Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4087/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZS, vl. obrta ''[obrt]', OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Davor Škudar, odvjetnik iz Donje Stubice, protiv tuženika GRADEL d.o.o., OIB: 40100946455, Staro Čiče, Velikogorička cesta 10a, koje zastupa direktor Tomislav Pustahija i Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Povrv-90/2021-50 od 14. listopada 2025., u sjednici vijeća dana 24. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Povrv-90/2021-50 od 14. listopada 2025. u dijelu pod toč II izreke
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Povrv-90/2021-50 od 14. listopada 2025. u dijelu pod toč III izreke (odluka o troškovima postupka) u dijelu u kojem je odbijan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko iznosa dosuđenog pod tom toč. izreke.
II Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Povrv-90/2021-50 od 14. listopada 2025. u dijelu pod toč III izreke (odluka o troškovima postupka).
III Odbija se zahtjev tuženika za dosuđenjem troškova postupka povodom žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom pod I izreke održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Ranke Spevec, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj.: Ovrv-811/2020 od 22. listopada 2020. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku GRADEL d.o.o., OIB: 40100946455, namiriti tužitelju ZS, vl. obrta '[obrt]', OIB: [osobni identifikacijski broj], tražbinu u iznosu 11.596,21Eur/87.371,62kn sa zateznom kamatom počev od 5. siječnja 2020. do isplate, dok se pod II ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ranke Spevec, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj.: Ovrv-811/2020 od 22. listopada 2020. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku GRADEL d.o.o., OIB: 40100946455, namiriti tužitelju ZS, vl. obrta ''Šuško'', OIB: [osobni identifikacijski broj], tražbinu u iznosu 20.466,75Eur/154.206,78kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 5. siječnja 2020. do isplate. Konačno, pod III nalaže se tuženiku GRADEL d.o.o., OIB: 40100946455, naknaditi tužitelju ZS, vl. obrta ''[obrt]', OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 2.726,60 Eur-
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj u odbijajućem dijelu iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
3. Protiv navedene presude žalbu u dijelu odluke o trošku postupka podnosi i tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Tužitelj utuženi iznos potražuje temeljem računa br. 34.1.1. - okončana situacija od 04.11.2019. (uz troškovnik) za izvedene stolarske radove temeljem Kooperantskog ugovora 36-1/2018 od 12. studenog 2018. no sporno je jesu li stolarski radovi izvedeni u opsegu prema troškovniku priloženom uz račun br. 34.1.1. okončana situacija od 04. studenoga 2019. a time i količina i kvaliteta izvedenih radova.
7. Tužitelj u žalbi na odbijajući dio presude ističe kako je sud morao u ovom postupku zapravo utvrditi što je i kako tužitelj izvršio od dogovorenih radova, prema specifikaciji u računu R2-br.34.1.1. a glavnina spora odnosi se na pitanje je li izrada prozora ugovorena samo kao izrada prozorskih krila, kako to tvrdi tužitelj ili krila zajedno sa doprozornicima (kolokvijalno štokovi), kako to tvrdi tuženik. Iz iskaza svjedoka - investitora NS - tvrdi tužitelj - proizlazi da nije ugovoreno mijenjanje doprozornika, odnosno izgradnja novih.
8. Također, tužitelj je dopisom od 08. veljače 2018. pod nazivom „Predmet: Dostava ponude“ istakao ponudu za izvođenje stolarskih radova kojim tužitelj pojašnjava da je ponudio aluminijske olive, a nije ponudio demontažu postojećih prozora i zidarske popravke, što je sasvim logično jer bi to izazvalo znatno poskupljenje radova zbog povećanja njihovog opsega, a vještačenjem je trebalo utvrditi koliko bi bilo povećanje vrijednosti radova da je dogovorena demontaža doprozornika, čime bi njihova vrijednost, zbog obloga, uklada, parapeta u donjoj zoni i naročito bogato urešenim pokrovnim letvama širine 16 do 18 centimetara koje bi ponegdje bile visoke i tri metra, bila gotovo jednaka ukupnoj vrijednosti prozorskih krila.
