Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3331/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivo Gregov, odvjetnik u Zadru, protiv I. -tužene BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] II.-tuženika GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] III.-tužene DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] I.-III.-tuženici kao nasljednici iza pok. ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], I.-III.-tužene zastupa punomoćnik Denis Klarendić, odvjetnik u Zadru, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbama tužiteljice i I.-III.-tuženih protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2022-119 od 10. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba I. -III.-tuženih i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2022-119 od 10. veljače 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice kako slijedi:

"I Nalaže se tuženicima da tužiteljici u roku od 15 dana predaju u suposjed i to predajom ključeva ulaznih vrata na kući (na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "glavna kućna vrata") i predajom ključeva ulaznih vrata na drvarnici

- najsjeverniju sobe u prizemlju, koja se nalazi do kupaonice (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označena kao "SPAVAĆA SOBA P=9,26 m2", a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "sporna soba u prizemlju"), na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- hodnik u prizemlju (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označen kao "HODNIK P=6,16 m2", a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označen kao "hodnik u prizemlju"), na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- drvarnicu koja se nalazi na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], a koja je naslonjena na vanjski, jugoistočni zid zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE označena kao "DRVARNICA P=5m2", dok je na skici sudskog očevida vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "drvarnica" i obojana plavom bojom)."

II. Odbija se kao neosnovana žalba I. i III. -tuženih i potvrđuje se prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom IV. izreke.

III. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje se prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom III. izreke.

IV. Preinačava se prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I. izreke kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži predaju u isključivi posjed, slobodan od osoba i stvari, najsjevernije sobe u prizemlju i drvarnice, u dijelu pod točkom II. izreke i u dijelu odluke o naknadi parničnoga troška kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice i sudi se:

"Utvrđuje se naspram tuženika da temeljem Ugovora o darovanju od 10.05.2011. god. sklopljenog između prednika svih stranaka iz ove parnice pok. ZE ČE kao darovatelja i tužiteljice kao daroprimateljice, tužiteljica RE ima jače pravo na posjed najsjevernije sobe u prizemlju, koja se nalazi do kupaonice (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označena kao "SPAVAĆA SOBA P=9,26 m2“, a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "sporna soba u prizemlju"), sve u kući čest. 74/2 k. o. [katastarska općina], te jače pravo na posjed drvarnice koja se nalazi na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], a koja je naslonjena na vanjski, jugoistočni zid zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE označena kao "DRVARNICA P=5m2", dok je na skici sudskog očevida vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka označena kao "drvarnica" i obojana plavom bojom), što su tuženici dužni priznati, slijedom čega se nalaže I.-III. tuženicima da predaju tužiteljici u isključivi posjed, slobodne od osoba i stvari, opisanu najsjeverniju sobu i opisanu drvarnicu, i to predajom ključeva ulaznih vrata na kući, označenih na skici vještaka Tomislava Ćurka kao "glavna kućna vrata", i predajom ključa ulaznih vrata na opisanoj drvarnici, sve u roku od 15 dana".

V. Nalaže se I.-III.-tuženicima da naknade tužiteljici parnični trošak u daljnjem iznosu od 4.812,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja ove drugostupanjske presude do isplate, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je presuđeno:

"I. Nalaže se tuženicima da tužiteljici u roku od 15 dana predaju u suposjed i to predajom ključeva ulaznih vrata na kući (na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao „glavna kućna vrata“) i predajom ključeva ulaznih vrata na drvarnici najsjeverniju sobe u prizemlju, koja se nalazi do kupaonice (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označena kao "SPAVAĆA SOBA P=9,26 m2“, a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "sporna soba u prizemlju"), na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- hodnik u prizemlju (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označen kao "HODNIK P=6,16 m2", a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označen kao "hodnik u prizemlju"), na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- drvarnicu koja se nalazi na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], a koja je naslonjena na vanjski, jugoistočni zid zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE označena kao "DRVARNICA P=5m2", dok je na skici sudskog očevida vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "drvarnica" i obojana plavom bojom);

dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži predaju u isključivi posjed, slobodan od osoba i stvari, najsjevernije sobe u prizemlju i drvarnice.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se naspram tuženika da temeljem Ugovora o darovanju od 10.05.2011. god. sklopljenog između prednika svih stranaka iz ove parnice pok. ZE ČE kao darovatelja i tužiteljice kao daroprimateljice, tužiteljica RE ima jače pravo na posjed najsjevernije sobe u prizemlju, koja se nalazi do kupaonice (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označena kao "SPAVAĆA SOBA P=9,26 m2“, a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označena kao "sporna soba u prizemlju") i pravo na suposjed hodnika u prizemlju (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE od 16. studenog 2018. označen kao "HODNIK P=6,16 m2", a na skici sudskog očevida sudskog vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka od 27. rujna 2018. označen kao "hodnik u prizemlju"), sve u kući čest. 74/2 k. o. [katastarska općina], te jače pravo na posjed drvarnice koja se nalazi na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], a koja je naslonjena na vanjski, jugoistočni zid zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u nalazu sudskog vještaka graditeljske struke dipl. ing. građ. IE označena kao "DRVARNICA P=5m2", dok je na skici sudskog očevida vještaka geodetske struke Tomislava Ćurka označena kao "drvarnica" i obojana plavom bojom), što su tuženici dužni priznati."

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da se ubuduće kane ometanja tužiteljice u njenom isključivom posjedu predmetne sobe i drvarnice kao i suposjedu opisanog hodnika."

IV. Nalaže se tuženicima po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljici iznos od 1.128,14 Eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući dio kojim je odbijen njen tužbeni zahtjev i odluku o naknadi parničnoga troška zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353. st. 1. t. 2. i t. 3. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za preinačenje i prihvaćanje tužbenog zahtjeva, uz naknadu troškova postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice tuženici su osporili njenu osnovanost i predložili njeno odbijanje.

4. Tuženici su izjavili žalbu protiv presude zbog svih žalbenih razloga, pobijajući dio pod točkom I. izreke kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen i odluku o naknadi parničnoga troška pod točkom IV. izreke, s prijedlogom za preinačenje i odbijanje tužbenog zahtjeva, podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

5. Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženih, osporila njenu osnovanost i predložila odbijanje.

6. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, žalba tuženih nije osnovana.

7. Tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji tužiteljice da joj je sada pok. otac ZE ugovorom o darovanju sklopljenim 10. svibnja 2011. darovao određene dijelove kuće u [adresa], ČE, njenom sada pok. bratu i predniku I. -III.- tuženih, je darovao ugovorom sklopljenim 10. veljače 2011. preostale dijelove iste kuće. Početkom 2016. tuženici su joj onemogućili korištenje sobe i zajedničkog hodnika u prizemlju i drvarnice promjenom brave na ulaznim vratima kuće i skrivanjem ključa drvarnice.

8. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP koji ističu tuženici tvrdnjom da je prihvaćanjem zahtjeva za suposjed nekretnine sud odlučio o nečem što nije bilo predmet tužbenog zahtjeva budući je tužiteljica tražila predaju posjeda u cijelosti temeljem jačeg prava na posjed.

9. Naime, u dijelu pod točkom I. izreke kojim je tuženicima naložena predaja suposjeda određenih dijelova nekretnine prvostupanjski sud nije odlučio o nečem što nije bilo predmet tužbenog zahtjeva već je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice. To stoga što zahtjev za predaju posjeda sadrži uz sebi i zahtjev za suposjed te je odlukom pod točkom I. prvostupanjski sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev a nije odlučio o nečem što nije sadržano u tužbenom zahtjevu. Stoga također nema proturječnosti između odluka u izreci presude kojima se prihvaća zahtjev za suposjed i u biti djelomično odbija zahtjev za isključivi posjed nekretnine te nije počinjena niti bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

10. U dijelu odluke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer činjenice koje tuženici u žalbi ističu nisu odlučne dok se u pretežnom dijelu žalbeni navodi odnose na pogrešnu primjenu materijalnoga prava no niti taj njihov žalbeni razlog nije osnovan

11. Ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava u dijelu presude kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za predaju u isključivi posjed najsjevernije sobe u prizemlju i drvarnice.

12. Kako proizlazi iz obrazloženja presude, nije sporno da je ugovorom o darovanju sklopljenim 10. svibnja 2011. u [adresa] darovatelj ZE darovao svojoj kćeri RE u vlasništvo dio kuće na kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 50 m2, u naravi na prvom katu kuće dvije sobe sa sjeverne strane i hodnik sa stepenicama, u prizemlju kuće sobu sa sjeverne strane koja se nalazi do kupatila te drvarnicu sa južne strane kuće naslonjenu na samu kuću i vrt koji se nalazi ispred kuće i to polovicu vrta na sjevernoj strani. Također proizlazi da je ugovoreno pravo doživotnog stanovanja i plodouživanja darovatelja na nekretnini. Potpis darovatelja je ovjerio javni bilježnik.

13. Također nije sporno da je ugovorom o darovanju sklopljenim **.**.2011. ZE darovao svome sinu ČE, predniku tuženih, dio kuće na kat. čest. br. [katastarska čestica] (pravilno 74/2) z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa], površine 86 m2, u naravi prizemno hodnik, kupatilo i zahod, konobu koja se nalazi do kupatila na sjevernoj strani kuće, dnevni boravak sa kuhinjom i sobu do kuhinje s južne strane kuće, na prvom katu dvije sobe s lijeve strane hodnika na južnoj strani kuće, vrt koji se nalazi na južnoj strani kuće i to dio koji se proteže lijevo od razine hodnika pa do kraja čestice na toj strani. Ugovoreno je pravo doživotnog stanovanja i plodouživanja u korist darovatelja i njegove supruge ME.

14. Tužbeni zahtjev tužiteljice temelji se na odredbi čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP) koji glasi:

1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.

(2) Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on.

(3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari.

(4) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temlju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.

15. Zahtjev tužiteljice za predaju u isključivi posjed je odbijen uz obrazloženje, u bitnom, da su oba ugovora o darovanju "nevaljana" u odnosu na ovdje sporne dijelove nekretnina u prizemlju jer niti prostorije darovane tužiteljici a niti one darovane predniku tuženih ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu i kao takve ne predstavljajuu nekretninu u smislu odredbi čl. 9. st. 1., čl. 67., 69. st. 1. i čl. 366. ZVDSP niti mogu biti predmet darovanja u smislu odredbe čl. 479. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 78/15 - dalje: ZOO) prema kojoj predmet darovanja mogu biti samo stvari ili imovinska prava. Stoga ugovor o darovanju ne predstavlja valjani pravni temelj za stjecanje dijelova nekretnina koje su predmet ovoga spora.

16. Nadalje, kako pokojni OE nije na neki drugi način raspolagao predmetnim dijelovima nekretnina, prvostupanjski sud zaključuje da su u trenutku njegove smrti one predstavljale njegovu ostavinsku imovinu i da je tužiteljica oporučna i zakonska nasljednica u 1/3 dijela i kao takva ima pravo na njihov suposjed.

17. Načelno je pravilno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da predmet darovanja i stjecanja prava vlasništva mogu biti samo nekretnine koje ispunjavaju kriterije definirane odredbama čl. 9. st. 1., čl. 67., čl. 69. st. 1. i čl. 366. ZVDSP i pod pretpostavkom pravilnosti utvrđenja da predmetne prostorije ne predstavljaju samostalne uporabne cjeline, ta okolnost je bitna za stjecanje stvarnih prava stranaka na nekretnini.

18. Međutim, predmet ovoga spora nije tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva ili postojanja valjanog pravnog osnova za stjecanja prava vlasništva već za uspostavu posjeda predmetnih dijelova nekretnine.

19. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZVDSP posjed nije stvarno pravo već faktična vlast na stvari dok odredba st. 4. toga zakonskog članaka propisuje da se posjednikom smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično.

