Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2622/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Iris Gović Penić predsjednice vijeća te sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Sanje Joka Umićević i Ines Kovačević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Manueli Mamić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika TZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Ivančiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6095/2019-68 od 22. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6095/2019-68 od 22. travnja 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I - Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.Utvrđuje se naspram tuženika da je tužitelj isključivi vlasnik na realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to baš na onom dijelu predmetne nekretnine koji je na Skici za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ovjerenoj po Geoin-Split d.o.o., a izrađenoj po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠZ, mag. ing. geod. et geoinf., br. predmeta 20 B 2019, ''U Makarskoj, studeni 2019. god.'' označen kao dio Zk čest. zem. [katastarska čestica], površine 110 m2, označen brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-1, a koja geodetska skica se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II.Dužan je tuženik trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III.Dužan je tuženik trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisana u točki II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo.

IV.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknade tužitelju parnični trošak." II - Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku u roku od 15 dana na ime troškova parničnog postupka iznos od 3.750,00 EUR."

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik dijela nekretnine čz 2892/3 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - označenog na skici inženjera geodezije ŠZ (Geo in - Split d.o.o.) u predmetu 20B 2019 iz studenog 2019. godine u površini od 110 m2 a označeno brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 1, te da je tuženik dužan trpjeti parcelaciju nekretnine čz 2892/3 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da se u zemljišne knjige izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta na ime tužitelja.

5. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ističe da je stvarni vlasnik i posjednik realnog dijela nekretnine čz 2892/3 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji je predmet ovog spora iako je tuženik upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik te nekretnine u cijelosti; da je tužitelj isključivi posjednik spornog realnog dijela te nekretnine a koja je označena u geodetskoj skici izrađenoj po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠZ a ovjerenoj po Geo in Split d.o.o. u studenom 2019. godine; da je desetljećima taj dio nekretnine u vlasništvu i poštenom, zakonitom i savjesnom posjedu tužitelja; da je dio okućnice obiteljske kuće sagrađene na čz 2915/5 k. o. [katastarska općina] koja je funkcionalno vezana uz taj objekt te na kojoj je tužitelj poduzeo građevinske radove; da je sagradio obiteljsku kuću još 70-tih godina prošlog stoljeća, od EZ i IZ kupio nekretninu radi gradnje obiteljske kuće, da je ishodio za isto rješenje o izvedenom stanju koje je postalo pravomoćno i izvršno u travnju 2017. godine iz kojeg proizlazi da je zgrada koja se ozakonjuje sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je temeljem usmene pogodbe postao vlasnikom spornog realnog dijela čestice 2892/3 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kasnije sporazumom sklopljenim u Omišu 27. kolovoza 2009. godine postao i formalni vlasnik u smislu pisanog traga o pravnom poslu; da je taj sporazum od strane tužitelja izvršen; da tuženik nikada tužitelju nije sporio da je vlasnik i posjednik realnog dijela koji je predmet ovog postupka; da tuženik nikad nije tražio zabranu građevinskih radova niti reagirao usmenim ili pisanim putem iako mu je bilo poznato da se građevinski radovi vrše; da tuženik živi u neposrednoj blizini, da je tuženik mogao neposrednim zapažanjem vidjeti da tužitelj predmetni dio nekretnine koristi, uređuje i uživa kao stvarni vlasnik.

6. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev te prvostupanjski sud navodi da je tuženik uknjižen kao vlasnik sporne nekretnine, da ista u naravi predstavlja kuću i dvor, da se tužiteljeva kuća nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je tužitelj od tuženikovog oca kupio put širine 1,5 m uz svoju kuću zapadno od iste, te da je sklopljen usmeni ugovor o prodaji tog dijela zemljišta širine 1,5 m (omeđen točkama 3, 4, 5, 6, 7, 8, 16, 15, 3 na skici iz dopunskog vještva vještaka Rubića), da je taj ugovor proveden u cijelosti pa je isti valjan unatoč nedostatku pisane forme, a u pogledu preostalog dijela spornog dijela zemljišta, da tužitelj tvrdi da je stekao vlasništvo istog temeljem sporazuma od 27. kolovoza 2009. sklopljenog s tuženikom, da taj dio nekretnine nije označen posebnim točkama na skici izrađenoj od Geo in Split d.o.o. te da tužitelj nije nakon što je u sudskom postupku vještak Rubić izradio dopunski nalaz i dodatnu skicu precizirao tužbeni zahtjev na način da se pozvao na skicu vještaka Rubića pa da sud ne može prihvatiti tužbeni zahtjev koji se referira na skicu Geo in Split d.o.o. koja ne sadrži pobliže oznaku realnog dijela predmetne nekretnine, odnosno da sud ne može izmišljati i dodavati dodatne točke u skici Geo in Split d.o.o. kako bi prihvatio tužbeni zahtjev u tom dijelu, da je u odnosu na taj dio tužitelj od tuženikovog oca doista temeljem ugovora (usmenog) kupio spornu površinu koji ugovor je u cijelosti izvršen, te da od kupnje tužitelj očito taj dio posjeduje jer je vršio gradnju prije više od 30 godina, a u odnosu na preostali dio spornog zemljišta omeđen točkama 1, 2, 3, 15, 16, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 1 na skici iz dopunskog vještva vještaka Rubića, da sud ne vjeruje da je tužitelj taj dio zemljišta kupio od tuženikovog oca zajedno s prethodnim zemljištem; da sporazum od 27. kolovoza 2009. nije proizveo pravne učinke jer se svjedokinja A nije suglasila s idejom stranaka iz predmetnog sporazuma pa da tužitelj nije mogao steći vlasništvo tog preostalog realnog dijela nekretnine temeljem sporazuma od 27. kolovoza 2009. godine.

7. Žalitelj osnovano ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a to stoga jer je činjenično stanje u postupku ostalo nepotpuno utvrđeno.

8. Naime, tužbenim zahtjevom tužitelj traži utvrđenje da je vlasnik određenog dijela nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) površine 110 m2, a temeljem tako postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelj bi mogao postići uspjeh u ovoj parnici ukoliko bi dokazao da je vlasništvo predmetnog spornog dijela te nekretnine stekao dosjelošću.

9. Iz provedenog postupka proizlazi da tužitelj u tužbi i tijekom postupka ističe da je sporni dio nekretnine osim temeljem pravnih poslova stekao i dosjelošću kao posjednik iste dok prvostupanjski sud u postupku raspravlja i zauzima shvaćanja u odnosu na zaključene i izvršene pravne poslove (usmeni ugovor o kupoprodaji s tuženikovim ocem, sporazum od 27. kolovoza 2009.) te smatra da tužitelj u postupku nije dokazao da je stekao vlasništvo spornog dijela nekretnine temeljem pravnih poslova, odnosno zato što tužitelj nakon provedenog dopunskog vještačenja u ovom postupku nije precizirao tužbeni zahtjev u odnosu na naznaku sporne površine predmetne nekretnine.

10. Prvostupanjski sud propustio je raspraviti je li tužitelj stekao vlasništvo spornog dijela nekretnine dosjelošću cijeneći pri tome njegove navode da je u posjedu iste nekretnine tj. dijela nekretnine duži niz godina.

11. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Sukladno st. 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvu protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZVDSP). Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava s istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (čl. 160. st. 2. ZVDSP). Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZVDSP posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom i zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZVDSP), a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. st. 4. ZVDSP), a sukladno st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

12. Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91 - dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je st. 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

13. Iz naprijed navedenih zakonskih odredbi proizlazi da tužitelj koji tvrdi da je stekao dosjelošću pravo vlasništva spornog dijela nekretnine u postupku treba dokazati da je posjedovao predmetnu nekretninu (njezin sporni dio) kroz zakonom određeno vrijeme te da je tijekom cijelog tog vremena njegov posjed bio zakonit i istinit, s tim da se poštenje posjeda pretpostavlja. Pravo na posjed ima ona osoba koja ima objektivno valjani titulus odnosno naslov stjecanja, a posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit. Zakonit posjed daje pravo na posjed. Istinit je posjed onaj koji je stečen na dopušten i pravilan način, a neistinit je onaj koji je stečen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja odnosno na izmoljen način.

14. Sukladno navedenom u ponovnom postupku valja raspraviti je li tužitelj stekao dosjelošću pravo vlasništva spornog dijela nekretnine, tj. je li isti kvalificirani posjednik i je li proteklo vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na toj nekretnini a sukladno odredbama zakona.

15. Također treba ukazati na to da je u ovom postupku provedeno sudsko vještačenje po sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću koji je i sastavio skicu, te se za donošenje pravilne odluke u ovom predmetu svrsishodnim ukazuje uskladiti tužbeni zahtjev s navedenom skicom lica mjesta sačinjenom po sudskom vještaku.

16. Stoga je valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP).

17. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud na pouzdan i nedvojben način raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva a u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka, te će tek nakon toga biti u mogućnosti ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

U Zagrebu 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Iris Gović Penić