dr. sc. Katarine Dodig-Ćurković, dr. med. (524-549), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke , sud utvrđuje da je mlljt. GT adolescentica rane faze adolescencije (11 do 13 godina života), pohađa sedmi razred osnovne škole, urednih intelektualnih i kognitivnih kapaciteta da samostalno može sudjelovati u predmetnome vještačenju, aktualno živi sa ocem i mlađim bratom, te očevom novom partnericom i njezinom kćeri iz prethodnog braka. Rani rast i razvoj je protekao uredno, nema podataka o nekim težim tjelesnim bolestima, operativnim zahvatima ili značajnim ozljedama, traumama, povredama kroz rano djetinjstvo odnosno predškolsku dob. U dobi od tri godine je doživjela razvod roditelja, nakon razvoda je ostala živjeti sa majkom, uz viđanja sa ocem. Iz tog razdoblja ima prisjećanje na jednu situaciju koju je kako ističe potisnula ali se dosjeća jedne svađe između roditelja i to joj je zapravo jedino čega se sjeća dok su kao obitelj živjeli u kući. Uredno je upisala osnovnoškolsko obrazovanje, nastavu pohađa po redovnom programu, odlična je učenica, sebe opisuje kao osobu koja ne voli učiti ali uredno prati nastavu i uči pod nastavom, pa praktički kod kuće ne treba previše učiti ili se truditi. U dobi od 11 godina, dakle doba latencije i priprema za ulazak u predbubertet, opisuje traumatsko iskustvo nakon što je zadobila udarce od strane njoj poznate i iznimno bliske osobe, majke, radi čega je na kraju se vratila živjeti kod oca gdje je i sada, a sa majkom ima uređena viđanja. Neposredno nakon samog predmetnog događaja dolazi do pogoršanja u njezinom psihičkome funkcioniranju: ne ide u školu, ne želi biti sama ili sama noću spavati, intenzivno je uplašena, plačljiva, voli da otac bude u njezinoj blizini, ima potrebu za podrškom od strane oca, opisuje smetnje i sa koncentracijom, uplašena je i zbog dolaska policije, slabije jede i slabo spava. Dakle razvila je kliničku sliku akutne reakcije na stresni poremećaj kao rezultat traumatskog iskustva. Radi se o tzv. tipu jedan traume koja je iznenadna, zadovoljava kriterije za akutnu reakciju na stresni podražaj, radi svog intenziteta i iznenadnog djelovanja na sigurnost djeteta narušava djetetove ranije aktivnosti i ometa ga u njegovim svakodnevnim funkcijama. U predmetnom vještačenju je razvidno da mlljt. GT i dalje iskazuje svojim funkcioniranjem posljedice samog događaja, pri tome silno ulaže jako puno napora da potisne sam događaj i da dijelom “disimulira “ simptome traume. Kod nje je jako izražen osjećaj krivnje koji joj je nametnut primarno od strane majke, ali i nekih drugih članova obitelji, opisuje da se osjeća izolirano od strane majčine uže obitelji sa kojima više nema kao ranije kontakte, što dodatno utječe na njezin subjektivan osjećaj krivnje i potrebe da “umanji svoje poteškoće i narušeno funkcioniranje”. O prirodi intenziteta samog traumatičnog događaja svjedoči i činjenica da je nakon dva dana od samog predmetnog događaja po prvi puta dobila menstruaciju, dakle tako važan događaj u životu svake djevojke ona povezuje sa ovim događajem sa majkom, koja bi njoj trebala u tim okolnostima biti podrška i naučiti ju kako se snalaziti u toj situaciji, međutim taj dio su joj pomogli otac i pomajka. Dakle, i dalje ima poteškoće na planu koncentracije, pažnje, što je dijelom nastojala kupirati slušanjem glasne glazbe, a kako sama navodi opazila je da mora puno više učiti nego je to ranije, s obzirom da se pod nastavom nije mogla skoncentrirati radi opetovanih misli u svezi samog traumatskog događaja. Odustala je i od atletike, dijelom i radi činjenice što je tamo bio i majčin drugi muž, FT, s kojim majka ima dvoje djece, a svojim nekim izjavama dodatno pojačavao njezino loše mišljenje o sebi i osjećaj da je ona kriva za svu situaciju. Dakle, više članova majčine obitelji, posebno majka, svojim postupcima, odnosno ignoriranjem GT zapravo su vršili značajan emocionalni pritisak na dijete, a što je i dalje prisutno, radi čega mlljt. GT iskazuje smetnje u vidu pojačane plačljivosti, uznemirenosti, umanjivanja majčine odgovornosti, idealiziranje nekih majčinih dobrih postupaka (dovoljno joj je da samo majka bude dobra, da ne viče ) ili potreba djeteta da opravdava majku (kada ne viče ili nas ne tuče, zna nekada biti i dobra, ili nekada je i bolje da viče, nego da šuti i ignorira me). Tijekom vještačenja se opaža da je GT izrazito uznemirena kada se spomene sam događaj, iskazuje i strah za oca, boji se da se ocu nešto ne dogodi, da ostane sama, pa i radi toga pažljivo bira riječi kada nam opisuje i ponašanje majke, i oca, da ne bi nešto slučajno rekla, a što bi ocu moglo naštetiti. Ona je iznimno privržena ocu, on joj je aktualno sada najveća podrška, daje joj sada iznimno potreban osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Mlljt. GT je također pokazala poteškoće u interpersonalnim odnosima navodi da nije imala potrebu za socijalizacijom, izbjegavala je prisjetiti se nekih situacija i o tome govoriti svojim prijateljima, vrijeme bi uglavnom provodila uz oca i C. S obzirom da više nije trenirala atletiku, promijenila je i društvo, a promjena sporta je bila uvjetovana predmetnim događajem. Kod nje su stalno prisutne intruzije u svezi predmetnog događaja, radi čega ulaže ogroman napor i potiskuje ih, što ju dodatno traumatizira i emocionalno i psihički opterećuje. Razvila je intenzivan stres kada priča o nekim detaljima koje imaju vezu sa samim događajem, pri tome ima prisjećanja na točno određene detalje unutar samog događaja (kako ju je mama udarila zadnjim dijelom glave u rub cipelara, druga scena je kada ju je primila za kosu i vikala na desno uho, i treće kako je došla policija“. Silno se trudi potisnuti misli, sjećanja ili emocije u svezi samog događaja, a ako se i spomene razvija snažne fiziološke reakcije (uznemirena je, ubrzano diše, lomi prste, hiperventilira, uzdiše). Zbog svega što se događa mlljt. GT silno potiskuje sve emocije, pa i sam predmetni događaj i iz straha da se ocu nešto ne dogodi jer ima snažan osjećaj grižnje savjesti, boji se da će zbog njenih nekih postupaka ili riječi tata ispasti manipulator, pa se boji i za oca, da otac ne bi nastradao radi onog što ona nama govori. Zapravo je u strašnom emocionalnom pritisku radi cjelokupne situacije, boji se da bi mogla ostati i bez oca koji joj je velika psihološka, emocionalna podrška u ovoj situaciji. Mlljt. Noli nedostaje majka, pa nastoji majku na neki način prikazati i dovoljno dobru u nekim situacijama ili danima, što je njoj kao djetetu iznimno potrebno, jer ima normalnu psihološku potrebu za majkom. Upravo iz tog njezinog normalnog psihološkog poriva da ima majku u svom životu, sklona je majku doživljavati „u manje negativnom kontekstu“ i „bira majčine osobine ili trenutke“ kada joj je sa majkom bilo ugodno, dobro, ili je majčino ponašanje bilo dobro u odnosu na nju, da bi kao dijete „preživjelo“ svu ovu situaciju. U sadašnjim okolnostima, ona se uz oca osjeća sigurno, kroz oca i očevu partnericu ima podršku i oni na nju djeluju podržavajuće i ohrabrujuće, te dijelom svoje terapijsko djelovanje prorađuje upravo kroz oca i maćehu. Dakle, temeljem svega opisanoga mlljt. GT zadovoljava kriterije za postraumatski stresni poremećaj prema DSM 5 kriterijima za djecu stariju od 6 godina, adolescente i odrasle na način da: KRITERIJ A: direktna trauma i osobno svjedočenje traumatskom događaju događaj je nastao djelovanjem njoj iznimno bliskog člana obitelji (majka) izlaganje za nju ekstremno neugodnim detaljima samog događaja u više navrata (policija, sud, socijalna skrb, vještaci) KRITERIJ B: stalno prisutne intruzije disocijativne reakcije potiskivanja samog događaja, intenzivan stres tijekom unutarnjih ili vanjskih podsjetnika na sam događaj, značajne fiziološke reakcije kada govori se ili spominje sam događaj KRITERIJ C: izbjegavanje sjećanja, emocija u svezi događaja, izbjegavanje vanjskih podsjetnika (stari stan gdje se to dogodilo npr.) KRITERIJ D: negativne promjene kognicije i raspoloženja kada se govori o samom predmetnom događaju (plačljiva, uznemirena, uplašena). Negativna očekivanja (što će biti sa tatom, majčino ponašanje, strah i od majčinog stalnog nepredvidljivog ponašanja, ništa se neće promijeniti). Smanjeni interes u ranijim aktivnostima (atletika, sport općenito). Slabija sposobnost doživljavanja pozitivnih emocija KRITERIJ E: pojačani pobuđujući odgovor i problemi sa koncentracijom. U zaključku vještakinja Katarina Dodig-Ćurković navodi da je mlljt. GT neposredno nakon predmetnog događaja razvila kliničku sliku akutne reakcije na stresni podražaj. Međutim sada u predmetnom vještačenju temeljem dijagnostičkih kriterija i njezinog načina funkcioniranja, uočenih smetnji, jasno zadovoljava kliničku sliku: postraumatskog stresnog poremećaja, uz naglašeni nametnuti osjećaj krivnje, ustrašenosti, sklonosti potiskivanja negativnih emocija i općenito negativnih iskustava u svezi samog traumatskog događaja, sklonost promjenama u raspoloženju i poteškoćama na kognitivnom planu kod prisjećanja detalja o predmetnom događaju. Preporuča je maksimalno poštedjeti od daljnjeg izlaganja opetovanim prepričavanjima samog traumatskog događaja, uključiti u neki oblik psihološkog suporta i osnažiti za susrete i viđanja sa majkom i majčinom obitelji, ali kada dijete za isto bude i spremna, u kontekstu pretjerane aktualne izloženosti različitim stručnjacima koji joj nisu pružili onaj tip podrške koji bi njoj subjektivno bio od pomoći.
15. Iz nalaza i mišljenja vještakinje psihologijske struke prof. dr. sc. Daniele Šincek (551-575), koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, sud utvrđuje da je mlljt GT djevojčica u ranoj adolescenciji, stara 13 godina i 4,5 mjeseca u trenutku provođenja vještačenja. Unazad dvije godine, a nakon događaja koji je predmet sudskog postupka u okviru kojeg se provodi ovo vještačenje, stanuje s ocem, pomajkom, bratom i pomajkinom kćerkom iz prvog braka. Prije toga, a nakon razvoda roditelja koji se dogodio kad je GT imala oko tri godine, stanovala je s majkom, očuhom i polusestrom po majci. Nakon ovih događaja, dobila je i polubrata po majci. Pohađa sedmi razred po redovnom programu, odlična je učenica, ima aspiraciju upisati gimnaziju kako bi mogla studirati, nema još jasnu odluku što, ali navodi arhitekturu kao mogućnost. Prestala je trenirati atletiku za koju, po očevoj procjeni, je imala izraženiji talent, a što povezuje s nelagodom zbog kontakta s očuhom koji joj je bio i trener, a na treninzima joj se znao obraćati na način koji joj izaziva grižnju savjesti. Kako su između Nolinih roditelja višegodišnji narušeni odnosi, situaciju u kojoj je GT kao glavni izvor sigurnosti i podrške doživljavala oca te tražila njegovu prisutnost u situacijama susreta s majkom ili očuhom (osobni susreti s majkom, treninzi), istu nije mogla dobiti u dovoljnoj mjeri jer je majka pokretala pritužbe prema ocu pred različitim institucijama. To je posljedično dovelo do toga da djevojčica s jedne strane odustane od sporta koji voli, a s druge strane da jako kontrolira i umanjuje simptome posljedica za ovaj postupak ključnog događaja, u strahu da će isto majka protumačiti isto kao očevu manipulaciju i napadati nju, brata ili oca zbog toga. Sve to dodatno uvećava patnju djeteta. GT, unatoč majčinom nepredvidljivom i ambivalentnom ponašanju, ima potrebu za majčinom pažnjom (vidjeti kako objašnjava da joj je draže kad majka viče na nju jer tad bar nekako komuniciraju, nego kad ju ignorira, a što se učestalo događa zadnje dvije godine). Majka pokazuje i nakon samog događaja ne samo izostanak uvida u neprimjerenost svojih postupaka, nego na različite načine izaziva dodatnu štetu djevojčici. Uz već opisano otežavanje da djevojčica dobije očevu podršku, vrlo okrutno izaziva djetetu grižnju savjesti optužujući dijete da je spontano pobacila zbog stresa koji joj je GT „uzrokovala“ time što je tražila pomoć kad ju je majka fizički napala i ozlijedila – pri tome djetetu pokazuje slike izgubljenog ploda i govori da je to mrtvi polubrat/polusestra. I očuh sudjeluje u takvom izazivanju grižnje savjesti optužujući GT da se mama razbolila jer ju je ona uznemirila. Nakon događaja majka je znala vrlo nepredvidivo reagirati, odnosno otjerati djecu (GT i njenog brata PT) ocu nakon samo desetak minuta susreta, a majčina obitelj, uključujući i majčine roditelje s kojima je GT ranije bila bliska, je prestala ili izrazito smanjila kontakte s djetetom čime su joj dodatno smanjeni mogući izvori socijalne podrške. Situacije u kojima je dijete stalno izlagano različitim aktivnostima stručnjaka (vještačenja, uzimanje iskaza, aktivnosti stručnjaka u okviru HZSR, PU), a za potrebe različitih postupaka, dovodile su dijete u situacije nepotrebne retraumatizacije i rezultirale nepovjerenjem djeteta u stručnu podršku koja joj je potrebna. Samim time, takva podrška neće biti niti djelotvorna jer dijete, potaknuto ovim iskustvima koji nisu određeni prvenstveno njenim potrebama, nego postupcima pred institucijama, je naučilo da od tih institucija neće dobiti podršku koja joj treba i stoga se oslanja na oca i pomajku kao glavne izvore podrške. Iako GT nastoji prikriti simptome PTSP-a nakon proživljenog događaja, a zbog prethodno opisanih okolnosti, oni su u njenom neverbalnom ponašanju jasno vidljivi (majčino ponašanje tijekom tog dana naziva „događajem“, pokazuje tjelesnu