Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3792/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Iris Gović Penić predsjednice vijeća te sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Sanje Joka Umićević i Ines Kovačević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Stjepanu Eteroviću, odvjetniku iz Supetra, protiv tuženika NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-2531/2023 od 23. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-2531/2023 od 23. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se da je tužiteljica, VE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], upisano u z. u. br. [broj ZK uloška],k. o. [katastarska općina], za 6/30 dijela iste, pa se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime za 6/30 dijela, uz istodobno brisanje tog prava sa imena upisanog tuženika AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 6/30 dijela.
2. Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje i uspostavlja se ranije zemljišnoknjižno stanje prije provedbe rješenja Naslovnog suda Z-31040/2021 od dana 10 ožujka 2022 godine na način da se u k. o. [katastarska općina], z. u. br. [broj ZK uloška], nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] briše tuženik, AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], Sutivanskih pomoraca 6, [adresa] za 6/30 dijela uz istovremeni upis tužiteljice VE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 6/30 dijela.
3. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak ovog postupka, uvećano za zakonske zatezne kamate u roku od 15 dana, sve pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR."
2. Protiv te presude žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. - dalje: ZPP-a) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u 6/30 dijela nekretnine - čest. zgr. [katastarska čestica] zu.br. 624 k. o. [katastarska općina], te da je ovlaštena postići uknjižbu prava suvlasništva u 6/30 dijela na svoje ime uz brisanje tog prava s imena tuženika u 6/30 dijela, te ispravak zk stanja i uspostavu ranijeg zk stanja prije provedbe rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-31040/2021 od 10. ožujka 2022.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji ističe žaliteljica jer je izreka prvostupanjske presude jasna i ne proturječi niti sama sebi niti razlozima presude, u presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koje su jasni i neproturječni te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan tuženik u odnosu na nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] zu 624 k. o. [katastarska općina]; da su **.**.1969. TEĆ, T iz N i NEĆ iz [adresa] (prednici stranaka) zaključili kupoprodajni ugovor u odnosu na nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] za 4/30 + 2/30 suvlasničkog dijela a kojim ugovorom je ALO prodala navedeni suvlasnički dio predmetne nekretnine ABI; da se vodio pojedinačni zk ispravni postupak temeljem kojeg se tuženik upisao u cijelosti kao vlasnik predmetne nekretnine (rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-31040/2021 od 10. ožujka 2022.); da je prije provođenja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zemljišne knjige tužiteljica bila upisana kao suvlasnica u 6/30 dijela predmetne nekretnine; te da je tuženik (i po pravnim prednicima) posljednji nesmetani posjednik predmetne nekretnine preko 50 godina.
8. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje da je suvlasnica iste nekretnine u 6/30 dijela te da se ovlašćuje temeljem presude postići uknjižbu prava suvlasništva u 6/30 dijela na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika kao i u tom smislu ispravak zemljišnknjižnog stanja i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja smatrajući da je tuženik i po pravnim prednicima posljednji nesmetani posjednik predmetne nekretnine preko 50 godina, da je prednica tužiteljice prodala predmet spora odnosno pravo suvlasništva u 6/30 dijela predmetne čestice označene u ugovoru kao "bunar", da je neosnovanost tužbenog zahtjeva utvrđena pregledom priloženih isprava te potvrđena iskazom svjedoka pa tako i svjedoka saslušanog u postupku LE koji je iskazao da je predmetna nekretnina ograđena kamenim zidom, da je ista bila od obitelji tuženika a koristili su se otac tuženika i tuženik, te da nema saznanja da su nono i nona tužiteljice koristili predmetni bunar niti da je tuženiku netko osporavao predmet spora.
9. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje u tekstu: ZVDSP) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
10. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. istog članka), a onaj kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3. istog članka).
11. Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni ili istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2. istog članka).
12. Iz naprijed navedenih pretpostavki proizlazi da se dosjelošću može steći vlasništvo neke stvari samo ukoliko se radi o samostalnom posjedu tj. o samostalnom posjedniku stvari a iz provedenog postupka proizlazi da tužiteljica nije dokazala da je ona bila samostalna posjednica predmetnog dijela sporne nekretnine niti je dokazala zakonitost tog posjeda.
13. Sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio je koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te temeljem rezultata cjelokupnog postupka.
14. Kako žaliteljica ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima postupka žalbeni prigovori ne mogu se prihvatiti.
15. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju nisu ostvarile pretpostavke propisane Zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužiteljice te je stoga njezin tužbeni zahtjev neosnovan.
16. Stoga je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.
17. Na žalbene navode kojima žaliteljica ističe da je njezina pravna prednica prodala bunar, a ne dvor valja reći da iz kupoprodajnog ugovora od 14. ožujka 1969. proizlazi da je pravna prednica tužiteljice prodala suvlasnički dio (6/30 dijela) predmetne nekretnine, a u odnosu na žalbene navode koji se odnose na Ugovor o darovanju od 23. kolovoza 1974. (tužiteljica ističe da je predložila pribavu istog iz Zbirke isprava) valja reći da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio taj dokazni prijedlog tužiteljice jer je činjenično stanje u postupku provođenjem preostalih dokaza u potpunosti i pravilno utvrđeno, a također valja dodati da tužiteljica tijekom postupka nije niti naznačila tko su stranke tog Ugovora o darovanju niti što je predmet Ugovora o darovanju od 23. kolovoza 1974.
18. Na žalbene navode kojima tužiteljica tvrdi da tuženik nije pošteni posjednik predmetne nekretnine valja reći da je u ovoj parnici tužiteljica trebala dokazati da je ona stekla dosjelošću predmetni suvlasnički dio sporne nekretnine, dok je tuženik upisan u zemljišne knjige kao vlasnik iste (u cijelosti pa tako i spornog suvlasničkog dijela), te stoga poštenje (savjesnost) tuženika u odnosu na sporno razdoblje nije odlučno.
19. Isto tako je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je odbio pribaviti povijesni zemljišnoknjižni izvadak u odnosu na spornu nekretninu a to stoga jer provođenje tog dokaza u konkretnom slučaju nije odlučno za utvrđenje pravilnog i potpunog činjeničnog stanja.
20. O parničnom trošku odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP.
21. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Iris Gović Penić