Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3334/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću koje čine sutkinje toga suda Ksenija Jakovčević, predsjednica vijeća, Jadranka Matić, članica vijeća i sutkinja izvjestiteljica i Lidija Bošnjaković, članica vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mišo Živaljić, odvjetnik u Splitu, protiv 1. tuženice BI, rođene AI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženice SI, rođene AI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika AI, Ivana, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik iz Splita, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženih protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2903/2021 od 21. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2903/2021 od 21. ožujka 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je 1. tužitelj vlasnik ¾ dijela, a 2. tužiteljica vlasnica ¼ dijela nekretnine označene kao čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća 125 m2, vrt 77m2, dvor 500 m2, zgrada 20m2, ukupno 722 m2 te su tužitelji ovlašteni u zemljišnim knjigama izvršiti upis tog prava uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženih s navedene nekretnine (točka I. izreke) i naloženo je tuženicima da tužiteljima naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.206,18 eura (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žale se tuženici ističući sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlažu da žalbeni sud preinači prvostupanjsku presudu na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan ili da ukine prvostupanjsku presudu i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je odlučio kao u izreci pobijane prvostupanjske presude:

- pozivom na propisano čl. 30. st. 1. i 2. i čl. 114. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarima (Nar. nov. broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. , 152/14., 81/15., dalje: ZVDSP)

- pozivom na obrazloženje pravomoćnih sudskih odluka donesenih predmetu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-84/17 od 23. studenoga 2018., koja odluka je potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž- 617/19-2 od 26. kolovoza 2019. i predmetu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 824/01 od 19. veljače 2010., koja je potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž X-1081/10 od 31. ožujka 2011.,

- pozivom na činjenicu da su tužitelji zakonski nasljednici JI, u odnosu na kojeg je, kroz obrazloženje prethodno navedenih sudskih odluka, ocijenjeno da je titular prava vlasništva na predmetnoj nekretnini (pri tome nije sporno da predmet spora u tim predmetima nije bilo donošenje odluke kojom bi se utvrdilo pravo vlasništva JI na predmetnoj nekretnini)

- i uz obrazloženje da iz obrazloženog i utvrđenog u navedenim pravomoćnim sudskim odlukama proizlazi tko je titular prava vlasništva te da je kraj utvrđenog u tim odluka nepotrebno i po treći puta provoditi dokazni postupak u svrhu utvrđivanja titulara prava vlasništva spornog dijela predmetne nekretnine.

5. Pravilno navodima žalbe tuženici ističu da je donoseći takvu odluku sud počinio povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 4., čl. 5., čl. 8., čl. 12. st. 2., čl. 219. i čl. 220. ZPP-a, kao i povrede iz čl. 354. st. 2. točke 6. i 11. tog Zakona, zbog čega se pravilnost pobijane odluke ne može ispitati niti u smislu primjene materijalnog prava.

6. Stoga valja reći da je sud vezan isključivo izrekom pravomoćne presude, dok činjenična utvrđenja iz obrazloženja druge presude nemaju snagu zakonske vezanosti, ali se mogu koristiti kao dokaz.

6.1. Naime, sud nema ovlaštenje jednostavno prepisati obrazloženje pravomoćne sudske odluke i na temelju toga jednostavno reći da je tako utvrđeno pravilno, odnosno nema ovlaštenje samo prepisati "činjenica A je utvrđena u postupku X, pa je ja uzimam kao dokazanu". Sud presudu donesenu u drugom postupku može tretirati kao ispravu (dokazno sredstvo), pročitati što je u njoj utvrđeno i tako utvrđeno dovesti u vezu s dokazima provedenim u postupku koji je u tijeku te na temelju tako provedene ocjene dokaza donijeti zaključak o (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva. Ovo osobit kada, kao i u ovom slučaju, ne postoji suglasnost stranaka da se utvrđeno ranije donesenim sudskim odlukama, koristi kao pravilno utvrđeno ili nesporno za potrebe ovog parničnog predmeta.

6.2. Dakle, okolnost da sud, koji odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, neka činjenična utvrđenja, iz nekog drugog pravomoćno dovršenog predmeta, smatra pravilnima ne oslobađa isti taj sud obveze provođenja kontradiktornog postupka i ocjene dokaza u predmetu u kojem odlučuje. Naprotiv, sud je, kada stranke osporavaju činjenična utvrđenja iz drugog postupka i činjenične tvrdnje tužbe, dužan provesti takav postupak i provesti dokaze koje smatra odlučnim za donošenje odluke te iste ocijeniti u skladu s čl. 8. ZPP-a, kako bi mogao donijeti pravilnu odluku, koju će obrazložiti valjanim i jasnim razlozima. ZPP ne daje sudu pravo da, u postupku u kojem odlučuje i u kojem se osporavaju činjenice, presudu donese pukim prepisivanjem obrazloženja nekih pravomoćnih odluka u kojima su se sudovi, kroz prethodno pitanje, dotakli predmeta odlučivanja u slučaju u kojem još odluka nije donesena. Odluka o prethodnom pitanju ima učinak između stranaka u postupku u kojem je o tom pitanju odlučeno (čl. 12. st. 2. ZPP-a). Ona ne veže sud u nekom drugom parničnom postupku u kojem se tek donosi meritorna odluka o tom istom pitanju. Stoga sud, u postupku u kojem odlučuje, utvrđenja iz drugih postupaka smije tretirati samo kao jedan od dokaza u predmetu o kojem odlučuje i mora ih ocijeniti u skladu s propisanim čl. 8. ZPP-a, a ne ih prihvaćati kao istinita i ispravna, bez provođenja bilo kakvih dokaza, iako tuženici ista osporavaju.

7. Stranke u postupku moraju imati priliku očitovati se o svim činjenicama i sud ne smije onemogućiti stranci da dokazuje suprotno od onoga što piše u obrazloženju neke druge presude, a u upravo je na takav način sud postupio u ovom parničnom predmetu.

8. Time je sud počinio povrede iz čl. 354. st. 2. točke 6. i 11. ZPP, ali i povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 4., čl. 5., čl. 8., čl. 219. i čl. 220. ZPP-a. Posljedično navedenom ovaj sud ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

9. Zbog toga je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 369. st. 1. i čl. 371. ZPP-a.

10 U ponovnom suđenju sud će otkloniti povrede na koje je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, provesti će sve dokaze koje smatra potrebnima provesti za donošenje pravilne i jasno obrazloženje odluke te će donijeti novu odluku koju će ovaj sud moći ispitati. Pri tome ovaj sud smatra da je, zbog pristupa i postupanja suca prilikom donošenja predmetne odluke, jer je očito unaprijed, bez provođenja dokaza, zauzeo stav o osnovanosti tužbenog zahtjeva, predmet potrebno dati u rad drugom, nepristranom sucu.

11. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer zavisi o konačnom uspjehu stranaka u ovom postupku (čl. 380. točka 3. ZPP-a).

U Zagrebu 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ksenije Jakovčević