Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3275/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Minji Lalić, odvjetnici u Makarskoj, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o, Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, zastupane po punomoćnici OL, dipl. pravnik, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-534/2021 od 08. srpnja 2022., dana 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-534/2021 od 08. srpnja 2022.

II Odbija se kako neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke nalaže se tuženiku iz osnove naknade imovinske štete isplatiti tuženiku iznos od 40.291,15 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 08. srpnja 2022. god. do isplate a pod II i trošak u iznosu od 8.651,70 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 08. srpnja 2022. god. do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja utemeljen na tvrdnji da je 01. ožujka 2015. god., upravljajući svojim motociklom marke Kawasaki, tip LE 650 C VERSYS, reg. oznake [registarska oznaka], u mjestu [adresa], na kolniku DC-8, 22 dionica, 14 km+300 metara, predio [adresa], doživio prometnu nezgodu a uzrok iste bila je uljna mrlja na kolniku, što je utvrđeno očevidom obavljenim na licu mjesta od strane policijskoga službenika Policijske postaje Makarska, pa tužbom tužitelj potražuje imovinsku štetu koju je povodom nezgode pretrpio.

6. Pravilno sud prvog stupnja primjenjuje čl. 33. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23. dalje ZOC) prema kojemu tuženik može ustupiti održavanje ili izvođenje radova drugoj osobi, odnosno čl. 82. st. 1. ZOC prema kojemu državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava Trgovačko društvo Hrvatske ceste društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa]. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb sklopile su ugovor sa Županijskim cestama Split d.o.o. Split po kojemu su poslove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko- dalmatinske županije preuzele Županijske ceste Split d.o.o. koje ipak nisu pasivno legitimirane u ovoj pravnoj stvari, već je upravo tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Stoga sud prvog stupnja pravilno utvrđuje je li dionica ceste DC8 na kojoj se dogodila predmetna nezgoda, na dan nezgode od strane ophodara obiđena na propisani način, je li tuženik imao saznanja o masnoj mrlji koja je nastala na toj dionici te je li imao određeni vremenski period u kojemu je mogao intervenirati, postaviti znakove upozorenja i opasnosti i ukloniti mrlju odnosno sanirati kolnik.

7. Iz ophodarskog dnevnika od 01. ožujka 2015. proizlazi kako je ophodar toga dana obilazio predmetnu dionicu u 05,55 h i da tada nije uočena nikakva masna mrlja. Prometna nezgoda dogodila se u 16,50 sati, a ophodar je nakon dolaska na mjesto nezgode sanirao masnu mrlju posipanjem. U čl. 22. st. 1. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" br. 90/14., 3/21., dalje Pravilnik) propisano je da redovito održavanje prometnih površina, koje čine sastavni dio ceste, podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste. Odredbom čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je, međutim, da se ophodnja javnih cesta obavlja jednom dnevno na državnim cestama, a čl. 12. toga Pravilnika da se ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz čl. 9. pravilnika prijeđena u oba smjera najmanje jednom u 8 sati, odnosno jednom u 12 sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6 do 18 h, a sukladno čl. 10. Pravilnika. Dakle, ophodar je prema dnevniku obišao predmetnu dionicu ceste u 05,55 sati i tada nije bilo masne mrlje. Ophodnja ceste trebala se obaviti jednom u osam sati u oba smjera (četvrtak), a ophodar je predmetnu dionicu obilazio u razdoblju između 15 i 18 sati. Budući da se predmetna prometna nesreća dogodila u 16,50 sati, to postoji propust u održavanju ceste jer je ophodnja trebala biti obavljena prije 15 sati na predmetnoj dionici, te budući da je masna mrlja nastala prije popodnevne ophodnje, a sukladno odredbi čl. 12. st. 1. Pravilnika te činjenice da je jutarnja ophodnja obavljena u 05,55 sati, popodnevna se ophodnja u oba smjera trebala obaviti prije 15 sati, te je isto propušteno, pa postoji odgovornost tuženika zbog neredovitog održavanja ceste i nastanka štetnog događaja.

8. Neosnovano sada tuženik u žalbi ističe kako u pravcu utvrđene odgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nezgodi činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno, jer u tom pravcu tuženik je pri donošenju pobijane odluke predložio zaključenje glavne rasprave i izdavanje odluke temeljem stanja spisa, a sud je odgovornost tuženika utvrdio temeljem dokaznog materijala u spisu, napose povodom činjenice da policija nije protiv tužitelja izdala prekršajni nalog u smislu da je predmetnu nezgodu skrivio upravljajući svojim motociklom nedopuštenom brzinom i da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, dok i iz ostalih dokaza proizlazi kako je tužitelj vozilom upravljao upravo dopuštenom brzinom, pa pravilno sud otklanja istaknuti prigovor tuženika u tom pravcu.

9. Pravilno stoga sud temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, dalje: ZOO) te čl. 1085. i 1089. ZOO-a po uvidu u izvid i predračun štete mehaničarsko-trgovačkog obrta "[obrt]", [adresa], ovlaštenoga servisera motocikala marke Kawasaki, utvrđuje kako je na tužiteljevom motociklu nastala u predmetnoj prometnoj nesreći totalna šteta u iznosu od 50.291,15 kn. Tužitelj je, kako sam tvrdi, prodao ostatke oštećenog motora za iznos od 10.000,00 kn pa je pravilno dosuđen iznos kao u izreci pobijane odluke.

10. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP pobijanu odluku valjalo potvrditi, podnesenu žalbu odbiti i odlučiti kao u izreci, a kako tuženik nije uspio sa žalbom, to je temeljem čl. 166. st. 1. ZPP odbijen i njegov zahtjev za dosuđenje troškova postupka povodom iste.

U Zagrebu 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić