Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-631/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Mirni Ryvola, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika 1. EČ i tuženika 2. MČ, oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marku Vukeliću, odvjetniku iz Rijeke, radi predaje dijela nekretnine u posjed, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, broj P-1920/2019 od 3. travnja 2023., na sjednici vijeća 25. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Tužiteljeva se žalba prihvaća kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Crikvenici, broj P-1920/2019 od 3. travnja 2023 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je doslovce:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. tužena EČ, iz [adresa]. tuženik DČ, iz [adresa], obvezuju se predati tužitelju u suposjed zajednički dio nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k.č.br.

1/13/A/1, u naravi kuća i dvorište, površine 58 čhv, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I. tuženoj EČ, iz [adresa]. tuženiku MČ, iz [adresa], naknadi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa kamatom od dana presuđenja, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženicama prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.736,25 EUR-a/20.616,26 kn, u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu im zatraženih troškova postupka preko iznosa dosuđenog u točki II. izreke ove presude."

2. Tužitelj je podnio pravodobnu i dopuštenu žalbu u odnosu na presudu u cijelosti i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP). Tužitelj predlaže da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, a podredno ukinuti pobijanu presudu u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Tužiteljeva žalba je osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za predaju u suposjed zajedničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica]/A/1, u naravi kuća i dvorište, površine 58 čvh.

6. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika 2. MČ te identitet stvari čija se predaja traži. Tužitelj drži kako se radi o zajedničkom dvorištu namijenjenom zajedničkoj uporabi svih suvlasnika nekretnine kojeg tuženici posjeduju bez ikakvog pravnog temelja i odobrenja ostalih suvlasnika čime su onemogućili ostale suvlasnike u njegovom korištenju, dok tuženici drže da se radi o spremištu – dvorištu u isključivom suvlasništvu HČ i tuženice 1. EČ te da tužitelj nema pravo na suposjedovanje istog.

7. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tužitelj suvlasnik nekretnine upisane kao k. č. br. [katastarska čestica]/A/1, u naravi kuća i dvorište, površine 58 čhv (208,61 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u omjeru 23/100 u prizemlju nekretnine, poslovni prostor broj jedan lijevo površine 61,78 m2 te poslovni broj dva desno, površine 45,68 m2 (list spisa 6-7);

- tuženica 1. EČ suvlasnica iste nekretnine u omjeru 29/100 etažno vlasništvo (E-4), dakle stan na drugom katu, koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaone, dnevnog boravka, dvije sobe, kupaone s WC-om, WC-a, izbe, spremišta, dva balkona i loggie u površini 134,44 m2 (list spisa 6-7);

- da je AČN upisana kao vlasnica suvlasničkog dijela 15/100 etažno vlasništvo (E-9), u naravi poslovni prostor, oznake D, na prvom katu u nacrtu označeno sivom bojom i slovom D, koji se sastoji od pred prostora, čekaonice, dvije stomatološke jedinice, sanitarije za pacijente, spremišta, sanitarija za osoblje i dva balkona ukupne površine 69,73 m2 (list spisa 6-7);

- da je Ugovorom o zakupu poslovnog prostora od 16. svibnja 2018., ovjerenim kod javnog bilježnika Jelene Tus iz Novog Vinodolskog, broj OV-2430/18 dana 16. svibnja 2018. godine, utvrđeno da je isti sklopljen između tužitelja kao zakupodavca i pravne osobe - Bilo Jidro gastro d.o.o. kao zakupnika, da je člankom 1. određen predmet ugovora i to poslovne prostorije koje se nalaze u [adresa], na [adresa], poslovni prostor broj dva desno površine 45, 68 m2, koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade – kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica]/A/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 8 – 12)

- da se tužitelj obratio tuženici dopisom od 14. veljače 2019., u kojem poziva tuženicu 1. JČ i tuženika 2. RČ na predaju ključeva vrata koji vode do dvorišta/zemljišta zgrade obzirom da tuženik 2. DČ ne dopušta vlasnici društva Bilo Jidro Gastro d.o.o. i njenom suprugu da se koriste zajedničkim dvorištem te da predmetna pošiljka nije uručena sa oznakom "obaviješten, nije tražio" (list spisa 20 – 21);

- da je na uviđaju na licu mjesta održanom dana 30. rujna 2022. godine utvrđeno da je pun tužitelja pokazala bijela PVC vrata koja su u trenutku održavanja uviđaja otvorena, a prema navodima pun tužitelja promijenjena 2019. godine bez suglasnosti ostalih stanara i uvijek zaključana, da se kroz vrata ulazi u dvorište, sa svih strana omeđeno zidovima, nepravilnog oblika na kojem se nalaze 3 manja objekta – konobe, te više naslaganih kašeta, kanti za smeće, stolice, crijepovi, cijevi (list spisa 149 -153).

