Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-833/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene NM, zbog prekršaja iz čl. 47. Zakona o energiji ("Narodne novine", broj 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18), povodom žalbe tužitelja HEP, Elektra Zagreb, Sektor za pravne poslove i upravljanje ljudskim resursima, Služba za pravne poslove, Odjel za pravne poslove, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 2. siječnja 2024., broj: 76 Pp-15356/2023 na sjednici vijeća održanoj dana 24. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja HEP, Elektra Zagreb, Sektor za pravne poslove i upravljanje ljudskim resursima, Služba za pravne poslove, Odjel za pravne poslove te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljena NM je zbog prekršaja iz čl. 47. Zakona o energiji, temeljem zakonske osnove iz članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe jer djelo na način kako se optužnim prijedlogom stavlja na teret okrivljeniku, nije prekršaj.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. U obrazloženju odluke se navodi da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nedostaju bitna obilježja prekršaja iz čl. 47. Zakona o energiji, odnosno, nije navedeno da li je do spajanja, (što se može smatrati priključivanjem) došlo bez odobrenja energetskog subjekta, bez trošenja energije ili se trošenje energije ne može utvrditi. Navedene odlučne okolnosti bitna su obilježja predmetnog prekršaja propisana odredbom čl. 47. Zakona o energiji, te unutar činjeničnog opisa mora biti konkretizacija eventualnog nedopuštenog ponašanja koje bi bilo podvedivo pod citirani zakonski opis djela. Tužitelj je opisao ponašanje okrivljenika koje nije podvedivo pod ponašanje koje je u suprotnosti sa čl. 47. Zakona o energiji, jer nije utvrđeno i navedeno da bi do eventualnog priključenja-spajanja došlo bez odobrenja energetskog subjekta, bez trošenja energije ili se trošenje energije ne može utvrditi. Tužitelj osim što nije opisao eventualno protupravno ponašanje okrivljenika, nije naveo niti vrijeme počinjenja eventualnog prekršaja, već je samo navedeno vrijeme kontrole. Sud nije tražio dopunu optužnog prijedloga u dijelu određenja vremena prekršaja, budući da prema činjeničnom opisu nema niti određenog, odnosno konkretiziranog prekršaja.
4. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir činjenicu da je navedenim postupanjem okrivljenik trošio električnu energiju na neovlašteni način, nakon što je bio isključen iz elektroenergetske mreže oštećenog, odnosno nakon privremene obustave električne energije. Također, nije razmatrao izvođenje potrebnih dokaznih prijedloga iz kojih je vidljivo da je okrivljenik samoinicijativno spajao žice po svojim mjernim uređajima, te se stoga ni trošenje nije moglo u cijelosti utvrditi.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu odluku kada je okrivljenicu oslobodio od optužbe, jer djelo kako se okrivljenici stavlja na teret optužnim prijedlogom nije prekršaj
8. Naime, okrivljenici se stavlja na teret da bi počinila prekršaj: „neutvrđenog dana do dana 22. rujna 2023., kada je izvršen kontrolni pregled električnih instalacija u njezinom stambenom objektu, broj obračunskog mjernog mjesta 122032211, trošila električnu energiju mimo brojila na način da je dolazna i odlazna faza izvađena iz brojila te spojena klemama mimo brojila.“
9. Odredbom čl. 47. Zakona o energiji propisano je: "(1) Tko se priključi na energetski sustav bez odobrenja energetskog subjekta, bez trošenja energije ili se trošenje energije ne može utvrditi, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
10. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga nedostaju bitna obilježja prekršaja iz čl. 47. Zakona o energiji, odnosno, nije navedeno da li je do spajanja, (što se može smatrati priključivanjem) došlo bez odobrenja energetskog subjekta, bez trošenja energije ili se trošenje energije ne može utvrditi. Navedene odlučne okolnosti bitna su obilježja predmetnog prekršaja propisana odredbom čl. 47. Zakona o energiji, te unutar činjeničnog opisa mora biti konkretizacija eventualnog nedopuštenog ponašanja koje bi bilo podvedivo pod citirani zakonski opis djela.
11. Odredbom članka 47. stavkom 1. Zakona o energiji propisano je da prekršaj čini onaj tko se priključi na energetski sustav bez odobrenja energetskog subjekta, bez trošenja energije ili se trošenje energije ne može utvrditi, pa je stoga obilježje djela ne samo neovlašteno priključivanje na energetski sustav, nego i bez trošenja energije, odnosno da se trošenje energije ne može utvrditi, a iz stanja spisa proizlazi da se okrivljenica priključila na energetski sustav bez odobrenja energetskog subjekta i trošila električnu energiju, kako je to u optužnom prijedlogu činjenično i navedeno.
12. Slijedom navedenoga, navodi žalitelja da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir činjenicu da je navedenim postupanjem okrivljenica trošila električnu energiju na neovlašteni način, nakon što je bio isključen iz elektroenergetske mreže oštećenog, odnosno nakon privremene obustave električne energije, potvrđuju činjenicu koja ne predstavlja zakonsko obilježje navedenog prekršaja odnosno da je okrivljenik neovlašteno trošio električnu energiju, te se u konkretnom slučaju nije ostvarilo kumulativno obilježje djela neovlaštenog priključivanja na energetski sustav, ali bez trošenja energije, kako je to predviđeno citiranom odredbom Zakona o energiji, pa stoga djelo kako je opisano po propisu nije prekršaj, što je pravilno zaključio prvostupanjski sud i oslobodio okrivljenicu od optužbe.
13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić , v.r.
UM, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