20. Dakle, imajući u vidu da prema odredbi čl. 166. ZVDSP predmjevani vlasnik nije dužan dokazati vlasništvo u ovakvoj parnici i da prema odredbama ZVDSP okolnost da predmetne prostorije ne mogu biti samostalnim objektom prava vlasništva nisu zapreka za uspostavu isključivog posjeda tužiteljice na spornim prostorijama, zaključak suda prvoga stupnja o nepostajanju valjanog pravnog temelja "za stjecanje dijelova nekretnina", time i jačeg prava na posjed temeljem ugovora o darovanju temelji se na pogrešnoj primjeni materijalnoga prava. Podobnost predmetnih prostorija da budu predmetom stvarnog prava i valjanost ugovora o darovanju će biti odlučni u eventualnom sporu stranaka za utvrđenje njihovih stvarnih prava na nekretnini.

21. Nadalje, u postupku je bilo kao sporno isticano i pitanje stvarne predaje u posjed nekretnine tužiteljici od strane darovatelja, iz provedenih dokaza ovaj sud zaključuje da je tužiteljica bila u posjedu nekretnine i prije sklapanja ugovora o darovanju.

22. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su u kući živjeli svi, ona, brat i roditelji. Prije sklapanja ugovora sobu je koristila pokojna nana koja je umrla 1996. nakon nje soba se koristila po potrebi, kako bi dolazili i kako bi bila potreba u toj sobi bi spavala njena djeca ili bratova djeca a ponekad zimi su u njoj spavali mama i tata. Nakon darovanja majka i otac uopće nisu dolazili na [adresa] jer je otac bio teško bolestan. Nakon njegove smrti da je nastavila dolaziti u kuću na [adresa] i boravila uglavnom na katu a u sobu je dolazila po potrebi, koristila ju je ljeti kada su joj dolazila djeca, jer na katu nema dovoljno mjesta za sve, drvarnicu su koristili svi.

23. U ovom slučaju nije sporno da je predmetna kuća obiteljska, da su prije sklapanja oba ugovora o darovanju tužiteljica i njen brat, prednik tuženih, s obiteljima tamo dolazili i boravili, spornu sobu u prizemlju koristili su nakon smrti bake 1996. svi, ovisno kako bi dolazili, po potrebi, očito nije sporno da je tužiteljica imala ključeve kuće i slobodno dolazila, ulazila i boravila u kući i u toj sobi kao i u drvarnici, iz čega proizlazi da je bila u faktičnom suposjedu kuće i, sobe i drvarnice, takvo je stanje bilo i u vrijeme sklapanja ugovora.

24. Iz pisane izjave s ovjerenim potpisom ME, majke tužiteljice i prednika tuženih, od 10. rujna 2018. (list 64. i dr. spisa) proizlazi, uz ostalo, da je njena kćer imala ključ od kuće na [adresa] cijeli život, rođena je u toj kući i živjela u njoj, ima jednaka prava kao i sin, sada nemaju ključ niti ona niti kćer jer je sin promijenio bravu na vratima. Sporna soba je pripala kćeri, zadnje dvije godine prije smrti ona i suprug nisu bili na otoku zbog njegove bolesti.

25. Izjavu tužiteljice o izvršavanju posjeda u bitnom su potvrdili svi svjedoci koje je predložila kao i svjedokinja UE čije je saslušanje predložio prednik tuženih.

26. Uz to, u ostavinskom postupku iza pokojnog ZE, oca stranaka i darovatelja predmetnih dijelova nekretnina, prednik tuženih ČE izjavio je da priznaje i poštuje ugovore o darovanju koje je ostavitelj sklopio s njegovom sestrom RE, majka stranaka ME je ovjerenom izjavom od 18. lipnja 2014. potvrdila suglasnost sa ugovorima o darovanju koje je ostavitelj sklopio s njihovim sinom ČE i kćeri RE, darovane nekretnine nisu stoga bile raspoređene rješenjem o nasljeđivanju. Obzirom na nesporne okolnosti da je bila riječ o obiteljskoj nekretnini u kojoj su stranke živjele s roditeljima i na iskazanu suglasnost sa voljom pokojnog ZE da kuću daruje tužiteljici i predniku tuženih, logično proizlazi da je tužiteljica bila u faktičnom posjedu nekretnine, imala je ključ glavnih ulaznih vratiju te je slobodno dolazila, ulaznim hodnikom, u ovdje spornu sobu u prizemlju, također je imala ključ vratiju drvarnice i koristila ju, pri čemu nije odlučna okolnost učestalosti i trajanja njenih dolazaka. Kraj tih utvrđenja, neodlučna je za pitanje stvarnog stanja posjeda i ugovorna odredba kojom je darovatelj u oba ugovora o darovanju za sebe zadržao pravo doživotnog stanovanja i plodouživanja, iz provedenih dokaza, prvenstveno izjave majke tužiteljice i prednika tuženih, ME, proizlazi da ona i suprug ZE dvije godine prije njegove smrti praktično nisu živjeli u predmetnoj nekretnini zbog njegove bolesti. Također iz dokaza ne proizlazi da su roditelji ikada iskazali volju da tužiteljicu i prednika tuženih isključe iz faktičnog posjeda nekretnine iz bilo kojeg razloga.