napetost, plačljiva je kad se dotakne odnosa s majkom, oprezna je da ne kaže nešto što će djelovati kao da je pod očevom manipulacijom, pa stoga i umanjuje postojeće simptome – npr. na samoiskazanoj mjeri posljedica negira poteškoće koje su jasno vidljive poput intruzija neželjenih sjećanja na događaj u svijest, probleme s koncentracijom i slično). Vidljivo je da je jako oprezna jer ne želi da njene prijateljice znaju za događaj strahujući da će one očekivati da s njima razgovara o istome, a njoj je svaki razgovor o tome nelagodan. Kad ju se pita ima li ili je li imala poteškoća sa spavanjem, isto negira, iako se od oca doznaje o znatno regresivno ponašanju (uspavljivanje uz oca, buđenje) koje je tipično za reakcije djece kada dožive ovako traumatičan događaj. Dakle, ne samo da je sam događaj imao nepovoljne posljedice po GT, nego su iste pogoršane kasnijim ponašanjem majke i očuha koji su usmjereni na optuživanje GT, izazivanje osjećaja krivnje kod djeteta, ambivalentnog ponašanja, uskraćivanja djetetu očeve podrške kroz različite pravne aktivnosti i prekomjerno izlaganje djeteta različitim institucijskim djelovanjima u svrhu različitih postupaka koji su zapravo bili retraumaticzacija. Dodatno, majka vidljivo nema uvida u svoje ponašanje i postupke jer se i nama kao vještakinjama obraća putem dva maila. Nolino kognitivno funkcioniranje u okviru neverbalne inteligencije, vizualno-motoričkog integrativnog funkcioniranja te pamćenja apstraktnih sadržaja je uredno. Na mjerama samoiskaza ističe svoje visoko samopouzdanje te negira internalizirane, eksternalizirane poteškoće te posljedice traumatskih iskustava. Pri tome treba biti izrazito oprezan jer se na mjerama pokazuje izrazita sklonost umanjivanju teškoća koje osjeća, a što je već prokomentirano i uspoređeno s opaženim funkcioniranjem djeteta. Izazovno je što GT slabo koristi strategije suočavanja sa stresom, iako je kontinuirano u stresnim situacijama. Uglavnom se oslanja na distrakciju (slušanje glasne glazbe) i podršku prijatelja i obitelji (prvenstveno oca i pomajke). Dodatno je izazovno što, kako je već objašnjeno, zbog pretjeranog izlaganja različitim postupcima od strane različitih stručnjaka, postala nespremna prihvaćati stručnu podršku, što istu, iako bi djetetu načelno bila potrebna, čini neučinkovitom. Izrazito se ističe da dijete, unatoč tome što prepoznaje neadekvatnost majčinih postupaka, iskazuje čežnju za majčinom ljubavi i jako ju usrećuju susreti s majkom u kojima majka se posveti GT i PT, nije verbalno agresivna ili zanemarujuća prema djeci. Pri tome se kod GT ne uočava zamjeranje majci. Ipak, kako je GT na početku adolescencije, razdoblja u kojem kroz individuaciju (odvajanje od roditelja kojima se počinju otvoreno uočavati nedostaci i djeca otvorenije izražavaju svoje neslaganje s roditeljima kako bi kritički promotrili svjetonazor roditelja) treba razviti svoja vlastita uvjerenja i stavove (koji u konačnici često budu usklađeni s roditeljskim nakon tog perioda prigovaranja i preispitivanja, ali je važno da djeca kroz to prođu i onda istinski prihvate i internaliziraju vrijednosti roditelja jer inače samo kroz poslušnost i slijepo preuzimanje stavova vjeruju u nešto, ne razumijevajući zašto to čine), odnosno u konačnici razviti svoj identitet (jasno znati tko je), zabrinjavajuće je hoće li se aktualna situacija kod GT manifestirati i na način da pokušavajući udovoljiti majčinom nepredvidljivom ponašanju uspori svoj socio-emocionalni razvoj. Ipak, umirujuće je da GT pokazuje indikatore da već sada ima jasnu sliku o sebi, da je emocionalno topla, iako povremeno može biti nedovoljno nježna, no ona dobro racionalno samoregulira svoje emocije i ima kvalitetne odnose s drugim ljudima. Ambiciozna je i ustrajna u postizanju ciljeva. Dok na mjerama samoiskaza se pokazuje samopouzdanom i bez poteškoća u vidu anksioznosti, projektivni materijali ukazuju na značajnu razinu tjeskobe što je u skladu s ranije više puta spomenutom sklonosti djeteta da prikriva poteškoće koje je ovaj događaj izazvao u njenom životu, a zbog kompleksnog odnosa roditelja. U pogledu upita kako je ponašanje okr. iz inkriminiranog događaja djelovalo na mlljt. GT, smatra da je, osim fizičkih posljedica koje su ostavile i ožiljke, proživjela i proživljava posljedice traumatskog događaja u vidu narušene koncentracije, intruzivnih neželjenih sjećanja, regresivnog ponašanja u vidu spavanja, odustajanje od ranije preferiranih aktivnosti, visoku razinu uznemirenosti i pobuđenosti u situacijama koje ju podsjećaju na traumatski događaj, pretjerani oprez koji joj ograničava i odnose s vršnjacima (ne želi da prijateljice znaju za događaj jer ne želi s njima o tome razgovarati), gubitak socijalne podrške od strane članova majčine obitelji, nemogućnost zadovoljenja razumljive djetetove potrebe za majčinom ljubavi jer se majka i dalje nerijetko rivalizira s djetetom i nastavlja narušavat i djetetovu dobrobit optužujući GT i bivšeg supruga za manipulaciju ili izazivajući djetetu grižnju savjesti te onemogućujući dijete da dobije očevu podršku kad to treba prijavljujući dijete, kao i ignorirajući dijete ili izlažući dijete neprimjerenim odbacujućim reakcijama ili verbalnom i psihičkom nasilju. U pogledu upita je li se isto nepovoljno odrazilo na dobrobit i psihofizički razvoj djeteta GT, a kako je ranije navedeno, majčino ponašanje i u samom događaju koji je predmet ovog postupka i prije i nakon tog događaja je dovelo GT u stanje izrazite uznemirenosti i drugih posljedica koja su očekivana u okviru PTSP-a (detaljno je isto opisano i kod vještaka psihijatra), a produljeno djelovanje takvih stresnih okolnosti i retraumatizacije kroz različita institucijska postupanja dovodi dijete u stanje da je gotovo bez obrana, osim podrške obitelji i distrakcije, a da niti nije spremna prihvatiti pomoć stručnjaka jer ih vezuje uz te institucijske postupke koji su joj dodatni izvor stresa. Nolini visoki kapaciteti omogućuju da ona u školskom okruženju uspješno funkcionira, ali je vidljivo da to sve zahtjeva visoku razinu samoregulacije od djeteta. Posebno zabrinjava što majka u razdoblju nakon događaja nije prestala s nasilnim ponašanjem, doduše, u okviru psihičkog nasilja, što ukazuje da vjerojatno nije niti osvijestila učinke svog ponašanja na dijete i da je malo vjerojatna pozitivna promjena. Iako bi u takvim uvjetima bilo preporučljivo ukinuti ili minimalizirati kontakte, budući da GT čezne za majčinom pažnjom, smatra da u ovom trenutku to ne bi bilo u cilju Noline dobrobiti već je važno podržati oca i pomajku u pružanju emocionalne podrške GT (ali i PT) u situacijama kada susreti ne prođu na način koji pridonosi dobrobiti djece.