9. Tuženik je – tvrdi tužitelj u žalbi - kao izvođač i glavni nositelj radova u svom obračunu prema investitoru naznačio da je njegov podizvođač, tužitelj, izradio kompletne prozore, krila i doprozornike i to htio zaračunati investitoru, ali ga je u tome spriječilo tijelo nadzora, dipl.ing. ĆS umanjenjem vrijednosti tih stavki koje nisu napravljene jer nisu između stranaka ugovorene pa nije jasno zbog čega tijekom radova tuženik nije istakao predstavku tužitelju što je sa štokovima jer bi prije ugradnje prozorskih krila trebalo valjda ugraditi nove štokove da su dogovoreni. Dakle, tuženik ništa ne prigovara radu tužitelja dok on radove izvodi, već tek kada je dobio račun po kojem je trebao platiti. Dalje, vještačenjem je valjalo utvrditi koje je radove tužitelj izveo na spornoj zgradi i koliko ti radovi vrijede, imaju li nedostatke na koje upućuje tuženik, iako nije primjećivao nedostatke za vrijeme tih radova nego tek kada je morao iste platiti, a posebno je li vođen dnevnik radova, je li postojala građevinska knjiga, pisana odobrenja itd.
10. Sud ne poklanja vjeru tvrdnji da je tužitelj predao tuženiku građevinsku knjigu i da mu ovaj nije istu vratio jer tužitelj nije prijavio krađu iste. Na koncu, nije jasno kako je tuženik znao i uopće mogao znati količine obavljenih stavki ako mu tužitelj podatke nije prikazao kroz dokumentaciju. Također, nije jasno zašto je vještak utvrdio umanjenje količine stakla, jer osim stakla na krilima prozora ništa drugo nije trebalo ostakljivati, a krila prozora su nesporno ostakljena pa je očito tuženik prikazao veće površine ostakljenja, a što mu nadzor nije priznao i tako je tuženik povećao račun prema investitoru za dvadesetak posto u odnosu na ono što je odradio tužitelj. Tuženik nije osporio količinu i obim ostakljenja, odnosno tuženik nije nigdje i nikada osporio kakvoću i količinu radova koje je izveo tužitelj sve dok te radove nije trebao platiti. Za zaključiti je kako je prije plaćanja a po završetku radova tuženik očito bio zadovoljan s onim što je tužitelj napravio.
11. Pravilno u pobijanoj odluci, koja utvrđenja niti navodima žalbe nisu dovedena u pitanje, sud prvog stupnja uz pomoć sudskog vještaka utvrđuje kako tehnička dokumentacija koja je sastavni dio Kooperantskog ugovora br. 36-1/2018 ne prileži spisu isto kao niti prethodna situacija prema kojoj su obračunati utuženi radovi okončanom situacijom a ne prileži niti građevinska knjiga obračunatih i izvedenih radova od strane tužitelja za izradu drvenih proizvoda. Stoga vrijednost izvedenih radova ne odgovara onima iz troškovnika uz Okončanu situaciju. Ujedno, isti troškovnik ne odgovara građevinskoj knjizi i ovjerenim količinama od strane nadzornog inženjera, a propisana je obaveza izrade obračuna temeljem građevinske knjige. U odnosu na nedostatke u izvedbi stolarskih radova vještak tvrdi da su isti evidentirani u Završnom izvješću nadzornog inženjera i Zapisniku o okončanom obračunu te su isti vrednovani na način da je nadzorni inženjer umanjio vrijednost pojedinih stavki sa nedostatcima. Nedostaci navedeni u očitovanju Zavoda za zaštitu spomenika kulture i ranije navedenoj dokumentaciji, nisu otklonjeni do dana izrade Okončane situacije, odnosno do dana izrade Zapisnika o okončanom obračunu. Umanjenje vrijednosti radova je izvedeno samo na stavkama koje su imale nedostatke navedene u očitovanju tog zavoda, Završnom izvješću nadzornog inženjera i Zapisniku o okončanom obračunu. Stoga vještak utvrđuje kako vrijednost izvedenih radova na objektu [adresa] iznosi 367.455,90 Kn, a budući je Kooperantskim ugovorom ugovoren komercijalni popust od 3%, to iznos za naplatu iznosi 356.432,22 Kn. Budući je iz analitičke kartice dobavljača na dan 22.04.2020. vidljivo da je prema „[obrt]“ [obrt], plaćen iznos prethodne situacije 269.060,60 Kn, to vrijednost izvedenih radova 356.432,22 Kn umanjena za dosad plaćene radove 269.060,60 Kn daje konačni iznos za platiti u visini 87.371,62 Kn (356.432,22 – 269.060,60kn) odnosno 11.596,21 Eur.
