Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1173/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi-Ratković, odvjetnica iz Dubrovnika, Između Polača 14, protiv tuženice JR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Rajko Marković, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Jujnović Lučić Marković d.o.o. iz Zagreba, Strojarska cesta 20, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-153/2020-35 od 12. travnja 2024., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-153/2020-35 od 12. travnja 2024. i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.
II. Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:
«I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj KR suvlasnik za 3268/21492 dijela kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to točno određenog fizičkog dijela ove nekretnine koji je u preglednom nacrtu dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađenog od d.i.geod. ŽR označen i obojan crvenom bojom i koji nacrt je sastavni dio ove presude, a koje vlasništvo je stečeno dosjelošću pa je tuženica dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva za 3268/21492 dijela ove nekretnine uz prethodno brisanje svojih vlasničkih prava na istoj u gore označenom suvlasničkom dijelu, a sve na temelju ove presude.".
II. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj KR vlasnik točno određenog fizičkog dijela nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 3268 m2 koje je vlasništvo stečeno dosjelošću, a koji točno određeni fizički dio ove nekretnine je u preglednom nacrtu dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađenog od dipl.geod. ŽR označen i obojan crvenom bojom, a koji nacrt je sastavni dio ove presude, te je tuženica dužna trpjeti formiranje zasebne parcele, provedbu parcelacijskog elaborata u zemljišne knjige i uknjižbu prava vlasništva tužitelja na novoformiranoj parceli, a sve na temelju ove presude":
III. Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 1.187,50 EUR.
IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka za iznos od 129.992,50 EUR.»
2. Protiv presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženica je podnijela odgovor na tužiteljevu žalbu kojim je predložila da se njegova žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Žalba je osnovana.
5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:
- da je tužitelj Ugovorom o prodaji od 14. studenog 1992. sklopljenim sa ČR kupio točno određeni dio predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine oko 3000 m2, a cijela predmetna nekretnina je u to vrijeme imala površinu od 21492 m2
- da je tuženica 17. listopada 2012. sklopila sudsku nagodbu sa UR i AR koje su u to vrijeme bile upisane kao suvlasnice kčbr. [katastarska čestica]. Tom nagodbom je predmetna nekretnina pripala tuženici te se je tuženica te 2012. godine upisala u zemljišnoj knjizi kao vlasnica predmetne nekretnine.
6.1. Tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio utvrđenje da je on vlasnik dijela predmetne nekretnine u površini od 3268 m2 kojeg je kupio od ČR pozvavši se pritom na dosjelost kao osnov svog stjecanja prava vlasništva.
6.2. Prvostupanjski sud je zaključio da je tuženica prilikom upisa svog prava vlasništva postupala u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige te je na taj način stekla pravo vlasništva pa je slijedom toga tužiteljev tužbeni zahtjev odbijen.
6.3. Člankom 122. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10.; dalje: ZV), koji je bio na snazi u vrijeme kada je tuženica sklopila gore navedenu sudsku nagodbu i upisala se kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi, propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, stavkom 2. propisano je da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju, a stavkom 3. propisano je da se nedostatak dobre vjere ne može predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.
6.4. Člankom 8. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10.; dalje: ZZK) koji je bio na snazi u istom razdoblju propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, a stavkom 3. je propisano da je stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.
6.5. Tužitelj u žalbi osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da je tuženica prilikom upisa svog prava vlasništva postupala u dobroj vjeri jer je navodila da je obilazila predmetnu nekretninu od 2000. godine pa sve do 2012. kada je sklopila gore navedenu sudsku nagodbu. Stoga tužitelj tvrdi da je tuženica morala vidjeti žičanu ogradu kojom je on ogradio dio koji je kupio od ČR zbog čega je mogla znati da netko drugi polaže pravo na taj dio predmetne nekretnine. Smatra da je prvostupanjski sud trebao usvojiti njegove dokazne prijedloge glede postojanja te žičane ograde.
6.6. Budući da bi postojanje žičane ograde na dijelu predmetne nekretnine, za kojeg tužitelj navodi da ga je kupio, moglo utjecati na ocjenu da li je tuženica u trenutku sklapanja navedene sudske nagodbe, a i u trenutku kada je zatražila upis svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu, postupala u dobroj vjeri, prvostupanjski sud je trebao utvrditi da li je žičana ograda koju spominje tužitelj doista postojala i da li ju je tuženica prilikom svojih obilazaka predmetne nekretnine mogla vidjeti i radi utvrđivan ja tih činjenica je trebao izvesti dokaze koje je na tu okolnost tužitelj predlagao. Također, budući da je utvrđeno da je predmetna nekretnina nakon podnošenja tužbe parcelirana te su od nje nastale tri nove čestice, trebalo je usvojiti tužiteljev prijedlog za očevid na licu mjesta uz provođenje geodetskog vještačenja kako bi se utvrdilo u sastavu koje novoformirane parcele se sada nalazi sporni dio kako bi tužitelj mogao urediti tužbeni zahtjev u skladu s novonastalom situacijom. Bez utvrđenja tih činjenica se činjenično stanje za sada ne može smatrati potpuno utvrđenim pa je zbog toga pobijana presuda ukinuta primjenom članka 370. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu radi utvrđivanja navedenih činjenica i ponovne ocjene da li je tuženica u trenutku sklapanja navedene sudske nagodbe, a i u trenutku kada je zatražila upis svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu, postupala u dobroj vjeri.
Koprivnica, 25. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kučić