16. Vještakinja Katarina Dodig-Ćurković i vještakinja Daniela Šincek nadopunjujući svoj nalaz i mišljenje na zapisniku suda navele su da u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja od 2. travnja 2025. i 25. travnja 2025. godine. Na upit zamjenice ODO u Virovitici vezano uz zaključak da mlljt. GT trpi i snažan osjećaj krivnje u svezi cjelokupne situacije ističu da navedeno nije neuobičajeno s obzirom da u predmetni događaj je primarno uključen član obitelji, odnosno majka koja je do tada djetetu bila bitan skrbnik i osoba od povjerenja. Isto tako s obzirom na djetetovu dob, a to je rana adolescencija gdje ona emocionalno, kognitivno i psihološki ne može adekvatno u potpunosti procesuirati sve emocije vrlo često žrtva ima osjećaj i krivnje jer je sasvim normalna psihološka potreba djeteta da i dalje čezne za majkom, da ima potrebu za majčinom ljubavlju i da je majka dio njenog života. S obzirom da li su u predmetnom vještačenju zaključili da li je kod mlljt. GT došlo do posljedica u smislu ugroze njezinog normalnog psihofizičkog razvoja ističu da su jasno u zaključku i nalazu istaknule na koji način se predmetni događaj nepovoljno odrazio na njezino sveukupno funkcioniranje. Bez obzira na podatke da su i ranije postojale određene poteškoće u psihološkom funkcioniranju mlljt. GT navedeno nije utjecalo na njihov nalaz i zaključno mišljenje gdje je vještakinja jasno uzročno povezala predmetni događaj i posljedice na njezino funkcioniranje. Bilo čije emocionalno funkcioniranje je određeno kroz život različitim čimbenicima pa i činjenicom da je mlljt. GT odrastala uz majku, a ovakav izraziti događaj ovakve prirode je posebno snažno emocionalno utjecao na njezino pogoršanje i odstupanje u njezinom psihofizičkom razvoju. Ovaj događaj je bio glavni uzrok u vještačenju utvrđenih poteškoća u njezinom funkcioniranju, a koje je i sama mlljt. GT jasno opisala i vještakinje su povezale posljedice sa samim predmetnim događajem. Pojam emocionalne poteškoće reaktivnog tipa kao rezultat neke situacije, događaja, koje narušavaju svakodnevno funkcioniranje u životu npr. poteškoće sa spavanjem, PTSP, regresivno ponašanje tako da se spava sa ocem u krevetu, nemogućnost koncentracije zbog intruzivnih misli, kod učenja se mora više samo regulirati da bi usvojila gradivo, sve je navedeno u nalazu. Anksioznost je stalni prisutan osjećaj strepnje, a kod GT anksiozna tendencija bi se očitovala u njenom ponašanju na način da kada ide na susret s majkom razmišlja o tome hoće li majka biti dobro raspoložena ili će ju ignorirati ili će biti verbalno nasilna prema njoj i slično, ta briga kako će mama reagirati, da li će imati dobar ili loš dan, da li će drugi članovi mamine obitelji s njom razgovarati ili neće i konkretna manifestacija nekih poteškoća u smislu koje mogu biti određene kako strukturom naše ličnosti tako i određenim životnim iskustvima. Depresivno raspoloženje se kod djece manifestira slično kao i kod odraslih, sa izbjegavanjem svojih obaveza, sa osjećajem tuge, zapuštanjem i svoje higijene, promjene na razini apetita, poteškoća sa snom, izbjegavanje djetetu nekih ranije ugodnih aktivnosti, ali dok su odrasli vrlo često tako bezvoljni, radno afunkcionalni, kod djece često može doći s obzirom da nemaju mogućnost adekvatne samoregulacije i mogućnost kočenja, kao što imaju odrasli, jer mozak nije završio svoj rast i razvoj, nažalost često su moguće impulzivne auto agresivne reakcije ili hetero agresivne reakcije u smislu verbalne, fizičke agresije prema sebi ili drugima, agresija prema stvarima, odnosno inventaru, a nažalost i pokušaji suicida, u konačnici i suicida. Emocionalne poteškoće reaktivnog tipa, anksiozne tendencije i depresivno raspoloženje s mogućnošću reaktivnog agresivnog ponašanja ulaze u kliničku sliku PTSP-a, u takvom intenzitetu nisu bile prije kritičnog događaja uopće evidentirane, GT ih nije opisivala. Potvrđuje se upit branitelja okr. da je u vještačenju iz 2021. godine navedeno da su utvrđeni spomenuti pojmovi (emocionalnih poteškoća reaktivnog tipa, anksiozne tendencije i depresivnog raspoloženja s mogućnošću reaktivnog agresivnog postupanja) ukazuju da se ne slažu sa interpretacijom u pitanju branitelja okr. da isto predstavlja PTSP, budući bi vještak iz 2021. godine jasno naveo upravo tu dijagnozu ukoliko bi utvrdio da su zadovoljeni kriteriji broja simptoma, njihovog intenziteta i dužine trajanja, a prema odgovarajućim klasifikacijama. Te poteškoće su se mogle i otkloniti kao npr. depresivnost, vršnjačko nasilje, odnosno reaktivno ponašanje. Na upit branitelja okr. koliko je učestalo da i pojedinačni događaj izaziva ovakvu reakciju ukazuje se da sukladno npr. Lazarusovoj teoriji stresa je ključna kognitivna interpretacija samog događaja npr. ukoliko GT nakon majčinog odgurivanja udari glavom u ormar i pomisli da će umrijeti od toga ona će biti u smrtnom strahu, što je događaj traumatske razine. Ukoliko neko drugo dijete nakon odgurivanja majke ili oca ili neke druge osobe i udarca glavom u ormar pomisli da to nije strašno, ne boli me tako jako taj događaj neće imati traumatska obilježja. Dakle, za svaku pojedinu osobu se mora procijeniti individualno kako je doživjela, a sukladno svom doživljaju i kakve je posljedice imala u budućem funkcioniranju od nekog događaja. Zbog toga se i provodi vještačenje, inače bi koristili isključivo statističke podatke da osobni doživljaj interpretacija situacije nije ključan za naše buduće funkcioniranje.
