Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj Gž Ovr-479/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, sud drugog stupnja, po sutkinji Lani Putrić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja TB iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama Ajni Mujević i Ivi Marjanović Dujmović, odvjetnicama u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ajna Mujević i Iva Marjanović Dujmović u Rijeci, protiv protivnika osiguranja BIRDMAN PLUS j.d.o.o. sa sjedištem na adresi [adresa], OIB: 64235039029, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-1274/2025-2 od 3. rujna 2025., dana 25. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice osiguranja te se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-1274/2025-2 od 3. rujna 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Dopuna žalbe predlagateljice osiguranja odbacuje se kao nepravovremena.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom - zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina i to:

- k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, bazen, kuća, opatija, [adresa], ukupne površine 511 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te

- k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, ukupne površine 15 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu.

2.1. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagatelj ica osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje u skladu s navodima žalbe, a podredno ukinuti rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.2. Predlagateljica osiguranja podnijela je i dopunu žalbe u kojoj navodi da je redoslijed radnji u postupku neispravan, odnosno da je pogrešan vremenski slijed, te da pobijano rješenje nije doneseno 3. rujna 2025., već da je doneseno, potpisano i otpremljeno strankama 5. rujna 2025., a što po mišljenju predlagateljice osiguranja predstavlja apsolutno bitnu povredu pravila postupka.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba predlagateljice osiguranja je osnovana.

5. Dopuna žalbe je nepravovremena.

5.1. Predlagateljica osiguranja u prijedlogu navodi da je 10. srpnja 2025. saznala da nekretnine, koje su upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, i to:

- u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nekretnina označena i opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], Nova cesta, dvorište, bazen, kuća, opatija, [adresa], ukupne površine 511 m2, te

- u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nekretnina označena i opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], Nova cesta, dvorište, ukupne površine 15 m2,

nisu više u njezinom vlasništvu, već da se na predmetnim nekretninama na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 30. lipnja 2025., tabularne izjave od 30. lipnja 2025. te specijalne punomoći ovjerene 26. lipnja 2025., protivnik osiguranja upisao kao vlasnik u 1/1 dijela, a koji prijedlog za uknjižbu je u zemljišnim knjigama zaprimljen 30. lipnja 2025. pod brojem Z-17125/2025. Međutim, ističe da specijalnu punomoć, ovjerenu od strane javnog bilježnika Ivana Jurića u Zagrebu, Savska cesta 56, broj ovjere: OV-3619/2025 od 26. lipnja 2025., kojom navodno predlagateljica osiguranja ovlašćuje z. z. protivnika osiguranja, da u njeno ime prodaje nekretnine u njezinom vlasništvu, predlagateljica osiguranja nikada nije potpisala, odnosno nikada nije nikoga ovlastila da na bilo koji način raspolaže njezinim nekretninama . Predlagateljica osiguranja je radi toga pred prvostupanjskim sudom pokrenula parnični postupak protiv protivnika osiguranja radi utvrđenja nepostojanja predmetne specijalne punomoći, Ugovora o kupoprodaji nekretnine te tabularne izjave, a podredno da se isti imaju utvrditi ništetnima, kao i radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P-1175/2025. Ista je 17. srpnja 2025. podnijela i kaznenu prijavu protiv MB, radi počinjenja kaznenog djela prijevare, ne isključivši pritom i sumnju u uključenost drugih sud ionika u opisano prijevarno postupanje. Slijedom svega navedenog, predlagateljica osiguranja predlaže da sud radi osiguranja njezine nenovčane tražbine odredi privremenu mjeru zabranom otuđenja i opterećenja na predmetnim nekretninama sada u vlasništvu protivnika osiguranja. Naime, u smislu odredbe članka 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. , dalje: OZ), predlagateljica prvenstveno ukazuje na činjenicu da vjerojatnost postojanja njezine nenovčane tražbine proizlazi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], odnosno činjenice da je ista prije protupravnog upisa prava vlasništva u korist protivnika osiguranja bila upisana kao vlasnik u 1/1 dijela, odnosno u cijelosti.

