Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ob-71/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević, predsjednice vijeća, Ines Kovačević sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽB, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sanji Tolj Par odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika ŽBI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek iz Siska, uz sudjelovanje mlt. ĆBI, kojeg zastupa posebna skrbnica CBI, dipl. pravnik u Centru za posebno skrbništvo u Zagrebu, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob-149/2024-32 od 22. siječnja 2026., dana 24. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob-149/2024-32 od 22. siječnja 2026. u dijelu pod točkom I izreke kao i u dijelu pod točkom II izreke u kojem je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR.
II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob- 149/2024-32 od 22.siječnja 2026. u dijelu pod točkom II izreke u kojem je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka preko iznosa od 1.000,00 EUR do iznosa od 3.024,04 EUR (za iznos od 2.024,04 EUR) te sudi:
Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 2.024,04 EUR.
III Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška ovog žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I Mlt. zajedničko dijete: mlt. HBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen **.**.2011., će stanovati s majkom, tužiteljicom:
ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na adresi [adresa].
II Otac, tuženik: ŽBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], će osobne odnose s mlt. djetetom: mlt. HBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2011., ostvarivati dva dana u tjednu u trajanju od dva sata po dogovoru stranaka sukladno djetetovim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, te svaki drugi vikend, i to svaki 1. i 3. vikend u mjesecu, u trajanju od subote u 10:00 sati do nedjelje u 19:00 sati na način da tuženik sam na početku osobnih odnosa automobilom preuzima mlt. dijete od majke: ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na adresi [adresa] i po završetku osobnih odnosa vraća automobilom mlt. dijete majci, te snosi troškove prijevoza.
III Nalaže se ocu, tuženiku: ŽBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime zakonskog uzdržavanja mlt. djeteta: mlt. HBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2011., plaćanje novčanog iznosa od 1.200,00 kuna (159,27 EUR-a) mjesečno; počevši od dana podnošenja ove tužbe pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, svakog 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uz zakonsku zateznu kamatu koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućoj od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate, na broj računa roditelja s kojim dijete stanuje:, tužiteljice: ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],.
IV Nalaže se tuženiku: ŽBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plaćanje troškova ovog postupka, uz zateznu kamatu sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana".
II. Nalaže se tužiteljici ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženiku ŽBI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] plati trošak postupka u iznosu od 3.788,61 euro u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima tužiteljice.
3. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tužiteljica jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla na pravilan način ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u samom postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim traži izmjenu odluke o roditeljskoj skrbi u odnosu na zajedničko maloljetno dijete stranaka HBI, a s obzirom na promijenjene okolnosti u odnosu na prethodnu odluku kada su stranke u postupku razvoda braka pod poslovnim brojem R1 Ob-272/2016 postigle Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je odobren rješenjem Općinskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem R1 Ob-272/2016 od 23. kolovoza 2016. a kojim je utvrđeno da će mlt. HBI stanovati kod oca a da se održavaju osobni odnosi djeteta s majkom utorkom i četvrtkom od 17,00 do 19,00 sati i svaki drugi vikend od petka 18,15 sati do nedjelje u 12,00 sati, te da će majka za uzdržavanje maloljetnog djeteta doprinositi mjesečni iznos u visini od 500,00 kn do svakog 20-tog u mjesecu na račun roditelja s kojim dijete stanuje.
6. Među strankama je sporna roditeljska skrb odnosno sporno je s kojim roditeljem će dijete stanovati jer i jedan i drugi roditelj smatraju da imaju bolje roditeljske kapacitete za skrb o zajedničkom djetetu a s obzirom na promijenjene okolnosti koje su nastale u dinamici obiteljskih odnosa.