17. Svjedok TT iskazao je da je suprug okr. i u vezi su od 2015. ili 2016. godine. Kritične zgode dana 8. siječnja 2023. su u obiteljskom domaćinstvu živjeli na adresi u [adresa] u [adresa] svjedok, okr., djeca od okr. mlljt. GT i ZT, te njihova zajednička kćerka Lada. Taj dan su odlučili ići, kao i inače što su išli, na kupanje na bazene u Koprivnicu i to svi zajedno. Međutim, tom prilikom GT nije htjela ići jer je htjela ostati kod kuće na mobitelu. Svi zajedno su htjeli da GT ide sa njima na kupanje na bazene u Koprivnicu, međutim GT je to odbijala i bila bezobrazna i bahata, a oni su znali zašto želi ostati kod kuće, a to je da može biti na mobitelu. Iz tog razloga joj je okr. uzela mobitel i ponijela ga u auto sa njima jer su oni ostali išli na kupanje, a GT je ostala kod kuće u stanu. Okr. je zaključala stan, no ključevi su ostali i u stanu, koliko se sjeća imali su tada 5 ključeva od stana i jedni ključevi su bili u torbi, ne sjeća se sad više kojoj i čijoj torbi i jedni ključevi u posudi sa ključevima, to je bio stan u suterenu. Otišli su na kupanje okr., svjedok, ZT i ET i nakon kupanja na večeru i za večerom je okr. dobila poziv od policije da je GT pretučena, da je tata došao po nju, da su na policiji i to je sve bilo nadrealno. Nakon toga su došli kući i išli na policiju, ne sjeća se da li taj dan ili slijedeći. Kada su odlazili na bazen u hodniku su bili svi i to okr., svjedok, GT, ET i ZT, GT nije htjela ići sa njima, okr. je GT povukla za ruku, uzela joj mobitel i oni su napustili stan i otišli na kupanje, svi su u nekoliko sekundi izašli iz stana nakon što je okr. GT uzela mobitel. Ističe da nije bilo nikakvog sukoba fizičkog kritične zgode, nitko nikoga nije udarao, niti okr. GT, niti GT okrivljenu. Kada sada GT dolazi kod njih ne pokazuje apsolutno nikakav strah od svoje majke, ovdje okrivljene. Ističe da je stan u kojem su tada živjeli u suterenu i prozori su 25 cm od tla, te je kritične zgode postojala mogućnost da mlljt. GT izađe iz stana kroz prozor jer su se djeca i inače znala tako igrati, čak i djeca iz susjedstva da su kroz prozor ulazili i izlazili iz stana. Svjedok je otac dvoje mlljt. djece i prosvjetni je radnik više od 20 godina. Odgojne metode njegove i njegove izvanbračne supruge ovdje okr. prema djeci su na način da svjedok npr. povisi ton govora ili da kaznu da dijete mora sjediti određeno vrijeme npr. na krevetu da si razmisli što je pogrešno učinilo. Takve odgojne metode koristi i okrivljena. Okr. je stroža mama jer od djece zahtjeva rad, red i disciplinu, a sa čime se i on slaže, a uz sve to pruža i ljubav i toplinu djeci. Za GT bi mogao reći da ne govori uvijek istinu, a što su se mogli osvjedočiti i na "svojoj koži" u više navrata. Kritične zgode kada su bili na odlasku na bazen GT je prvotno sjedila u kuhinji ili u svojoj sobi i došla je u hodnik i tada je došlo do svađe između okr. i GT, te je okr. GT uhvatila za ruku i rekla joj: "Ideš s nama", a što je GT odbijala, derala se i psovala nakon čega joj je okr. uzela mobitel iz ruke, te su oni otišli na bazen. U tom stanu, koliko se sjeća, u hodniku su od namještaja imali ormar za cipele i to manji, visine cca 1 m, možda 1,10 m, to govori koliko se sad može sjetiti obzirom da je to bilo pred 3 godine, a više ne žive u tom stanu. Kada ga se pita gdje je tko stajao u hodniku kritične zgode o tome mu se teško očitovati jer su svi hodali, dakle bilo je dinamično. Kritične zgode od trenutka kada se GT usprotivila ići pa do trenutka kada su otišli na bazen u Koprivnicu sveukupno je trajalo pola minute – minutu, a iz razloga jer su već imali sve spremno za odlazak na bazen, pa tako i za GT. Iz stana je prvi izašao ZT, nakon neko liko sekundi iza ET i svjedok i zadnja je iz stana izašla okrivljena nakon par sekundi iza svjedoka i ET. Svjedok je prosvjetni radnik već 20 godina i radi sa djecom i u svojih 20 godina radnog staža sa djecom nikada nije imao nikakvu mrlju u svojoj profesionalnoj karijeri, te ističe da bi on prvi da je vidio da netko tuče ili maltretira dijete prvi reagirao na nešto tako jer ne bi dozvolio da se dijete tuče ili maltretira na bilo koji način.
18. U svojoj obrani danoj u prethodnom postupku okr. negira počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret navodeći da su tog dana krenuli na obiteljski izlet na kupanje u Koprivnicu, a da je kćer odbila ići s njima na kupanje u Koprivnicu pod izlikom da mora učiti iako tih dana nije ništa učila, niti se pripremala za nadolazeće polugodište. Okr. je znala da GT želi ostati kod kuće kako bi bila na mobitelu. Okr. je sa GT pokušala lijepo razgovarati da ide s njima na kupanje, ali je GT odbila. Okr. joj je rekla da može ostati doma učiti, ali da će okr. Nolin mobitel uzeti sa sobom na što je GT burno reagirala, kao i svaki put kad bi joj okr. rekla da će joj uzeti mobitel, vikala je i nasrtala. Okr. je GT uzela mobitel i zašli su iz stana i stan zaključali. GT je imala ključ od stana. Stan je u suterenu. Poslije kupanja su otišli u restoran na večeru kada je dobila poziv od policije da je GT kod njih i da je obavljen pregled sa GT, da je GT zvala svog oca. To je okr. jako iznenadilo, nije bilo razloga da se to dogodi. I prošle godine je njezin bivši suprug pokrenuo postupak protiv nje i supruga za zlostavljanje djece koja prijava je odbačena u ODO u Virovitici. Od početka razvoda 2015. njezin bivši suprug pokreće sudske postupke protiv nje. Kritične zgode 8.1.2023. okr. nije vikala niti nasrtala na GT. Istakla je da je GT sklona manipuliranju, iskorištava situaciju jer je kod bivšeg supruga okr. sve dopušteno, kod njega nema nikakvih pravila. Vodio je djecu u Polikliniku u Zagrebu da daju iskaz u njegovu korist.
18.1. U svojoj obrani danoj na zapisniku suda okr. je navela da u cijelosti ostaje kod svoje obrane iznijete na zapisniku PP Bjelovar i ne želi više ništa dodati, niti iznositi svoju obranu.
