Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-48/2026-2
U I ME R E P U B L I K E H R V A T S KE
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OTP BANKA d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupan po punomoćnicima Tomislavu Šiško i Tadiji Mamiću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Šiško i partneri j.t.d. Lovretska 1, Split protiv ovršenika VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici u Zadru, radi ovrhe odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1272/2024-6 od 19. kolovoza 2025., dana 25. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1272/2024-6 od 19. kolovoza 2025, van žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., i 06/24., dalje OZ)
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom usvaja se prijedlog ovrhovoditelja utemeljen na tvrdnji da je između ovrhovoditelja, kao davatelja kredita, ovršenika Zrilić Auto s.p.o. Zadar, kao dužnika, i VT, kao zalogodavca, dana 19.srpnja 1995. godine i 21. kolovoza 1995.godine pred Općinskim sudom u Zadru sklopljen Sporazum pod brojem I- 3189/95, kojim je radi osiguranja novčanog potraživanja ovrhovoditelja, zasnovano založno pravo na nekretninama ovršenika označenim kao: z.k. tijelo I. - kat. čest. [katastarska čestica], zemljište bez hale i kuća, površine 1036 m2, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - kat. čest. [katastarska čestica], zemljište bez hale i kuća, površine 1256 m2, dvor površine 1858 m2, terasa površine 400 m2, ukupne površine 3514 m2, sve z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] z.k. tijelo II. hala i kuća bez zemljišta sagrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] z.k. tijelo III., hala i kuća bez zemljišta sagrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a sve temeljem Ugovora o investicijskom kreditu iz sredstava HKBO broj [broj kredita] od 01.srpnja 1995. godine i Anexa broj 1. Ugovora o investicijskom kreditu iz sredstava HKBO broj [broj kredita] koji je sklopljen 04.kolovoza 1995.godine. Stoga ovrhovoditelj radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 159.388,19 Eura na ime glavnice, zajedno sa zateznom, kamatom koja na taj iznos teče od 12.studenog 2024.godine godine pa do isplate, po stopi koja se sukladno čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena; 8.906,52 Eura na ime redovne kamate; 615.897,54 Eura na ime dospjele zatezne kamate obračunate do 12. studenog 2024. godine te troškova ovrhe od 14.288,61 Euro, zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, predlaže odrediti ovrhu na nekretninama zabilježbom ovrhe u navedenom zemljišnoknjižnom ulošku, utvrđivanjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.
2. Protiv iste odluke žali se ovršenik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ s prijedlogom da se odluka ukine i predmet vrati na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj se protivi navodima žalbe predlažući istu odbiti i potvrditi pobijanu odluku.
4. Žalba nije osnovana van žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ. 5. Sud prvog stupnja određuje ovrhu temeljem sporazuma o zasnivanju založnog prava pri čemu u žalbi ovršenik ističe kako je za tražbinu ovrhovoditelja nastupila zastara potraživanja, dok sam ovršenik nikada nije imao dospjele, a neizmirene obveze spram ovrhovoditelja, a tvrtka Zrilić Auto d.o.o. Zadar je bila u poslovnim odnosima sa ovrhovoditeljem i svoje je obveze izmirila spram tadašnje Dalmatinske banke d.d. Zadar predajom motornih vozila, prodajom rezervnih dijelova i popravkom vozila pri čemu u stečajnom postupku ovršenik nije pozivan na usklađenje međusobnih potraživanja, a izvod iz poslovnih knjiga te obračun kamata nikada nisu dostavljeni ovršeniku dok je Auto Zrilić s.p.o. Zadar bio u stečaju koji je zakonski okončan i proveden. Time - tvrdi ovršenik - da je povrijeđeno i pravo na dom ovršenika jer nekretnina predstavlja nekretninu nužnu za zadovoljenje potreba ovršenika i njegove obitelji te je ona jedini obiteljski dom ovršenika i njegove supruge. Oni pored predmetne nekretnine nemaju drugih nekretnina, niti pak bilo koje mogućnosti alternativnog smještaja obzirom na dob i zdravstveno stanje. Dalje ovršenik predlaže da sud zakaže raspravu na kojoj će ovršenik dati svoj iskaz u svezi svega naprijed navedenog jer je do sada bio onemogućen i zakinut u ostvarivanju svojih prava kod sudova u Zadru.
6. Ovrhovoditelj tvrdi kako potraživanje ovrhovoditelja prema dužniku Zrilić Auto s.p.o. nije namireno a za to potraživanje je svojom nekretninom citiranim sporazumom jamčio upravo ovršenik, kao zalogodavac, dok je ovrhovoditelj i protiv ovršenika pred Općinskim sudom u Zadru, temeljem iste ovršne isprave, ranije vodio niz ovršnih postupaka radi naplate dospjelog potraživanja temeljem drugih sredstava osiguranja izdanih od strane ovršenika kao vlasnika tvrtke Zrilić Auto s.p.o. temeljem sklopljenog Ugovora o investicijskom kreditu iz sredstava HKBO sklopljenog 01.srpnja 1995.godine, kojim postupcima je tijek zastare prekinut te je nakon obustave tih postupaka počeo teći iznova. Određivanjem ovrhe od strane prvostupanjskog suda nije povrijeđen test razmjernosti koji se provodi da bi se utvrdilo da li je povrijeđena odredba kojim se ovršeniku narušava pravo na dom i njegova egzistencija.
7. U pogledu žalbenog razloga zastare tražbine, kao niti u pogledu prigovora koji se tiče ovlaštenja ovrhovoditelja na vođenje ovrhe odnosno prestanka tražbine sud prvog stupnja pri tome nije postupio u skladu sa čl. 52. st. 3. OZ uputivši ovršenika u parnicu.
8. U pogledu prava ovršenika na dom, valja temeljem čl. 80.b OZ reći kako - ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ali samo ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri toj ocjeni sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
9. No, kako i sam ovršenik u žalbi ističe, predmetne tražbine proizlaze iz ovršnih isprava koje su utemeljene na sporazumu stranaka o zasnivanju založnog prava, što znači da je ovršenik sam dobrovoljno isto zasnovao na vlastitoj nekretnini radi osiguranja tražbine, pa sada s uspjehom nije ovlašten isticati prigovor prava na dom. U slučaju kada je ovrhovoditelj dobrovoljnim raspolaganjem ovršenika stekao založno pravo na nekretnini ovršenika, tada sud nije pri donošenju rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenika dužan voditi računa o eventualno narušenoj pravičnoj ravnoteži interesa stranaka, niti ovršenik ima pravo podnositi prigovor prava na dom. U odnosu na taj žalbeni navod valja reći, da je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanom dana 11. ožujka 2022. prihvaćeno pravno shvaćanje po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80.b OZ-a ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.
10. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ valjalo podnijetu žalbu van navedenih žalbenih razloga odbiti i njome pobijanu odluku potvrditi i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 25. ožujka 2026.
Sudac:
Josip Grubišić