7. Tužiteljica u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud potpuno nekritički uzeo utvrđenja vještaka kao i utvrđenja zadnjeg ,odnosno drugog mišljenja HZSR-Sisak ne uzimajući u obzir ponašanje oca djeteta, ovdje tuženika, koji majku arbitrarno isključuje iz roditeljske skrbi nad djetetom i time joj oduzima njeno temeljno pravo da ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom a što HZSR-Sisak kod donošenja svog mišljenja to ne uzima u obzir niti o takvom ponašanju oca izvodi bilo kakav zaključak a što je odlučno u ovom postupku.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:
- da je u ovom postupku prvostupanjski sud donio odluku pod poslovnim brojem P Ob-192/2022 od 27. veljače 2024. a kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice te je po žalbi tužiteljice predmetna odluka ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob- 264/2024 od 4. lipnja 2024. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,
- da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob- 272/2016. od 23.kolovoza 2016. uz odluku o razvodu braka postignut između stranaka Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (dalje: Plan) od 5. srpnja 2016. a kojim je utvrđeno da će zajedničko dijete stranaka mlt. HBI stanovati kod oca a da će se održavati osobni odnosi s majkom kao i da će majka doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta,
- da su ovdje stranke, roditelji mlt. ĆBI, nakon što su postigli Plan, obiteljsku dinamiku u pogledu mlt. djeteta promijenili u skladu sa njihovim dogovorom na način da dijete stanuje tjedan dana kod oca te tjedan dana kod majke i tako naizmjenično,
- da je majka ovdje tužiteljica u svom iskazu u bitnome navela da su se te okolnosti stanovanja djeteta tjedan dana kod oca i tjedan dana kod majke promijenile jer je primijetila da je dijete psihički maltretirano od oca jer je mlt. HBI postao plačljiv, nervozan i uznemiren te se njegovo zdravstveno stanje pogoršalo i radi se o psihosomatskim poremećajima zbog čega je mlt. HBI u tretmanu psihologa a u tjednu kada je dijete kod oca zaostaje u ispunjavanju školskih obaveza a što je primijećeno u školi jer je primijećeno da zaostaje u ispunjavanju školskih obaveza, izostaju radne navike i slabije je pripremljen za školu, da dijete u prisutnosti oca ne smije spominjati majku niti polusestru po majci, da je za vrijeme trajanja braka sa tuženikom bila izložena psihičkom maltretiranju, a njihovim svađama je bilo izloženo dijete, a što je kod nje stvaralo osjećaj straha i nesigurnosti, da je otišla kod prijatelja u Rijeku a za vrijeme boravka u Rijeci, tuženik joj nije dopustio da se čuje s djetetom te je kasnije kada je došlo do razvoda braka pristala da se zaključi Plan temeljem kojeg će mlt. HBI stanovati kod oca,
- da je tuženik u bitnome u svom iskazu osporio navode tužiteljice ističući da mu je tužiteljica saopćila da se zaljubila i da odlazi u Rijeku jer je tamo našla bolji posao i da će imati plaću od 8.000,00 kn i da će živjeti kod partnera te ju je odgovarao od toga i svi su u obitelji bili šokirani uključujući i njene roditelje ali tužiteljica je ipak ostala kod svog plana da ode živjeti u [adresa] i dijete je ostavila kod mame i otišla živjeti u [adresa], da je dijete ostalo živjeti sa njim te je redovno išao u savjetovalište u kojem su ga upućivali kako da brine o djetetu, da nisu znali adresu na kojoj stanuje tužiteljica u Rijeci te su kasnije a s obzirom na protek vremena oboje se uključili u Obiteljsko savjetovalište kako bi bili savjetovani na koji način da dijete uspostavi kontakt s majkom jer je prošlo 8 mjeseci od kada je otišla u Rijeku u kojem periodu nije zvala dijete a niti su znali gdje se točno i na kojoj adresi nalazi u Rijeci,
- da je Stručni tim HZSR-Područni ured Sisak obavio razgovor s mlt. ĆBI koji je iskazao negativan stav o dinamici održavanja osobnih odnosa s roditeljima ističući stalne promjene i potrebu prilagođavanja a u odnosu na roditelje iznosi autentična iskustva opisujući pozitivno pojedinačne odnose, te da sadržaj upućuje na autoritarniji pristup oca i izloženost neprimjerenim sadržajima i emocionalnim pritiscima od strane oca te dijete percipira teškoće u suradnji i odnosima roditelja te konfliktnost roditelja manifestira kroz opterećenost odnosima, unutarnju nesigurnost, osjećaj osobne odgovornosti i zabrinutost spram mogućih reakcija oca, opisuje bliske odnose i osjećaj prihvaćanja od strane članova obitelji i šire majčine obitelji, te bolju vršnjačku mrežu na adresi majke i opisuje bliže odnose s vršnjacima, verbalizira želju da stanuje s majkom te da susrete i druženja s ocem održava tijekom tjedna dva puta po dva dana sa prespavljivanjem (utorak-srijede, te nedjelja do ponedjeljka) polovicu svih školskih praznika uz mogućnost da sam odabere kod kojeg će biti za blagdane i državne praznike naizmjenično,
- zaključno HZCR Područni ured Sisak, a s obzirom na to da je mlt. dijete naizmjenično po tjedan dana kod svakog roditelja od polaska u prvi razred, te da isto predstavlja izvor stresa kod djeteta, izražava mišljenje da dijete nastavi stanovati s majkom, a da se susreti i druženja odrede s ocem,
- da je provedeno psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje roditeljskih kapaciteta kao i utvrđenje mišljenja i želje mlt. djeteta te su vještaci prof. dr. sc. Dubravka Kocijan Hercigonja, uže specijalnosti dječje i adolescentske psihijatrije i Sanja Maroević prof. klin. psih., stalna sudska vještakinja za područje psihologije u svom nalazu i mišljenju u bitnome naveli da je mlt. dijete ispitano 5. svibnja 2023., 20. lipnja 2023. bez roditelja te je utvrđeno da mlt. dijete intelektualno prosječno funkcionira uz prisutnu dismaturaciju SŽŠ i emocionalnu nezrelost, tijekom prve opservacije verbalizira želju da živi s majkom jer mu ona pomaže u učenju dok ga otac "samo kontrolira", a pomaže mu i mamin suprug, a tijekom druge opservacije izrazio je želju da bi živio s tatom jer su mu tamo prijatelji,
- da je kod djeteta prisutan konflikt lojalnosti roditeljima i nedosljednost iznošenja želja što ga opterećuje pokazujući tugu i želju da ne povrijedi niti jednog roditelja,
- da njegove somatske smetnje koje nemaju organsku osnovu mogu biti odraz potisnutih emocija jer želi zadovoljiti oba roditelja, potrebna mu je logopedska i psihološka pomoć, nesiguran je u savladavanju školskog gradiva,
- da je otac tijekom razgovora završavao aktivnosti vezane uz školovanje te rad na osamostaljivanju, dok je majka rješavala želju da HBI živi u njezinoj sadašnjoj obitelji
- da vještaci uzimajući u obzir smanjene roditeljske kompetencije kod oba roditelja (iako bolju strukturu i zrelija obilježja ima otac), konflikt lojalnosti prema roditeljima od strane djeteta, smatraju da je u interesu djeteta da se zadrži sadašnji kontinuitet načina življenja djeteta, osjećaj strukture i sigurne pripadnosti, te da teži dosadašnjem načinu zbrinjavanja i odgoja djeteta, a to je uz oca uz viđanje i druženja s majkom uvažavajući djetetove potrebe,