19. Na temelju ovako provedenih dokaza i dane obrane okr., nakon savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti te savjesne ocjene obrane okr., sud smatra dokazanim sve navode optužnice, odnosno smatra dokazanim da je okr. počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude. Dokazanost navoda optužnice proizlazi kako iz pisanih dokaza tako i iz danih iskaza žrtve djeteta GT te svjedoka BT i PT, čijim iskazima je sud u cijelosti poklonio vjeru jer su iskazi uvjerljivi, logični, okolnosni te sukladni provedenom dokaznom postupku. Naime, u svom iskazu žrtva dijete GT iskazala je da su kritične zgode trebali ići u Koprivnicu na kupanje, a što je GT odbila jer je trebala učiti za školu. To je majku uznemirilo i počela je na nju vikati kada joj je ponovila da želi ostati doma. Majka se naljutila i došla do nje u sobu vičući i govoreći da mora ići s njima, a što je GT opet odbila. U tom trenutku ju je majka primila za ruku i dovukla do hodnika gdje ju je počela gurati zbog čega se GT udarila zadnjim dijelom glave u rub od ormara i onda ju je opet primila za ruku i počela bacati i vikati na nju u hodniku te ju je gurnula na dvosjed. Nakon toga ju je primila iza uha i za kosu te počupala i vikala na uho. Kada je u kuću ušao FT majka je nakratko otišla do njega te se vratila i opet vikala poslije čega joj je uzela mobilni telefon i ključeve te otišla ostavivši ju zaključanu u stanu. Nakon toga pomoću tableta je nazvala oca koji je došao po nju zajedno sa policajcem i svojom sestrom. Tijekom kritičnog događaja većinom je plakala i nije se ugodno osjećala dok je majka na nju vikala da mora ići s njima, kao i da je bezobrazna i neodgovorna, te da će joj uzeti mobitel da se neće moći čuti s ocem. U vezi tog događaja zadobila je ozljede i to na ruci je imala otisak majčine ruke kao i crvene točkice po tijelu. Iskaz žrtve djeteta GT u cijelosti u svom iskazu potvrđuje svjedok BT navodeći da se dana 08.01.2023. godine u popodnevnim satima nalazio u svojoj vikend kući u [adresa] kada ga je oko 17,00 sati putem aplikacije „snapchat” nazvala kćerka GT te mu je uplakanim glasom govorila da ju je mama ČT istukla i zaključala u kući te joj je oduzela mobilni telefon. Rekao joj je da se smiri, da će odmah krenuti iz [adresa] u [adresa], ali da će prije dolaska obavijestiti policiju kako se kćerka ne bi dodatno uplašila kada dođe s policijom do njihovog stana koji se nalazi u jednoj kući. Prilikom dolaska u [adresa] prvo je otišao po svoju sestru ST kako bi ista bila sa njim kao podrška i kao svjedok. Prilikom dolaska do sestrine kuće, oko 17,45 sati, u njenoj ulici je vidio policijsku patrolu te je došao do policajaca i rekao im što mu je kćerka rekla u telefonskom razgovoru i zamolio ih da idu s n jima do kuće gdje se nalazi GT. Dolaskom do kuće zajedno s policajcima je dozvao kćerku do prozora te je ista rekla da je zaključana u stanu, da nema ključ i da ne može izaći iz stana. Tada se sjetio da njegov sin ZT sigurno ima ključ od stana u torbi, te je rekao kćerki GT da pregleda Pavlovu torbu i potraži ključ. GT mu je nakon kraćeg vremena kroz prozor dala ključ kojim su policijski službenici otključali stan. Potom je na adresu došao jedan kriminalistički službenik koji ih je prepratio do bolnice u [adresa] gdje je GT obavila liječnički pregled. Prilikom čekanja na pregled GT mu je detaljnije ispričala što se dogodilo, odnosno rekla mu je da se suprotstavila majci ČT i da nije htjela s mamom i maminim partnerom FT ići na kupanje u Koprivnicu, već je htjela ostati kod kuće i pripremiti se za školu. GT mu je rekla da je mama poludila na to, primila je za ruku i odvukla do hodnika j gurnula ju, uslijed čega je GT pala i prilikom pada udarila stražnjim dijelom glave u cipelarnik, potom ju je mama nagurivala u hodniku kojom prilikom je GT pala i glavom udarila u pod. Potom je mama GT primila za ruku, odvukla ju u sobu i tamo ju gurnula na krevet, čupala za kosu i vikala na uho. Cijelo vrijeme mama je GT vrijeđala da je neodgojena, bezobrazna, mutava i da ju može biti sram. U jednom trenutku u stan je ušao FT koji se obratio ČT i rekao joj da idu, nakon čega je ČT uzela Noli mobitel, ključeve i zaključala ju u stanu, nakon čega je zajedno s FT, PT i ET otišla na kupanje u Koprivnicu. GT mu je također rekla da je prilikom navedenog događaja FT bio u automobilu s PT i Ladom. Prilikom liječničkog pregleda vidio je da GT ima ozljede u vidu crvenila leđa u području vrata i crvenila na glavi na vlasištu. Svjedok ZT također potvrđuje iskaz žrtve djeteta GT kada iskazuje da je mama (okr.) stalno vikala na GT i da je tukla GT. Sjeća se događaja kada su se spremali na bazene i da je GT trebala ostati doma učiti za školu. Zna da je poslije toga GT otišla živjeti k ocu. Vidio je da je GT plakala i da je majka vikala na GT da mora ići s njima na bazen. Nije čuo što je majka vikala. To je vidio dok je bio u hodniku, a majka i GT u sobi. Iskaz žrtve djeteta GT potvrđuju i pisani dokazi te sud uvidom u medicinsku dokumentaciju Opće bolnice Bjelovar, Objedinjeni hitni bolnički prijem od 8. siječnja 2023. (23) utvrđuje da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć navodeći da ju je okr. fizički zlostavljala. Provedenim pregledom utvrđena je palpatorna bolnost temporalno desno uz crvenilo te crvenilo na leđima u području cervikalne kralježnice. Uvidom u bolničku prijavu Opće bolnice Bjelovar (52) sud utvrđuje da je žrtva dijete GT u pratnji oca i policije zatražila hitnu medicinsku pomoć 8. siječnja 2023. kojom prilikom je prema izjavi GT navedeno da je došla zbog obiteljskog nasilja od strane majke i da je majka dijete zgrabila i udarila s njom u pod, prilikom kojeg pregleda su postavljene dijagnoze natučenje glave, natučenje vratne kralježnice i istegnuće vratne kralježnice, s kratkim mišljenjem da se radi o tjelesnim ozljedama. Uvidom u zapisnik o očevidu PU Bjelovarsko-bilogorske od 8. siječnja 2023. nad djetetom GT (27-29) i u fotodokumentaciju očevida tjelesnih ozljeda od 27. siječnja 2023. (32-39) sud utvrđuje da su fotografirane vidljive ozljede i to crvenilo temporalno desno i crvenilo na leđima u području cervikalne kralježnice. Iskaz žrtve djeteta GT potvrđuje u svom nalazu i vještak medicinske struke Davor Mayer navodeći da je medicinskom obradom ošt. GT uočeno blago crvenilo kože na desnom sljepoočnom dijelu glave i na stražnjoj strani vrata te je vještak mišljenja da se radilo o prolaznom crvenilu kože koje ne predstavlja ozljedu u sudskomedicinskom smislu. Ovakav nalaz je moguća posljedica djelovanja tupe mehaničke sile na ove dijelove tijela, do čega u okolnostima fizičkih sukoba može doći uslijed udarca tupotvrdim sredstvom, udara dijelom tijela o čvrstu prepreku ili pak mehanizmom hvatanja i pritiska. Događaj se mogao odvijati na način kako je to oštećenica iskazala liječniku prilikom pregleda, ali oštećenica u njemu nije zadobila tjelesne ozljede.
