Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-39/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, te Ivone Rupić i Marie Majić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Papić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene CH i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva "..." d.o.o., zbog produljenog kaznenog djela iz članka 247. stavka 1. u svezi članka 52. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Kov-871/2025-2 od 18. prosinca 2025., u sjednici održanoj 24. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podnesena protiv rješenja prvostupanjskog suda, kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Splitu temeljem članka 355. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine” broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje: ZKP/08), odbačena je optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-1034/2025 od 12. prosinca 2025., i to protiv okrivljene CH zbog produljenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11 i protiv okrivljene pravne osobe trgovačkog društva „..., zbog produljenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11 te članka 3. stavka 1. i članka 10. stavka 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine broj 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22 i 114/23).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, potvrdi optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-1034/2025 od 12. prosinca 2025., protiv okrivljene CH zbog produljenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11 i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva „...“ d.o.o., zbog produljenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11 te članka 3. stavka 1. i članka 10. stavka 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine broj 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22 i 114/23).
3. Spis je u suglasju sa člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je nakon dužnog razgledavanja vratilo ovom sudu.
4. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu je neosnovana.
5. U žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu se citiraju zakonske norme produljenog kaznenog djela i navodi da prvostupanjski sud u pobijanom rješenju obrazlaže postojanje prostorne povezanosti počinjenja kaznenih djela na području Republike Hrvatske što je ekstenzivno tumačenje, jer kazneno djelo za koje se okrivljenici terete optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod brojem KO-DO-1034/2025 od 12. prosinca 2025., počinjeno je na području Splitsko- dalmatinske županije (Split i Solin), a kazneno djelo iz pravomoćne presude Općinskog suda u Osijeku broj Kov-272/2025 od 14. kolovoza 2025. na području Zagreba, Josipovaca i Kožine, dakle na geografski udaljenim, dijametralno suprotnom područjima Republike Hrvatske. Pri tome se u žalbi navodi da kaznena djela za koja se terete okrivljenici optužnicom i pravomoćnom presudom na temelju sporazuma stranaka nisu počinjena ni u jednom drugom području Republike Hrvatske da bi se moglo govoriti da su počinjena na području cijele Republike Hrvatske, pa da se radi o njihovoj prostornoj povezanosti. Iz čega bi proizlazilo da kaznena djela za koja se terete okrivljenici optužnicom Općinskog državnog odvjetništva i pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku na temelju sporazuma stranaka nisu dovoljno prostorno povezana da bi se radilo o produljenom kaznenom djelu. Nadalje se u žalbi ističe da kod ocijene pitanja produljenog kaznenog djela treba voditi računa i o imovinskoj koristi pribavljenoj počinjenjem kaznenog djela pri čemu iznos od 5.382,66 eura imovinske koristi za koje se okrivljenici terete optuženicom Općinskog državnog odvjetništva zasigurno nije neznatan da bi se govorilo o presuđenoj stvari.
6. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da je kazneno djelo protiv gospodarstva prevarom u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. KZ/11 za koje se tereti okrivljena ČH i trgovačko društvo ... optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO- DO-1034/2025 od 12. prosinca 2025. je već pravomoćno presuđeno presudom Općinskog suda u Osijeku temeljem sporazuma stranaka pod poslovnim brojem Kov- 272/2025 od 14. kolovoza 2025. Stoga je prvostupanjski sud valjano obrazložio u točkama 16., 17. i 18. pobijanog rješenja da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari. Naime, za ocjenu radi li se doista o presuđenoj stvari kao okolnosti koja isključuje kazneni progon u smislu članka 355. stavak 1. točka 3. ZKP/08 odlučna je usporedba radnji zbog kojih se optuženicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu terete okrivljenici s onim radnjama zbog čijeg su počinjenja okrivljenici proglašeni krivim ranijom pravomoćnom presudom na temelju sporazuma stranaka Općinskog suda u Osijeku. Upravo o odgovoru na pitanje predstavljaju li sve te radnje zajedno jedno produljeno kazneno djelo u smislu članka 52. stavak 1. KZ/11 ovisi i zaključak je li stvar (predmet na koji se odnosi pobijana presude) već pravomoćno presuđena.
6.1. Dakle, ako radnje iz pobijane i ranije pravomoćne presude predstavljaju (jedno) produljeno kazneno djelo riječ je o presuđenoj stvari, a suprotan zaključak da stvar nije pravomoćno presuđena bila bi mogućnost samo ako se utvrdi da radnje zbog kojih se okrivljenici terete optužnicom Općinskog državnog odvjetništva predstavljaju drugo kazneno djelo zbog kojeg bi oni da su za to bili optuženi u istom kaznenom postupku u kojem je donesena ranija pravomoćna presuda mogli biti osuđeni za stjecaj kaznenim djelom iz te presude.