- da nalaz psihijatra u odnosu na tužiteljicu ukazuje da je tužiteljica psihičkog profila izričito tjeskobna, plače, opširno opisuje probleme vezano uz brak, odnose i svoju reakciju da ode, vraća se na odnose s tuženikom, tjeskobna je i depresivna, u upitniku roditeljskih kapaciteta opisuje probleme vezane uz kontakt s ocem djeteta i naglašava potrebu suradnje, da tužiteljica aktualno intelektualno funkcioniranje mjereno verbalnom skalom WBII testa inteligencije, odgovara prosjeku te se radi o osobi koja je krhkog i nesigurnog identiteta, te se bilježe obilježja pasivnosti i nezrelosti,
- da nalaz psihijatra tuženika u psihičkom profilu ukazuje da je tuženik osoba koja dolazi u dogovoreno vrijeme, daje na uvid dodatnu dokumentaciju za mlt. dijete, opisuje majčino ponašanje i napuštanje mlt. djeteta i svoju potrebu da surađuje s majkom radi djeteta iako je majka opisivala probleme vezane uz njenog brata koji radi kod njega, otac na ta direktna pitanja nije iznosio probleme, a afektivno je smiren, misaoni tok formalno uredan, a u sadržaju bez patoloških odstupanja,govori o teškoj situaciji vezano uz napuštanje mlt. djeteta od strane majke, isto iznosi na racionalan i kontroliran način, u nalazu psihologa navedeno je da tuženikovo aktualno intelektualno funkcioniranje mjereno verbalnom skalom WBII testa inteligencije odgovara prosjeku, izraženo je prikazivanje u socijalnom poželjnom svjetlu što nije neuobičajeno u odnosu na svrhu u koju se provodi ispitivanje ne bilježe se psihopatološka odstupanja,
- da vještaci zaključno navode da oba roditelja imaju smanjene roditeljske kompetencije radi svojih nezavršenih partnerskih procesa, te da tuženik pokazuje jasniju strukturu i zrelija obilježja ličnosti, a kod majke se uočavaju nezrelija obilježja ličnosti dok mlt. dijete potiskuje emocije, nastoji zadovoljiti oba roditelja što se reflektira na njegovo cjelokupno funkcioniranje te se preporuča nastavak života djeteta s ocem uz viđanja i kontakte s majkom u skladu s djetetovim potrebama dok oba roditelja trebaju raditi na završavanju svojih nezavršenih partnerskih procesa, a Zavod za socijalni rad treba pratiti realizacije, te uz preporuku da mlt. dijete nastavi odlaziti kod psihologa,
- da su vještaci na prigovore tužiteljice na nalaz i mišljenje u cijelosti ostali kod svog pisanog nalaza navodeći da je vještačenje provedeno u skladu s pravilima struke, temeljem stanja spisa, opservacije mlt. roditelja i djeteta, te detaljno navodeći tehnike kojim su se služili kod opservacije mtl. djeteta i roditelja, jer su prigovori tužiteljice na provedeno vještačenje bili usmjereni na način provođenja psihologijskog- psihijatrijskog vještačenja kao i metode koje su vještakinje koristile prilikom provođenja vještačenja,
- da je posebna skrbnica CB se očitovala na mišljenje HZSR-a u pogledu određenih osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem smatrajući da ih treba odrediti u širem opsegu te je skrbnica s obzirom na konflikt lojalnosti koji je zamijećen kod djeteta predložila provođenje psihologijskog-psihijatrijskog vještačenja roditeljskih kompetencija,
- da je nakon ukidne prvostupanjske odluke a zbog proteka vremena i promijenjenih okolnosti HZSR-Sisak dostavio novo mišljenje 15. listopada 2025. u kojem navodi da je održavanje osobnih odnosa roditelja s mlt. djetetom promijenjeno na način da je mlt. HBI prestao provoditi tjedan dana kod jednog roditelja a tjedan dana kod drugog roditelja te je nastavio stanovati s ocem i počeo održavati osobne odnose s majkom i to po prijedlogu majke, te je kod mlt. ĆBI u toj dinamici kada stanuje kod jednog roditelja i ostvaruje kontakte s drugim roditeljem uočen napredak u samostalnosti kao i napredak u izvršavanju školskih obaveza te je zaključno utvrđena bolja komunikacija i suradnja roditelja s ciljem napretka zajedničkog djeteta.
- da je mlt. HBI bio uključen u psihologijsko praćenje i tretman a roditelji su i nadalje iznosili prigovore na međusobna postupanja umanjujući roditeljske kapacitete jedan drugome zbog čega tijekom 2025. određena mjera stručne pomoći i potpore u trajanju od 6 mjeseci sa ciljem usmjeravanja roditelja na potrebe djeteta i uspostavljanje adekvatne suradnje oba roditelja,
- da voditeljica mjere nadzora navodi da je dijete dobrog raspoloženja kod oba roditelja, da se uočava druženje djeteta sa vršnjacima kod oba roditelja, da uglavnom dijete boravi kod majke svaki drugi vikend te održava svakodnevne telefonske kontakte, da roditelji aktualno razmjenjuju informacije o djetetu te se ne nalaze značajniji problemi u njihovoj suradnji,
- da mlt. dijete i nadalje izražava želju da stanuje s ocem izražavajući pozitivne stavove o sadašnjoj raspodjeli vremena, ističući da mu je kod oca sve bliže da ima prijatelje te održava kontakte s majkom te da se ne događaju prijašnje situacije koje su ga opterećivale i kada je bilo izloženo neprimjerenim sadržajima i emocionalnim pritiscima od oca,
- da HZSR-Sisak a uzimajući u obzir sadašnje okolnosti obiteljske dinamike izražavaju zaključno mišljenje u pisanom očitovanju od 15. listopada 2025. da mlt. HBI nastavi stanovati s ocem a da odnose s majkom održava na dosadašnji način jer iz cjelokupne obrade roditelja i djeteta proizlazi da je to u najboljem interesu djeteta koje izražava pozitivan stav prema ovakovoj dinamici i izražava želju da nastavi živjeti s ocem te da održava osobne odnose s majkom kao do sada, da dječak verbalizira pozitivne odnose sa oba roditelja kao i pozitivne odnose sa širim članovima obitelji a provođenjem mjere nadzora ne dobivaju se informacije koje bi ukazivale na izloženosti djeteta emocionalnim pritiscima, time da je mjera nadzora i izrečena u cilju povećanja roditeljskih kompetencija,
- da je u usmenom očitovanju na prigovore ovdje tužiteljice predstavnica HZSR-Sisak istaknula da je u izradi zaključnog mišljenja HZSR-Sisak sudjelovao stručni tim koji se sastoji od socijalnog radnika, psihologa i pravnika te navodeći da je od veljače 2024. na inicijativu majke mlt. HBI počeo stanovati s ocem te osobne odnose s majkom, a ne tjedan dana da živi kod jednog a tjedan dana kod drugog roditelja, a pri tome mlt. HBI izražava pozitivne stavove prema ovakovoj obiteljskoj dinamici da stanuje kod oca a pri tome se dijete razvija u ovakvim okolnostima u pozitivnom smjeru te mu više nije potrebna psihijatrijska kontrola već samo praćenje psihologa a dječak koji je sada u dobi od 14 godina pokazuje pozitivne pomake u svom psihofizičkom razvoju a čime se HZSR- Sisak rukovodio kod donošenja svog zaključnog mišljenja da se ovakva dinamika i nadalje treba održati pa stoga u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja,
- da je tužiteljica i nakon usmenog očitovanja ustrajala u svojim prigovorima na zaključno mišljenje HZSR-a smatrajući da predstavnica HZSR-a nije dala opravdane i obrazložene razloge u svom usmenom očitovanju.
9. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, prvostupanjski sud je sveobuhvatnom analizom provedenog dokaznog postupka a u kojem je intenzivno praćena obiteljska dinamika koja je bila opterećen lošom roditeljskom komunikacijom ,pravilno zaključio a rukovodeći se najboljim interesom mld. ĆBI da je u sadašnjim okolnostima potrebno zadržati stanovanje djeteta s ocem jer se dijete u svakom pogledu razvija u pozitivnom smjeru i izražava jasan stav da želi nastaviti živjeti s ocem te održavati osobne odnose s majkom.
10. Točno je da sud kao i HZSR nije vezan mišljenjem i stavom djeteta ali u ovom konkretnom slučaju jasno izraženi stav mlt. ĆBI koji je sada u dobi od 14 godina poklapa se sa njegovim najboljim interesom stoga tužiteljica nije svojim žalbenim navodima dovela u pitanje pravilnost i zakonitost sudske odluke.
11. Naime, iz stanja spisa proizlazi, a što sama tužiteljica potvrđuje da u najboljem interesu djeteta nije bila obiteljska dinamika koju su roditelji sami odredili a to je da dijete živi tjedan dana kod jednog roditelja a tjedan dana kod drugog roditelja te je majka na vlastitu inicijativu uvažavajući potrebe vlastitog djeteta obratila se HZSR- a kojeg je obavijestila da se obiteljska dinamika od veljače od 2024. promijenila na način da dijete stanuje kod oca a osobne odnose održava s majkom.
12. Također iz stanja spisa jasno proizlazi da je roditeljska komunikacija bila opterećena raznim problemima i međusobnim umanjivanjem roditeljskih kompetencija jednog roditelja prema drugom u kojoj su roditelji vlastite potrebe stavljali ispred interesa djeteta međutim sadašnje okolnosti pokazuju pozitivne pomake i u suradnji roditelja te pozitivne pomake u psihofizičkom razvoju djeteta koji pozitivno reagira u ovakovoj dinamici stanovanja s ocem i redovitom održavanju osobnih odnosa s majkom pa je stoga sud kod donošenja pobijane odluke pravilno zaključio da je potrebno održati kontinuitet ovakve obiteljske dinamike koja afirmativno utječe na dijete.
13. Također iz stanja spisa proizlazi da su roditelji postigli sudsku nagodbu dana 25. rujna 2025. u postupku pred prvostupanjskim sudom a koji se vodio pod poslovnim brojem P-Ob-67/2025 a kojom su stranke postigle sporazum u pogledu visine uzdržavanja koju je majka ovdje tužiteljica dužna plaćati za mlt. ĆBI (list 327 spisa) a koji iznos je povišen na 150,00 EUR mjesečno u odnosu na iznos kojeg je majka bila dužna plaćati temeljem rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-272/2016 od 23. kolovoza 2016. a kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
14. Žalbenim navodima tužiteljica suprotstavlja svoju vlastitu ocjenu dokaza sudskoj ocjeni a da pri tome ne navodi opravdane razloge zbog čega sudska ocjena dokaza ne bi imala uporište u provedenom dokaznom postupku.
15. Slijedom navedenog, a iz svih naprijed navedenih razloga, nisu ispunjenje pretpostavke za izmjenom odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati kao i u pogledu osobnih odnosa s drugim roditeljem a u pogledu uzdržavanja dosadašnja odluka je izmijenjena sudskom nagodbom koja je po svojoj pravnoj naravi izjednačena sa pravomoćnom sudskom odlukom.
16. Međutim, žalbeni prigovori tužiteljice u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka su djelomično osnovani.
17. U ovom konkretnom slučaju sud je odredio troškove parničnog postupka na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, dakle prema uspjehu stranaka u ovom sporu i to primjenjujući Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj (138/23 – dalje: Tarife) i to po Tbr 7. t. 3. - jednokratna nagrada od 200 bodova a što je 400,00 EUR te s obzirom da ukoliko je prvostupanjska odluka ukinuta tada u ponovljenom postupku bi ovdje tuženiku pripadala ponovno jednokratna nagrada od 200 bodova dakle 400,00 EUR a što ukupno iznosi 800,00 EUR što zajedno s PDV-25 % iznosi 1.000,00 EUR stoga je u tom pravcu valjalo preinačiti odluku o troškovima parničnog postupka a kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.
18. Slijedom navedenog a na temelju odredbe čl. 368. i čl. 370. t. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
19. S obzirom da je tužiteljica u ovom žalbenom postupku uspjela samo djelomično u odnosu na trošak parničnog postupka ista je na temelju odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odbijena s potraživanjem troška žalbenog postupka.
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Sanja Joka Umićević