27. Iz utvrđenih okolnosti proizlazi da nedvojbeno iskazana volja ranijeg vlasnika nekretnine ZE da tužiteljici prenese vlasništvo predmetnog dijela nekretnine predstavlja valjani osnov njenog prava na posjed, ako i nije riječ o stvari koja bi mogla biti samostalnim objektom prava vlasništva (čl. 10. st. 4. ZVDSP). Kako tuženici niti njihov prednik nisu iznijeli činjenice i dokaze iz kojih bi proizlazio ikakav pravni osnov za posjedovanje predmetnih prostorija odnosno za isključenje tužiteljice iz posjeda, proizlazi da u ovim okolnostima tužiteljica u smislu odredbe čl. 166. ZVDSP ima jači pravni temelj za izvršavanje isključivog posjeda sobe u prizemlju i drvarnice, uz suposjed hodnika u prizemlju koji je slobodno koristila za pristup sobi.

28. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 373.a. st. 1. t. 1. i t. 2. ZPP, potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za predaju suposjeda hodnika u prizemlju a preinačena je prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom II. izreke i prihvaćen zahtjev za predaju u isključivi posjed najsjevernije sobe u prizemlju i drvarnice.

29. Pravilnom primjenom odredbe čl. 166. ZVDSP pod točkom III. izreke presude odbijen je dio tužiteljičinog tužbenog zahtjeva za zabranu eventualnog budućeg ometanja njenog isključivog posjeda i suposjeda, jer takvu zaštitu citirana odredba ne propisuje.

30. Djelomičnim preinačenjem prvostupanjske presude izmijenjen je uspjeh stranaka u parnici pa je u skladu s odredbom čl. 166. st. 2. ZPP preinačena i odluka o naknadi parničnoga troška. U ovom slučaju tužiteljica je odbijena tek sa neznatnim dijelom zahtjeva pod točkom III. izreke u vezi kojeg nisu provođeni ikakvi dokazi niti su nastali ikakvi troškovi pa joj je primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP dosuđen cjelokupni trošak zastupanja, budući da joj je pobijanom presudom već dosuđen trošak očevida i vještačenja. Priznati su troškovi sastava tužbe, očitovanja na odgovora na tužbu i podnesaka od 23.11.2017., 6.2.2019. i 22.2.2019. po 100 bodova (Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine br. 138/23 - dalje: Tarifa), zastupanja na ročištima 12.6.2018., 12.7.2018., 18.2.2019., 28.5.2019. 9.7.2019., 16.10.2019., 2.12.2019., 11.2.2020., 15.1.2021. 11.10.2023. i 16.12.2024. po 100 bodova (Tbr. 9. t. 1.), zastupanja na ročištima 1.7.2020., 25.8.2020., 10.12.2020., i 6.3.2023. po 50 bodova (Tbr. 9. t. 2.), kao i trošak sastava žalbe od 15.3.2021. 125 bodova (Tbr. 10. t. 1.), ukupno 1925 bodova ili 3.850 eura, uz PDV 4.812,50 eura. Također je dosuđena zatezna kamata od donošenja ove drugostupanjske presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP, čl. 129. st. 1. i st. 2. ZOO). Zahtjev za naknadu troškova postupka u povodu žalbe nije stavljen.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić