Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj Gž-1674/2024-4
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mihaeli Radulović, odvjetnici iz Opatije, protiv tuženika Republike Hrvatske, zastupane po ODO u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj P-74/2024-13 od 12. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 25. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
1. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj P-74/2024-13 od 12. rujna 2024.
2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, odbijen je tužbeni zahtjev kojim se nalaže ispravak zemljišnoknjižnog upisa na kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća br. 36, zgrada i dvorište sa 16 čhv (58 m2), upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar, na način da se kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] kuća br. 36, zgrada i dvorište sa 16 čhv (58 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar, upiše tužitelj ŽG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/1 dijela kao i zahtjev za naknadom troškova postupka tužitelja. Točkom II izreke odbijen je i eventualnokumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj vlasnik kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća br. 36, zgrada i dvorište sa 16 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar, te da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru, da temeljem presude izvrši upis prava vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini i da tužitelju nadoknadi trošak postupka.
2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelja zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23: dalje-ZPP).
3. U žalbi tvrde da presudu nije donio nepristran sud te da je isti sudac odlučivao u pojedinačnom ispravnom postupku i u ovom parničnom postupku. Nastavno tvrdi i da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i da postoji proturječnost između navoda iz obrazloženja presude i samih isprava. Tužitelj da se po osnovi ugovora o kupoprodaji upisao posjednikom kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] dok iz uvjerenja o identitetu proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica] čine kat. čest. [katastarska čestica] od 58 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] od 737 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega da je trebalo utvrditi da je stekao pravo vlasništva i na kat. čest 898/1. Kat. čest. [katastarska čestica], kako je utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka Alena Lancomana da ni ne postoji i tuženik je sam izjavio u odgovoru da nema nikakav pravni interes u pogledu te nekretnine. Zaključno navodi da se u tužbi nije pozivao na stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa da sud prvog stupnja neosnovano odbija tužbeni zahtjev po toj pravnoj osnovi. Tvrdi da je od agencije za pravni promet bio uveden u posjed čitave kat. čest. i da je odmah po saznanju obavijestio Agenciju o nepravilnostima te da rizik bilo kakve greške koju je počinila država, država mora i snositi (presuda Trgo protiv RH).
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
6. Žalba nije osnovana.
7. Prvostupanjski sud je utvrdio:
-da je tuženik Republika Hrvatska upisana vlasnikom kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 36, zgrada i dvorište sa 16 čhv u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na temelju rješenja o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 23. siječnja 2023. godine dok je tužitelj upisan vlasnikom kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 36, zgrada i dvorište sa 737 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] po osnovi ugovora o kupoprodaji nekretnina od 10. lipnja 2010. sklopljenog sa Republikom Hrvatskom zastupanoj po Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama, kao prodavateljem: dalje- Agencija),
-da su kat čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru upisane pod jednim brojem 898 k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 795 m2 te da je 1961. posjednik te nekretnine bio VG da bi 1998. temeljem kupoprodaje ta nekretnina u cjelini bila upisana na posjednika Republiku Hrvatsku, odnosno 2010. po osnovi kupoprodaje na ovdje tužitelja ŽG,
-da iz priloženog uvjerenja područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostava Daruvar od 15. ožujka 2007. godine (list 60) proizlazi da zgrada [adresa] u bitnome odgovara gruntovnoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
-da je iskazima saslušanih svjedoka i tužitelja potvrđeno da tužitelj posjeduje cjelokupnu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kupoprodaje predmetne nekretnine 2010., ali da je predmetom kupoprodaje bila samo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je sam tužitelj u stranačkom iskazu izjavio da je nakon kupoprodaje iz 2010. godine saznao da nije kupio i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema gruntovnom stanju, ali se naknadno nije odlučio za kupovinu iste nekretnine jer da bi troškovi uređenja katastarskog i gruntovnog stanja bile veći od vrijednosti nekretnine,
-da tužitelj nije pošten posjednik kat. čest. [katastarska čestica], jer je znao da ta kat. čest. nije predmetom kupoprodaje i da nije stekao pravo vlasništva dosjelošću, u smislu odredbe čl. 159 st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u vezi sa čl. 18. st. 3 i čl. 122. ZV-a, te da nisu ispunjeni ni uvjeti za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa te uknjižbom tužitelja vlasnikom kat. čest. [katastarska čestica] po toj osnovi.
8. Sud prvog stupnja kod donošenja pobijane odluke nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čanka 354. stavak 2. točka 2., 4., 9., 13 i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Nije povrijedio ni odredbu čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se poziva tužitelj jer je pobijana presuda razumljiva i neproturječna, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.
9. Pozivanje na nepristranost suca iz razloga što je isti sudac odlučivao povodom pojedinačnom ispravnom postupku i u predmetnoj tužbi je neutemeljeno jer to nije razlog koji bi doveo u sumnju nepristranost suca (postupci su se vodili pred sudom istog stupnja). Osim toga tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije podnio zahtjev za izuzeće zbog nepristranosti prvostupanjskog suca, a tek povodom tog zahtjeva predsjednik suda pred kojim se vodio postupak bio bi ovlašten odlučivati o eventualnoj pristranosti prvostupanjskog suca.
10. Protivno žalbenim tvrdnjama, pravilno je sud prvog stupnja osnovanost tužbenog zahtjeva utvrđivao i kroz odredbe o dosjelosti jer se tužitelj u tužbi poziva na posjed predmetne nekretnine, a to je pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
11. Protivno žalbenim tvrdnjama, pravilno je sud prvog stupnja utvrdo bitne činjenice i primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.
12. Prije svega tužitelj sadržajem materijalne dokumentacije, kupoprodajnog ugovora ni ostalim predloženim dokazima nije dokazao da je kupio i kat. čest. [katastarska čestica] k.o., kuća br. 36 zgrada i dvorište od 58 m2 k. o. [katastarska općina] i da bi tu nekretninu po osnovi predmetne kupoprodaje trebalo uknjižiti na njegovo ime. Naime, iz sadržaja kupoprodajnog ugovora jasno proizlazi da je predmetom kupoprodaje samo kat. čest. [katastarska čestica] površine 737 m2 sada upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je ta nekretnina po osnovi tog kupoprodajnog ugovora od 10. lipnja 2010. sklopljenog između Republikom Hrvatskom zastupane po Agenciji kao prodavatelja i ovdje tužitelja kao kupca u zemljišnim knjigama i uknjižena na ime ovdje tužitelja kao kupca.
13. Budući da se pravo vlasništva na temelju pravnog posla, u smislu odredbom čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09) koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja, stječe uknjižbom u konkretnoj situaciji u kojoj je u zemljišnim knjigama uknjižba izvršena u skladu s ugovorom o kupoprodaji i u kojoj predmetom kupoprodajnog ugovora nije kat. čest. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neosnovano tužitelj zahtjeva ispravak upisa i uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime po toj osnovi.
14. Nastavno, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja i da tužitelj nije dokazao da bi poštenim posjedom stekao dosjelošću pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] uknjiženoj na ime Republike Hrvatske, u smislu odredbe čl. 159. stavak 4. ZV-a.
15. Pri tom treba kazati čak i da je predmetom kupoprodaje, kako tvrdi tužitelj i kat čest 898/1 k. o. [katastarska općina], kako ista nije upisana u kupoprodajnom ugovoru, da je tužitelj po osnovi usmenog kupoprodajnog ugovora kao zakoniti posjednik posjedovao tu nekretninu od sklapanja kupoprodajnog ugovora i da je bio pošteni posjednik te nekretnine do podnošenja pojedinačnog ispravnog postupka (2023.) čak i do podnošenja predmetne tužbe (25. siječnja 2024.), ne bi mogao steći pravo vlasništvo ni po osnovi kupoprodaje (jer nisu ispunjen pretpostavke za uknjižbu te nekretnine u z.k.), a ni po osnovi dosjedanja jer je, u smislu odredbe čl. 159. stavak 4. ZV-a, za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu RH potrebno dvostruko trajanje zakonitog, istinitog i poštenog posjed iz odredbe čl. 159. stavak 3. ZV-a (20 godina) ili barem samo poštenog posjeda (četrdeset godina) dok je posjed tužitelja do tog razdoblja trajao najdulje 13 godina.
16. Zaključno treba kazati da se neosnovano tužitelj poziva na presudu Europskog suda u predmetu Trgo protiv RH jer sadržaj te presude nije primjenjiv na ovaj konkretan predmet jer iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da je tuženica počinila grešku kod sklapanja predmetnog kupoprodajnog ugovora, naprotiv prodala je tužitelju kat. česticu [katastarska čestica] površine 737 m2 k. o. [katastarska općina] i tuženik je uknjižio svoje pravo vlasništva na toj kat. čestici, isplatio kupoprodajnu cijenu i ušao u posjed iste dok kat. česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 58 m2 nije bila predmetom kupoprodaje i tužitelj nije ni dokazao da bi za tu kat čest. u navedenoj površini isplatio kupoprodajnu cijenu.
17. Pravilno je sud prvog stupnja dosudio tuženiku troškove postupka, primjenom odredbe čl. 354. stavak 1. ZPP-a i pravilno je utvrdio visinu troškova postupka i to utvrđenje suda prvog stupnja određenim žalbenim tvrdnjama nije ni dovedeno u pitanje.
18. Slijedom svega navedenog, neosnovane su sve žalbene tvrdnje te je na temelju odredbe članka 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki 1. izreke.
19. Odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka jer tužitelj nije uspio sa žalbom (članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a) te je odlučeno kao u točki 2. izreke.
U Rijeci, 25. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Tajana Polić