7. Prema odredbi članka 52. stavak 1. KZ/11 produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. To je upravo ovdje slučaj. Naime, okrivljenici se optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Splitu terete da bi počinili kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. KZ/11 u svezi s člankom 52. KZ/11, a isto tako okrivljenici su i ranijom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, dakle i radnjama iz predmetne optužnice i radnjama iz ranije pravomoćne presude ostvarili su bića istog kaznenog djela. Razlika je jedino u visini pribavljene imovinske koristi, pa se predmetnom optužnicom terete zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. KZ/11, a pravomoćnom presudom zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, također u oba predmeta se radi o konstrukciji produljenog kaznenog djela.
8. Prostorna povezanost radnji iz predmetne optužnice s onima iz ranije pravomoćne presude nedvojbeno proizlazi iz okolnosti da su okrivljenici prema činjeničnim opisima optužnice počinjene na području Splitsko-dalmatinske županije, a izreke pravomoćne presude počinjene na području Josipovca, Zagreba i Kožine, dakle na područjima Republike Hrvatske.
9. Vremenska povezanost svih tih radnji proizlazi iz činjenice da je ranijom pravomoćnom presudom okrivljena ČH i okrivljena pravna osoba ... proglašeni krivima za počinjenje djela u razdoblju od 30. studenoga 2024. do 8. svibnja 2025., a predmetnom optužnicom se terete da bi djelo počinili u razdoblju od 11. ožujka 2025. do 14. ožujka 2025., što ulazi u vremenski okvir u kojem su činjene radnje kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz ranije pravomoćne presude. Dakle, postoji jasan vremenski kontinuitet činjenja ovog kaznenog djela.
10. Kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, a prihvaća i ovaj sud, zaključak da radnje okrivljene ČH i okrivljene pravne osobe ... zbog kojih se terete optužnicom kao i ranijom pravomoćnom presudom kojom su i proglašeni krivim, predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, što jasno proizlazi i iz drugih okolnosti, sve su radnje počinjene na isti način, premda su počinjene na štetu različitih oštećenika s kojima je okrivljena ČH postupala u svojstvu direktora i odgovorne osobe u pravnoj osobi ... Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada navodi da se radnje počinjenja temelje na tome da bi okrivljena ČH u svojstvu direktora i odgovorne osobe društva ... zainteresiranim kupcima neistinito predočavala da će im po uplati kupoprodajne cijene isporučiti kupljene stvari, pa kad bi joj oni povjerovali i isplatili kupoprodajnu cijenu, kupljene stvari im nikada nije isporučila. Okrivljena ČH je u svojstvu direktora i odgovorne osobe društva ... postupala s više namjera koje se sukcesivno stvaraju na način da se svaka novostvorena namjera nastavlja na staru, odnosno ponovljenu odluku za njezinim ostvarenjem u cilju počinjenja kaznenog djela.
10.1. Nije u pravu Općinsko državno odvjetništvo kada u žalbi navodi da kod ocijene pitanja produljenog kaznenog djela, treba voditi računa o imovinskoj koristi pribavljenoj kaznenim djelom jer odnos visina imovinske koristi pribavljene radnjama u predmetnoj optužnici i u ranijoj pravomoćnoj presudi ne može biti osnova za zaključak da su radnje iz predmetne optužnice novo kazneno djelo, a ne samo novo otkrivene radnje već presuđenog produljenog kaznenog djela. Naime, u konkretnom predmetu po navedenoj optužnici ostvarena protupravna imovinska korist iznosi ukupno 5.382,66 eura, dok takva korist iz ranije pravomoćne presude iznosi čak 77.314,57 eura. Dakle, osuđenik se optužnicom tereti zbog prisvajanja znatno manje imovinske koristi od one iz ranije pravomoćne presude. Zbog svega iznesenog radnje okrivljene ČH i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva ... zbog kojih se predmetnom optužnicom terete zajedno sa radnjama zbog kojih su već proglašeni krivim ranijom pravomoćnom presudom čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, pa se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari, pa je pravilno prvostupanjski sud na temelju članka 355. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. točka 3. ZKP/08 odbacio optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO- 1034/2025 od 12. prosinca 2025. protiv okrivljene ČH i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva ..., zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. u svezi s člankom 52. KZ/11 i članka 3. stavak 1. i članka 10. stavak 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ("Narodne novine" broj 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, 114/22 i 114/23).
11. Budući da je ovaj sud utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje prvostupanjskog suda pobija, kao ni povrede zakona iz članka 494. stavak 4. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci rješenja ovog drugostupanjskog suda, u suglasju sa članom 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08.
U Splitu 24. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća
Neven Cambj