20. Da se je kritična zgoda nepovoljno odrazila na dobrobit i psihofizički razvoj žrtve djeteta GT sud utvrđuje na temelju provedenog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja žrtve djeteta GT po vještakinjama psihijatrijske struke Katar ini Dodig-Ćurković i psihologijske struke Danieli Šincek iz kojeg kombiniranog nalaza i mišljenja sud utvrđuje i to iz nalaza i mišljenja vještakinje Katarine Dodig -Ćurković da se dijete GT silno se trudi potisnuti misli, sjećanja ili emocije u svezi samog događaja, a ako se i spomene razvija snažne fiziološke reakcije (uznemirena je, ubrzano diše, lomi prste, hiperventilira, uzdiše). Zbog svega što se događa mlljt. GT silno potiskuje sve emocije, pa i sam predmetni događaj i iz straha da se ocu nešto ne dogodi jer ima snažan osjećaj grižnje savjesti, boji se da će zbog njenih nekih postupaka ili riječi tata ispasti manipulator, pa se boji i za oca, da otac ne bi nastradao radi onog što ona nama govori. Zapravo je u strašnom emocionalnom pritisku radi cjelokupne situacije, boji se da bi mogla ostati i bez oca koji joj je velika psihološka, emocionalna podrška u ovoj situaciji. Mlljt. GT nedostaje majka, pa nastoji majku na neki način prikazati i dovoljno dobru u nekim situacijama ili danima, što je njoj kao djetetu iznimno potrebno, jer ima normalnu psihološku potrebu za majkom. Upravo iz tog njezinog normalnog psihološkog poriva da ima majku u svom životu, sklona je majku doživljavati „u manje negativnom kontekstu“ i „bira majčine osobine ili trenutke“ kada joj je sa majkom bilo ugodno, dobro, ili je majčino ponašanje bilo dobro u odnosu na nju, da bi kao dijete „preživjelo“ svu ovu situaciju. U sadašnjim okolnostima, ona se uz oca osjeća sigurno, kroz oca i očevu partnericu ima podršku i oni na nju djeluju podržavajuće i ohrabrujuće, te dijelom svoje terapijsko djelovanje prorađuje upravo kroz oca i maćehu. Dakle, temeljem svega opisanoga mlljt. GT zadovoljava kriterije za postraumatski stresni poremećaj prema DSM 5 kriterijima za djecu stariju od 6 godina, adolescente i odrasle. U zaključku vještakinja Katarina Dodig-Ćurković navodi da je mlljt. GT neposredno nakon predmetnog događaja razvila kliničku sliku akutne reakcije na stresni podražaj. Međutim sada u predmetnom vještačenju temeljem dijagnostičkih kriterija i njezinog načina funkcioniranja, uočenih smetnji, jasno zadovoljava kliničku sliku: postraumatskog stresnog poremećaja, uz naglašeni nametnuti osjećaj krivnje, ustrašenosti, sklonosti potiskivanja negativnih emocija i općenito negativnih iskustava u svezi samog traumatskog događaja, sklonost promjenama u raspoloženju i poteškoćama na kognitivnom planu kod prisjećanja detalja o predmetnom događaju. Preporuča je maksimalno poštedjeti od daljnjeg izlaganja opetovanim prepričavanjima samog traumatskog događaja, uključiti u neki oblik psihološkog suporta i osnažiti za susrete i viđanja sa majkom i majčinom obitelji, ali kada dijete za isto bude i spremna, u kontekstu pretjerane aktualne izloženosti različitim stručnjacima koji joj nisu pružili onaj tip podrške koji bi njoj subjektivno bio od pomoći. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Daniele Šincek sud utvrđuje pogledu upita kako je ponašanje okr. iz inkriminiranog događaja djelovalo na mlljt. GT, vještakinja smatra da je, osim fizičkih posljedica koje su ostavile i ožiljke, proživjela i proživljava posljedice traumatskog događaja u vidu narušene koncentracije, intruzivnih neželjenih sjećanja, regresivnog ponašanja u vidu spavanja, odustajanje od ranije preferiranih aktivnosti, visoku razinu uznemirenosti i pobuđenosti u situacijama koje ju podsjećaju na traumatski događaj, pretjerani oprez koji joj ograničava i odnose s vršnjacima (ne želi da prijateljice znaju za događaj jer ne želi s njima o tome razgovarati), gubitak socijalne podrške od strane članova majčine obitelji, nemogućnost zadovoljenja razumljive djetetove potrebe za majčinom ljubavi jer se majka i dalje nerijetko rivalizira s djetetom i nastavlja narušavati djetetovu dobrobit optužujući GT i bivšeg supruga za manipulaciju ili izazivajući djetetu grižnju savjesti te onemogućujući dijete da dobije očevu podršku kad to treba prijavljujući dijete, kao i ignorirajući dijete ili izlažući dijete neprimjerenim odbacujućim reakcijama ili verbalnom i psihičkom nasilju. U pogledu upita je li se isto nepovoljno odrazilo na dobrobit i psihofizički razvoj djeteta GT, a kako je ranije navedeno, majčino ponašanje i u samom događaju koji je predmet ovog postupka i prije i nakon tog događaja je dovelo GT u stanje izrazite uznemirenosti i drugih posljedica koja su očekivana u okviru PTSP-a (detaljno je isto opisano i kod vještaka psihijatra), a produljeno djelovanje takvih stresnih okolnosti i retraumatizacije kroz različita institucijska postupanja dovodi dijete u stanje da je gotovo bez obrana, osim podrške obitelji i distrakcije, a da niti nije spremna prihvatiti pomoć stručnjaka jer ih vezuje uz te institucijske postupke koji su joj dodatni izvor stresa. Nolini visoki kapaciteti omogućuju da ona u školskom okruženju uspješno funkcionira, ali je vidljivo da to sve zahtjeva visoku razinu samoregulacije od djeteta. Posebno zabrinjava što majka u razdoblju nakon događaja nije prestala s nasilnim ponašanjem, doduše, u okviru psihičkog nasilja, što ukazuje da vjerojatno nije niti osvijestila učinke svog ponašanja na dijete i da je malo vjerojatna pozitivna promjena.
21. Sud ne prihvaća iskaz svjedoka FT držeći isti pristranim i danim za korist okr. jer je isti kao izvanbračni suprug okr. zainteresiran za ishod ovog kaznenog postupka, a k tome sud je stajališta da kritične zgode svjedok TT nije niti bio u stanu, već u osobnom automobilu sa djecom ET i PT i čekao okr. i GT da im se pridruže kako bi krenuli na kupanje u Koprivnicu.