12. Vještak je na prigovore tužitelja obrazložio nalaz time da prema pravilima struke, račun izvođača građevinskih radova mora odgovarati obračunu koji se vrši putem građevinske knjige, a svaku stavku odnosno svaku stranicu građevinske knjige ovjerava nadzorni inženjer. Građevinsku knjigu izrađuje tj. obračun pojedine ugovorene stavke izrađuje izvođač. Ukoliko postoje stavke koje su se izvodile, a nisu bile ugovorene, za takve slučajeve se radi analiza cijena koju također odobrava nadzorni inženjer, te stavke se izvode nakon što je odobrena njihova jedinična cijena temeljem analize cijene koju je izradio izvođač a odobrio nadzorni inženjer tako da se u sastavu građevinske knjige takve neugovorene ili vantroškovničke stavke obračunavaju u smislu količine. Tužitelj kao izvođač nije priložio u sudski spis obračun građevinsku knjigu koja je bila podloga za izdavanje računa br. 34.1.1. ali je priložena građevinska knjiga koju je izradio i obračunao tuženik, a koju građevinsku knjigu je ovjerio nadzorni inženjer i korigirao količine tako da izvođač ne može mijenjati opis stavki niti ugovorenu količinu bez pisanog odobrenja nadzornog inženjera koji je predstavnik investitora. Uobičajeno je da se u računu kada se radi o građevinskim radovima koji su ugovoreni prema troškovniku, navode i stavke koje nisu izvedene sa količinom 0, na stranicama građevinske knjige za te stavke se navodi da nisu izvedene, a mora postojati i dokumentacija temeljem koje je odlučeno o tome da se pojedine stavke ne izvode: upis u građevinski dnevnik, aneks ugovora, odluka projektanta, investitora ili nadzornog inženjera.
13. Na dalje prigovore tužitelja vještak ističe da ukoliko troškovnička stavka glasi: „Dobava, izrada i ugradnja novih drvenih dvostrukih prozora dimenzija.....“ to znači da stavka uključuje doprozornik, prozorska krila, ostakljenje i sve dijelove do pune funkcionalnosti. Dakle, ne spominju se dobava, izrada i ugradnja prozorskih krila, već kompletnih prozora. Ukoliko je u procesu izvođenja radova došlo do promjene pojedine stavke, tu promjenu je izvođač trebao evidentirati u građevinskom dnevniku ili zahtijevati aneks ugovora odnosno promjenu ugovorenog troškovnika. Vještak je pri očevidu tražio od tužitelja da dostavi u spis dokumentaciju o promjenama ugovorenog troškovnika što nije dostavljeno, pa ne postoji dokaz da je naknadno traženo od izvođača da ne izvodi doprozornike. Izvođač je bio dužan za izmjenu ugovorene stavke izraditi analizu cijene i dodatno ugovoriti izmjene na način da je jasno na koje stavke se izmjene odnose. Isto se odnosi na ručke jer je izvođač bio dužan prilikom ugovaranja troškovničkih stavki za sve nejasno opisane dijelove, zatražiti detaljniji opis. Nije poznato kako je tužitelj izradio ponudu za pojedine stolarske stavke ako nije znao u trenutku ugovaranja radi li cijeli prozor ili krila, kakve su podjele unutar krila, kako se izvode uklade, od koje vrste drveta se rade prozori, kakva je završna obrada prozora, koja je vrsta ostakljenja, od kojeg materijala su ručke, koji je način otvaranja (otklopno, zaokretno), koji okov se koristi i slično. Ukoliko je i došlo do određenih promjena, te promjene je izvođač u svom interesu trebao evidentirati u građevinskom dnevniku ili zapisniku sa sastanka- koordinacije, koji upis se obično ovjerava po nadzornom inženjeru ili nadzoru konzervatora. U spisu konačno nema dokaza o izmjenama ugovorenog troškovnika, nema naknadnih izmjena određenih stavki pa konstatiram da račun bez građevinske knjige i priloga koji su u skladu s regulativom graditeljske