8. U obrazloženju pobijane odluke, prvostupanjski sud u bitnom ističe da se nisu ispunile pretpostavke iz članka 162. stavka 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje u tekstu: ZV) odnosno da tužitelj, na kojem je bio teret dokaza, nije izvan svake razumne dvojbe dokazao što bi točno prijepor predstavljao u naravi, posljedično tome nije ni dokazao da je on suvlasnik prijepora, niti da baš tuženi drže istu u posjedu i to bez valjanog pravnog temelja. Stoga je prvostupanjski sud primjenom pravila o teretu dokazivanja, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

9. Žalbenim navodima tužitelj osporava zakonitost i pravilnost takve odluke ističući najprije kako je prvostupanjski sud počinio niz bitnih povreda odredaba parničnog postupka obzirom da se u obrazloženju pobijane presude vrlo kratko osvrnuo na tužiteljev podnesak od 2. srpnja 2019., a koji podnesak sadržava puno bitnih činjenica i dokaza koji idu u prilog i potkrepljuju tužiteljev tužbeni zahtjev, da nije ostavio dodatni rok za očitovanje na tuženikov drugi "Odgovor na tužbu" od 7. listopada 2020., da je prilikom donošenja odluke trebao uzeti u razmatranje i tužiteljev podnesak od 30. listopada 2020., gdje je i predloženo geodetsko vještačenje te da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir to što je tužitelj na ročištu održanom 4. ožujka 2022. ustrajao da se provedu svi dokazni prijedlozi iz podneska od 30. listopada 2020. Daljnjim žalbenim navodima, tužitelj osporava zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao svoj tužbeni zahtjev. Tužitelj u bitnom ističe kako teret dokazivanja ne tereti samo tužitelja, nego i parničnog protivnika te da prvostupanjski sud nije izvan svake razumne dvojbe utvrdio identitet stvari čija se predaja u suposjed traži. Tužitelj nadalje, pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu te utvrđenja prvostupanjskog suda na temelju ocjene tih dokaza.

10. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, u okviru žalbenih razloga kao i onih na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. ZPP – a, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud odlučivanjem o tužiteljevom tužbenom zahtjevu počinio bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a obzirom da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

10.1. Naime, iz tužiteljevog zahtjeva ne može se zaključiti u odnosu na koji predmet tužitelj traži pravnu zaštitu, posljedično čemu ovaj sud nije u mogućnosti pravno okvalificirati predmet spora.

11. Sukladno članku 106. stavak 2. ZPP-a, podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti, a osobito trebaju sadržavati oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja. Tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporedni zahtjev, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak, kako je to i propisano člankom 186. stavaka 1. ZPP-a. Pravilno postavljen tužbeni zahtjev je osnovna pretpostavka da bi se o njemu moglo odlučiti, što znači da u izreci presude mora biti jasno i nedvosmisleno određeno koja stranka treba što učiniti ili propustiti ili trpjeti.

12. Slijedom navedenog, valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na novi prethodni postupak temeljem članka 377. stavka 1. ZPP- a.

13. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku, prvenstveno sukladno članku 109. ZPP-a pozvati tužitelja na ispravak i dopunu tužbe na način da u smislu članka 186. stavka 1. ZPP-a jasno postavi određen zahtjev sa točnom oznakom / opisom predmeta spora. Ukoliko tužitelj postupi po nalogu suda, prvostupanjski sud će na novom pripremnom ročištu prema članku 288.a ZPP-a raspraviti sa strankama sva sporna pitanja, nastojati da stranke dopune nepotpune navode o odlučnim činjenicama te označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na njihove navode. Prvostupanjski sud će, po provedenom dokaznom postupku, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja donijeti novu odluku koju će obrazložiti jasnim i određenim razlozima, kako bi se ista, povodom eventualne žalbe mogla ispitati, te će istom ujedno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

U Dubrovniku, 25. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Đorđo Benussi