22. Sud nema razloga ne prihvatiti iskaz žrtve djeteta GT jer sud drži kako ista nema razloga lažno teretiti okr. Naime, iz nalaza i mišljenja vještakinja Katarine Dodig-Ćurković i Daniele Šincek sud utvrđuje da dijete GT čezne za majčinom pažnjom i ima normalnu psihološku potrebu za majkom i da upravo zbog tog svog normalnog psihološkog poriva da ima majku u svom životu sklona je majku doživljavati "u manje negativnom kontekstu" sud drži da dijete GT nema motivaciju izmišljati i govoriti neistine vezano za kritičnu zgodu koja je za nju bila izrazito emocionalno uznemirujuća.
23. Obranu okr. u kojoj negira počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret optužnicom sud ne prihvaća jer je obrane u tom dijelu neuvjerljiva i u suprotnosti s utvrđenjima koja proizlaze iz provedenih dokaza.
24. Odbijen je kao odugovlačeći dokazni prijedlog obrane za provođenjem psihološke analize iskaza mlljt. GT i mlljt. PT budući su iskazi u bitnim crtama suglasni.
25. Sud nije postupio po prijedlogu obrane okr. za spajanjem predmeta ovog suda posl. br. Kzd-6/2025 u kojem predmetu su 1. okr. ČT i 2. okr. BT na ovaj predmet posl. br. Kzd-20/2024, obzirom da se u ovom predmetu posl. br. Kzd- 20/2024 svjedok BT nalazi u ulozi svjedoka i zz mlljt. GT.
26. Cijeneći navedena utvrđenja nedvojbeno je utvrđeno da je okr. ČT radnjama činjenično opisanim u izreci presude, počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. KZ/11, jer je utvrđeno da je dana 8. siječnja 2023. u [adresa], u obiteljskoj kući, pristajući da nepovoljno utječe na razvoj svoje kćeri, djeteta GT (rođene **.**.2011.), nezadovoljna što je dijete GT odbila s njom ići na bazen u Koprivnicu, vikala na nju te ju uhvatila desnom rukom za lijevu nadlakticu i odvukla u hodnik, gdje ju je gurnula na ormar u hodniku, uslijed čega je dijete GT pala i udarila vratom o ormar, zatim ju je ponovno uhvatila za ruku i gurnula na krevet u dnevnom boravku te joj počela vikati govoreći joj da je neodgojena, bezobrazna i mutava, nakon čega ju je počupala za kosu i dalje joj vičući da je neodgojena i da ju može biti sram, da će joj uzeti mobitel da se ne čuje s tatom, nakon čega joj je uzela mobilni telefon i ključeve te ju je zaključala, ostavila samu i otišla, zbog kojeg se postupanja prestrašila i rasplakala, a zbog počinjenog fizičkog nasilja izazvala joj je bol na području glave i vratne kralježnice te je zadobila crvenilo kože na desnom sljepoočnom dijelu glave i na stražnjoj strani vrata, što se sve nepovoljno odrazilo na dobrobit i psihofizički razvoj djeteta GT. U tim i takvim radnjama okr. ČT ostvarena su sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 177. st. 2. KZ/11, jer je zlostavila dijete i na drugi način grubo povrijedila djetetova prava.
27. Zbog svega navedenog razvidno je da je okr. ČT u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila ubrojiva što tijekom postupka nije dovedeno u pitanje, postupala je s neizravnom namjerom, jer je bila svjesna da takvi njezini postupci i ponašanje negativno utječu na psihofizički razvoj njezine kćeri djeteta GT, a na što je okr. pristala, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. Slijedom čega su ispunjeni svi elementi za kaznenopravnu odgovornost okrivljenice.
28. S obzirom na sve navedeno, sud je okr. za navedeno kazneno djelo proglasio krivom te ju osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uz primjenu uvjetne osude na rok od 2 (dvije) godine. Prilikom odabira vrste i visine kaznenopravne sankcije sud je okr. od olakotnih okolnosti cijenio njezinu dosadašnju neosuđivanost kako to proizlazi iz izvoda iz KE okr., te činjenicu da je majka četvero mlljt. djece, a od otegotnih okolnosti upornost u činjenju kaznenog djela te činjenicu da okr. konfliktne situacije rješava na potpuno neprihvatljiv i neprimjeren način. Sud smatra da je izrečena kaznenopravna sankcija primjerena stupnju krivnje okr. i težini počinjenog kaznenog djela te je uvjerenja da će se ovako izrečenom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja utvrđena odredbom čl. 41. KZ/11.
29. Obzirom na donošenje osuđujuće presude o troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1., 6. i 8. ZKP/08 te je okr. ČT dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 2.740,79 EUR, koji se odnose na trošak medicinskog vještačenja po vještaku Davoru Mayeru u iznosu od 371,62 EUR, psihijatrijskog vještačenja po vještakinji Katarini Dodig-Ćurković u iznosu od 1.000,00 EUR i pristup vještakinje na raspravu 332,20 EUR, psihološkog vještačenja po vještakinji Danieli Šincek u iznosu od 704,77 EUR i pristup vještakinje na raspravu 332,20 EUR, što ukupno iznosi 2.740,79 EUR te platiti paušalnu svotu u iznosu od 150,00 EUR, koji iznos je određen obzirom na služenost i trajanje ovog kaznenog postupka, te platiti nužne izdatke zz mlljt. ošt. BT, kao i nagradu i nužne izdatke punom. ošt. odvjetnice HT iz [adresa] u iznosu od 3.075,00 EUR, koji troškovi se odnose na sastav podneska od 14.04.2023. (Tvbr. [tvornički broj]. Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, na zastupanje ošt. na raspravi pred ŽS Bjelovar 07.06.2023. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50 Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39 Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje ošt. na raspravi pred ŽS Bjelovar 13.10.2023. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39. Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje ošt. na raspravi 10.10.2024. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 250,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39. Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje ošt. na raspravi 19.11.2025. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39. Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje ošt. na raspravi 13.02.2026. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 250,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39. Tafife) u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje ošt. na raspravi 23.03.2026. (Tbr. 4. t. 1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, za putni trošak (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja (Tbr. 39. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 2.300,00 EUR, na koji iznos je obračunat PDV 25% u iznosu od 575,00 EUR, te za trošak pristupa zz ošt. na raspravama u paušalu (4x50,00 EUR) u iznosu od 200,00 EUR, što sveukupno iznosi 3.075,00 EUR.
30. Zbog svih obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.
U Virovitici 25. ožujka 2026.
Sutkinja za mladež:
Marina Kovačević
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku 15 dana od dana prijema prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u pet primjerka. O žalbi rješava nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. ODO u Virovitici na posl. br. KOz-DO-33/2023
2. ČT, [adresa] kbr. 5 – okr. 3. Davor Marčec, odvjetnik iz Velike Gorice – branitelj 1. okr. 4. BT, [adresa] – otac i zz mlljt. žrtve GT
5. HT, odvjetnica iz [adresa] – punom. mlljt. žrtve