5.2. Navodi da su njezine nekretnine bile bez ikakvog upisanog tereta, sve do 10. srpnja 2025., kada je vjerovnik protivnika osiguranja, odmah nakon njegovog stjecanja prava vlasništva, upisao pokretanje postupka osiguranja i ovrhe. Predlagateljica osiguranja ukazuje da je protivnik osiguranja prijevarnim postupanjem, odnosno počinjenjem više kaznenih djela (prijevara, krivotvorenje isprava) protupravno stekao imovinu u vlasništvu predlagateljice, a potom istu opteretio u korist založnog vjerovnika i ujedno ovrhovoditelja, radi tražbine u visini od 45.000,00 EUR. Zbog navedenog tvrdi da postoji osnovana sumnja da isti namjerava otuđiti predmetne nekretnine te iz iznosa dobivenog kupoprodajom namiriti založnog vjerovnika, odnosno ovrhovoditelja, a i ujedno za sebe steći znatnu imovinsku korist prodajom nekretnine koju nije stekao zakonitim putem. Navodi da su dokaz tome plombe pokrenutih postupaka u zemljišnim knjigama, a koji prijedlozi su zaprimljeni 22. srpnja 2025. pod brojevima Z-18328/2025, Z-18334/2025 te Z-19368/2025. Zaključno ističe da ukoliko sud ne bi odredio predloženu privremenu mjeru, ne samo da bi protivnik osiguranja mogao otuđiti ili dodatno opteretiti predmetne nekretnine u korist trećih osoba, već bi i te treće osobe mogle dalje otuđiti i opteretiti predmetne nekretnine, a zbog čega bi se predlagateljici osiguranja znatno odužio period uspostave ranije zemljišnoknjižnog stanja, pokretanjem brojnih parničnih i kaznenih postupaka, kao i prigovaranjem na nove zemljišnoknjižne upise, a čime bi ista trpjela nenadoknadivu štetu.

6. Pobijanim rješenjem je sud prvog stupnja odbio prijedlog za određivanje privremene mjere s obrazloženjem da će u parničnom postupku, odnosno kaznenom postupku, odnosi između stranaka biti kvalitetnije riješeni nego što bi to bilo u ovom ovršnom postupku osiguranja, gdje bi se ti odnosi riješili tek privremeno. Prvostupanjski sud navodi da je osnovna funkcija privremene mjere brzo i privremeno urediti odnos među strankama prema slobodnoj ocjeni suda (regulacijska funkcija), te da je jedno od temeljnih načela postupka osiguranja da sredstva kojima se osigurava buduća tražbina vjerovnika trebaju biti dovoljno efikasna da onemoguće neuspjeh ovrhe, ali nikada toliko kvalitativno ni kvantitativno intenzivna da dovedu do potpunog ostvarivanja pretendiranog vjerovnikovog prava. Prvostupanjski sud zaključuje da se privremenom mjerom ne bi smio iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine tj. njegovo prijevremeno ostvarivanje, te da predlagateljica osiguranja ne može privremenom mjerom tražiti trajno rješavanje stanja stvari. Prvostupanjski sud objašnjava da su privremene mjere sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja tražbine i u određenim slučajevima sredstva kojima se ostvaruje vremenski ograničeno, djelomično ili potpuno namirenje tražbine prije njezina utvrđivanja ovršnom ispravom i kojima se privremeno uređuje odnos među strankama do njihovog konačnog uređenja. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud zaključuje kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 346. OZ.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava prema čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, ali je pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ propisano je da bi se radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Odredbom čl. 347. st. 1. toč 4. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

10. Dakle, pogrešno je sud prvog stupnja zaključio kako bi se određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine iscrpio sadržaj tražbine predlagateljice u parničnom postupku u kojem traži utvrđenje nepostojanja specijalne punomoći, Ugovora o kupoprodaji nekretnine te tabularne izjave, a podredno da se isti utvrde ništetnima, te posljedično uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na predmetnim nekretninama; odnosno u kaznenom postupku u kojem je podnijela kaznenu prijavu radi počinjenja kaznenog djela prijevare.

11. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, sud prvog stupnja nije se niti upustio u ispitivanje kumulativnih uvjeta za izdavanje - određivanje predložene privremene mjere u smislu čl. 346. st. 1 OZ, a zbog čega je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, pogotovo u odnosu na navode predlagateljice da protivnik osiguranja svojim pravnim radnjama nastoji opteretiti i otuđiti predmetne nekretnine, a što je potrebno utvrditi i uvidom u zemljišne knjige.

12. Radi navedenog trebalo je na temelju odredbe čl. 380 toč. 3 ZPP, u vezi s čl. 21. OZ riješiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja.

13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispitati jesu li ispunjeni kumulativni uvjeta za izdavanje - određivanje predložene privremene mjere u smislu čl. 346. st. 1 OZ, kako je upućen ovim rješenjem, i nakon toga donijeti odluku uz pravilnu primjenu odredbi OZ.

14. Dopuna žalbe odbačena jer je podnesena nakon proteka propisanog roka od 8 dana računajući od dana dostave pobijanog rješenja (čl. 358. st. 2. ZPP).

15. Naime, pobijano rješenje dostavljeno je protivnici osiguranja 5. rujna 2025., a dopuna žalbe je podnesena 18. rujna 2025.

16. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja (čl. 380. toč. 1. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ).

U Varaždinu 25. ožujka 2026.

Sutkinja

Lana Putrić