struke nije moguće prihvatiti. Vještak konačno tvrdi da se privremenim situacijama i okončanom situacijom vrši obračun stvarno izvedenih radova. Evidencija stvarno izvedenih radova izvodi se putem građevinske knjige koju ovjerava izvođač i nadzorni inženjer. U odnosu na obračun soboslikarskih radova u površini koju je tužitelj naveo odnosno u kvadraturi od 200m2, iznosi da je građevinskom knjigom evidentirana veća količina predmetne stavke od ugovorene te je veću količinu priznao i nadzorni inženjer svojim potpisom. Stoga je u nalazu i mišljenju preuzeta navedena stvarna količina. Svaka se izmjena svake pojedine stavke koja je ugovorena mora evidentirati u građevinskom dnevniku i mora biti odobrena od strane nadzornog inženjera, a u ovom slučaju kod stolarskih stavki od strane konzervatorskog nadzora. U spisu ne postoji dokumentacija kojom su evidentirane izmjene ugovorenih stavki, a iz obračuna i ostale dokumentacije u spisu je vidljivo da postoje odstupanja izvedenog stanja u odnosu na ugovoreno stanje, npr. ugovorena stavka za dobavu i ugradnju stolarije odnosi se na kompletne prozore zadanih dimenzija, a obračun i izvedeno stanje odnosi se samo na prozorska krila pri čemu svaka stolarska stavka obuhvaća i izradu radioničkih nacrta koji nisu dostavljeni u spis. Također, stolarskim stavkama je definirano da radioničke nacrte pregledava nadzorni inženjer i predstavnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te da dimenzije, profilacije i okov odobrava predstavnik konzervatora. U navedenom slučaju ne postoji niti odobrenje na radioničke nacrte, a također predstavnik konzervatora nije odobrio okov koji je ugrađen u postojećem stanju. Zbog navedenih izmjena u redovnom postupanju bi izvođač trebao tražiti odobrenje nadzornog inženjera i na analizu cijene za novo izmijenjeno stanje stavke što u ovom slučaju nije učinjeno. Već prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak je koristio dokumentaciju koju je nadzorni inženjer ĆS predao na ročištu 21. svibnja 2025., odnosno zapisnik o primopredaji i konačni obračun od 4. veljače 2020. i završno izviješće nadzornog inženjera od 22. studenog 2019. dok su u nalazu i mišljenju analizirane sve ugovorene stavke, a one koje nisu izvedene imaju primjedbu da je obračunata količina 0 i da stavka nije izvedena što je također običaj prilikom izrade situacije, odnosno obračuna radova. Ako je u točki 6.2 navedeno da je umanjena količina stakla pa se postavlja pitanje što je još potrebno ostakliti vještak tvrdi da je na str. 7 nalaza opisan razlog umanjenja količina stakla jer se radi samo o ostakljenju krila, a predmetna stavka sadrži i nadsvjetlo koje je sastavni dio okvira, odnosno doprozornika ili dovratnika. Isto tako je i nadzorni inženjer obrazložio navedeno umanjenje u obračunu u građevinskoj knjizi. Pravila struke nalažu da se poštuje opis ugovorene stavke u kojoj piše: dimenzije, profilacije i okov treba odobriti predstavnik konzervatora. Uviđajem je utvrđeno da ručke nisu od mesinga kao što je traženo od strane konzervatora i zbog toga je nadzorni inženjer umanjio svaku stavku za 4%.
14. U tom svjetlu svakako da sud prvog stupnja pravilno sagledava i iskaz svjedoka NS koji kao investitor prije svega navodi da je raskinuo ugovor s glavnim izvođačem – iz razloga koji se ne tiču ovog ugovora – a pored toga i da vještak navodi kako svoj nalaz temelji isključivo na pisanoj dokumentaciji u spisu – pored činjenice da tužitelj nije dostavio dokumentaciju koja bi potkrijepila njegove navode o onome što je bio predmetom ugovora sa izvođačem.
15. Stoga i ovaj sud u svemu prihvaća razloge koje je u pravcu prihvaćanja vještačkog nalaza iznio sud prvog stupnja, tvrdeći da je tužitelj na pripremnom ročištu održanom 9. rujna 2021. utužio one radove koje je doista izveo i koji su priznati po nadzornom tijelu te temeljem čl. 590. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 156/22., 145/23., 155/23.; dalje u tekstu: ZOO) dosuđuje tužitelju opisani dio tražbine, utvrđujući prema citiranoj zakonskoj odredbi da ako se u tijeku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako bi trebalo, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. Ako do isteka toga roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručitelja, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Također, pravilno temeljem provedenih dokaza sud utvrđuje kako upravo glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te na podatke o glavnom nadzornom inženjeru. Građevinski dnevnik mora biti uvezan tako da nije moguća zamjena sastavnih dijelova a građevinska knjiga (priloženi dio) je ovjerena od strane nadzornog inženjera te kao takva nedvojbeno predstavlja temeljni dokument kojim se u naravi obračunavaju izvedeni radovi pa sud tako utvrđuje da su se stranke nalazile u poslovnom odnosu temeljem ugovora o djelu sukladno odredbi čl. 590. ZOO, a temeljem kojeg se tužitelj obvezao izvesti stolarske radove na objektu [adresa], u svemu prema tehničkoj dokumentaciji i troškovniku (koji je sastavni dio ugovora) kao i u skladu s projektnom dokumentacijom i važećim tehničkim propisima, a tuženik se obvezao za to platiti ugovorenu naknadu po ponudi/ troškovniku u visini 540.948,00 Kn odnosno uz ugovoreni komercijalni popust od 3%, platiti vrijednost ugovorenih radova u visini 524.719,56 Kn pri čemu je vještačenjem utvrđeno da tužitelj nije izveo sve ugovorene radove dok je pojedine izveo s nedostatcima, a koji nedostaci odnosno obračun stavki sa nedostacima su opisani i u Zapisniku o okončanom obračunu i u Završnom izvješću nadzornog inženjera je tako utvrđeno kako nije došlo do otklanjanja predmetnih nedostataka na stolarskim stavkama do izrade Zapisnika o okončanom obračunu što potvrđuje i svjedok ĆS, nadzorni inženjer u konkretnoj gradnji jer obračun je ovjerio nadzorni inženjer, a ne proizlazi da su izvedeni svi radovi koje je utužio tužitelj odnosno radovi pobrojani u troškovniku uz račun br. 34.1.1- okončana situacija dok tužitelj nije priložio u sudski spis obračun – građevinsku knjigu koja je bila podloga za izdavanje računa br. 34.1.1. niti postoje dokazi o otuđenju građevinske knjige niti je od nadzornog inženjera, sam tužitelj uopće tražio potvrdu navedene činjenice ili činjenice da mu je predočio drugu građevinsku knjigu ili dnevnik koji je vodio pa pravilno sud utvrđuje da su izvedeni radovi koje je utvrdio i vještak u svome nalazu.
16. U žalbi na odluku o trošku postupka tuženik pak tvrdi da je sam utvrdio nespornim obvezu prema tužitelju u iznosu od 70.000,00 kn, dok tuženik nije osporavao nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, izuzev obračuna troškova soboslikarskih radova, čime da je tuženik zapravo uspio u pravnoj osnovi spora 100%. Iznos od 17.371,62 kn koliko je tužitelju više dosuđeno od iznosa koji je priznao tuženik (priznao 70.000,00) čini uspjeh tuženika u sporu od 7,2%. Dakle, tuženik je u sporu uspio sa 92,8 %. Oduzimanjem postotka uspjeha tuženika od postotka uspjeha tužitelja, tuženiku je trebalo priznati uspjeh u sporu od 85,6%. Prigovori tuženika su u cijelosti potvrđeni nalazom vještaka na koji tuženik nije imao prigovora pa je tuženik sto posto uspio po pitanju pravne osnove u sporu. Doduše, ako bi ocjena uspjeha u sporu bila ograničena na to da je tuženik uspio u cijelosti sa prigovorima protiv platnog naloga, pa time 100% u pravnoj osnovi, a visina ocjenjivala prema dosuđenom iznosu i ukinutom dijelu platnog naloga proizlazi da je tuženik uspio u sporu 63,83%, a tužitelj sa 31,92%. Tuženik bi u tom slučaju trebao minimalno naknaditi, prebijanjem uspjeha tuženika s uspjehom tužitelja, iznos koji odgovara 31,91% troškova tuženika uvećano za 100 postotni uspjeh po pravnoj osnovi, što bi u biti dalo tuženiku pravo na cjelokupnu naknadu parničnog troška, jer se u biti ne radi o djelomičnom uspjehu nego uspjehu u cijelosti.
17. Odluka o trošku postupka temelji se međutim po pravilnoj ocjeni suda prvog stupnja, koju prihvaća i ovaj sud - na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a, imajući u vidu da je tužitelj djelomično uspio u sporu. Prema odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je u parnici uspio s 68,08% (100% sa osnovom i 36,17% s visinom), a tuženik s 31,92% (0% s osnovom i 63,83% s visinom), te sud pravilno oduzimanjem postotka uspjeha tuženika od postotka uspjeha tužitelja, priznaje naknadu troška postupka u omjeru od 36,16%.
18. Stoga je, budući da je i odluka o troškovima pravilna i zakonita u smislu čl. 154. i 155. ZPP (jer tuženik se nije protivio povlačenju tužbe, pa je tužitelj uspio sa zahtjevom u cijelosti), temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesene žalbe protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Sabina Dugonjić
