Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1363/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, zastupanog po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu VUKIĆ I PARTNERI d.o.o., protiv ovršenika JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-8963/2022-2 od 25. siječnja 2024., dana 25. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-8963/2022-2 od 25. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu od 26. travnja 2022.
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) uz prijedlog pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je ovrhovoditelj 26. travnja 2022. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave te da je javni bilježnik Srđan Markiš iz Opatije proslijedio spis tome sudu na daljnje postupanje, uz obrazloženje da ovršenik ima prebivalište izvan nadležnosti Općinskog suda u Rijeci. Sud je utvrdio da ovršenik ima prebivalište na adresi u [adresa] od 22. svibnja 2013., za koje je područje propisana mjesna nadležnost Općinskog suda u Varaždinu. Tako sud zaključuje da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nenadležnom sudu jer je u sustav e-Ovrha za ovršenika naznačio adresu u mjestu [adresa], a na kojoj adresi ovršenik nema prebivalište od 2002. godine. Nadalje, sud prvog stupnja navodi da je brisanjem odredbe čl. 279. OZ-a nastala pravna praznina u odnosu na postupanje za slučaj podnošenja prijedloga za ovrhu nenadležnom javnom bilježniku. Pozivom na odredbu čl. 278. OZ-a kojom je propisano da je donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u nadležnosti javnih bilježnika, a ne suda, kao i činjenicu da sud nije ovlašten predmet dodijeliti u rad nekom od javnih bilježnika koji imaju sjedište na području mjesne nadležnosti drugog suda, sud prvog stupnja odbacuje prijedlog za ovrhu, a ovrhovoditelja upućuje da prijedlog podnese nadležnom sudu u [adresa] sukladno odredbi čl. 39.a st. 2. OZ-a kako bi se predmet dodijelio u rad javnom bilježniku koji ima sjedište na području njegove mjesne nadležnosti.
5. Ovrhovoditelj u žalbi ističe da je postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano odredbama čl. 8. st. 1. i 2. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku ("Narodne novine" broj: 43/21, 94/21; dalje: Pravilnik) prema kojima se javnim bilježnicima predmeti u rad dodjeljuju automatskom dodjelom prema algoritmu u sustavu e-Ovrhe, a ne ovrhovoditeljevim odabirom, pa tako ovrhovoditelj ne može birati mjesno nadležni sud, odnosno mjesno nadležnog javnog bilježnika pri podnošenju prijedloga za ovrhu. Ujedno ukazuje na to da sustav automatski raspoređuje predmete u rad prema ovršenikovom osobnom identifikacijskom broju.
6. Sukladno izmjenama Ovršnog zakona iz 2020., uveden je sustav e-Ovrhe i odredba čl. 39.a st. 2. OZ-a koja propisuje da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu, elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
7. Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano je odredbom čl. 8. st. 1. Pravilnika prema kojoj se prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Odredbom čl. 8. st. 2. Pravilnika propisano je da sud dodjelu u rad prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave provodi korištenjem posebne funkcionalnosti u algoritmu dodjele predmeta iz sustava Elektronička ovrha.
8. Iz samog obrasca za prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (Prilog 1. Pravilniku) vidljivo je da ovrhovoditelj u obrazac unosi ovršenikove osobne podatke: ime i prezime, OIB i adresu prebivališta, ali da zaista nema mogućnost izbora mjesno nadležnog suda. Naime, sustav e-Ovrhe odmah po slanju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave prema OIB [osobni identifikacijski broj]u ovršenika automatizmom predmet dodjeljuje mjesno nadležnom javnom bilježniku kao povjereniku suda, bez ikakve intervencije ovrhovoditelja.
9. S obzirom na navedeno, pogrešna je uputa prvostupanjskog suda ovrhovoditelju da prijedlog podnese nadležnom sudu u [adresa] jer ovrhovoditelj nema mogućnost utjecati na odabir javnog bilježnika niti suda. Iz navedenog slijedi da je dodjela predmeta nenadležnom javnom bilježniku u ovom slučaju posljedica manjkavog algoritma dodjele predmeta u sustavu e-Ovrhe, a ne pogreške ovrhovoditelja, kako to zaključuje prvostupanjski sud.
10. Nadalje, sud prvog stupnja zaključuje da je brisanjem odredbe čl. 279 OZ. -a nastala pravna praznina u odnosu na postupanje za slučaj podnošenja prijedloga za ovrhu nenadležnom javnom bilježniku. Međutim, prvostupanjski sud pritom previđa da je odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a propisano da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
11. Odredbom čl. 20. st. 2. ZPP-a propisano je da se sud može po službenoj dužnosti, najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, proglasiti mjesno nenadležnim kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda. Prema odredbi čl. 38. OZ-a, mjesna nadležnost određena tim zakonom je isključiva.
12. S obzirom na navedeno, nije bilo mjesta odbacivanju ovrhovoditeljevog prijedloga za ovrhu, već su, budući da ovršenik ima prebivalište na području drugoga suda, bili ispunjeni uvjeti za oglašavanje prvostupanjskog suda mjesno nenadležnim primjenom citirane odredbe čl. 20. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a i ustupanje predmeta mjesno nadležnom općinskom sudu.
13. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 25. ožujka 2026.
Sutkinja:
Ksenija Jakovčević
