Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-847/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika DS (dalje: tužitelj), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mateković & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja FS (dalje: tuženik), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vaić & Dvorničić ltd. u Rijeci, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 6435/2019-69 od 3. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6435/2019-69 od 3. studenoga 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

II. Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6435/2019-69 od 3. studenoga 2025. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke, te pod točkom II. izreke u dijelu kojim tuženiku nije priznat parnični trošak preko dosuđenog iznosa od 9.666,00 eur i sudi:

”1. Nalaže se tužitelju DS isplatiti tuženiku TS iznos 18.701,15 eur sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos 157,55 eur od 01.03.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.04.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.05.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.06.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.07.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.08.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.09.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.10.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.11.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.12.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.01.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.02.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.03.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.04.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.05.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.06.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.07.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.08.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.09.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.10.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.11.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.12.2023. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.01.2024. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.02.2024. do isplate

- na iznos 529,24 eur od 01.03.2024. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.04.2024. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.05.2024. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.06.2024. do isplate

sa zateznom kamatom, u visini stope zatezne kamate koja se u razdoblju do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

2. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u daljnjem iznosu od 7.639,27 eur sa zateznom kamatom od 24. ožujka 2026. do isplate po kamatnoj stopi određenoj za sudionike u ostalim odnosima iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23), u roku od 15 dana.“

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka u iznosu od 781,25 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Odbija se, kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika DS koji glasi:

" I. Utvrđuje se da je tužitelj DS vlasnik stana opisanog kao 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) dvosobni stan površine 64,49 m2 na 2. katu, stan br. 11-VII stubište, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji se nalazi u stambena zgrada [adresa], sagrađena na k. č. [katastarska čestica], ukupne površine 1947 m2, katastarska općina [katastarska općina] upisan u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

II. Nalaže se tuženiku TS u roku 15 dana izdati tužitelju DS tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na ime i za korist tužitelja, na stanu opisanom kao 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 2) dvosobni stan površine 64,49 m2 na 2. katu, stan br. 1l-VII stubište, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji se nalazi u stambena zgrada šeferova 3-5, hegedušićeva 2- 10, sagrađena na k. č. [katastarska čestica], ukupne površine 1947 m2,, katastarska općina [katastarska općina] upisan u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a koju tabularnu ispravu će u slučaju propusta tuženika zamijeniti ova presuda.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na iznos dosuđenog parničnog troška, tekućim od dana donošenja Presude suda prvog stupnja, pa sve do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećana za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju-protutuženiku DS isplatiti tuženiku-protutužitelju TS iznos 21.932,04 eur sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos 568,93 eur od 01.05.2019. do isplate

- na iznos 568,93 eur od 01.06.2019. do isplate

- na iznos 578,95 eur od 01.07.2019. do isplate

- na iznos 578,95 eur od 01.08.2019. do isplate

- na iznos 578,95 eur od 01.09.2019. do isplate

- na iznos 595,98 eur od 01.10.2019. do isplate

- na iznos 595,98 eur od 01.11.2019. do isplate

- na iznos 595,98 eur od 01.12.2019. do isplate

- na iznos 610,79 eur od 01.01.2020. do isplate

- na iznos 610,79 eur od 01.02.2020. do isplate

- na iznos 610,79 eur od 01.03.2020. do isplate

- na iznos 618,32 eur od 01.04.2020. do isplate

- na iznos 618,32 eur od 01.05.2020. do isplate

- na iznos 618,32 eur od 01.06.2020. do isplate

- na iznos 612,07 eur od 01.07.2020. do isplate

- na iznos 612,07 eur od 01.08.2020. do isplate

- na iznos 612,07 eur od 01.09.2020. do isplate

- na iznos 630,99 eur od 01.10.2020. do isplate

- na iznos 630,99 eur od 01.11.2020. do isplate

- na iznos 630,99 eur od 01.12.2020. do isplate

- na iznos 630,90 eur od 01.01.2021. do isplate

- na iznos 630,90 eur od 01.02.2021. do isplate

- na iznos 630,90 eur od 01.03.2021. do isplate

- na iznos 661,80 eur od 01.04.2021. do isplate

- na iznos 661,80 eur od 01.05.2021. do isplate

- na iznos 661,80 eur od 01.06.2021. do isplate

- na iznos 670,62 eur od 01.07.2021. do isplate

- na iznos 670,62 eur od 01.08.2021. do isplate

- na iznos 670,62 eur od 01.09.2021. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.10.2021. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.11.2021. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.12.2021. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.01.2022. do isplate

- na iznos 686,79 eur od 01.02.2022. do isplate

- na iznos 529,24 eur od 01.03.2022. do isplate

te mu isplatiti i trošak parničnog postupka u iznosu 9.666,00 eur sa zateznom kamatom od 3. studenog 2025. do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se u razdoblju do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tuženika-protutužitelja za isplatu iznosa 18.701,15 eur sa zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose od njihova dospijeća do isplate.“

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv točaka I. i II. presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda u pobijanom dijelu preinači i usvoji tužbeni zahtjev, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tuženik je podnio žalbu protiv točke II. izreke presude u dijelu kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa i protiv točke III. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i usvoji protutužbeni zahtjev, uz naknadu troškova žalbe.

4. Žalba tužitelja nije osnovna, dok je žalba tuženika osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) a na navode žalbe tužitelja valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječja između stanja spisa i danih razloga. Isto tako, suprotno žalbenim navodima tužitelja, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, jer je prema ocjeni ovog suda tužitelj ravnopravno sudjelovao u postupku s tuženikom.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog i protutužbenog zahtjeva.

7. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je tužitelj vlasnik stana opisanog kao 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) dvosobni stan površine 64,49 m2 na 2. katu, stan br. 11-VII stubište, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji se nalazi u stambena zgrada [adresa], sagrađena na k. č. [katastarska čestica], ukupne površine 1947 m2, katastarska općina [katastarska općina] upisan u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebuda je dosjelošću stekla pravo vlasništva, te zahtjev da mu tuženik izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva.

8. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev tuženika za isplatom iznosa od 40.633,19 eur na ime naknade za bespravno korištenje nekretnine od strane tužitelja u razdoblju od svibnja 2019. do lipnja 2024.

9. Među strankama nije sporno:

- da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik prijeporne nekretnine upisan tuženik koji je vlasništvo stekao nasljeđivanjem iza svojih roditelja pokojne LS, pokojnog ĆS, te bake pokojne RS,

- da su prije tuženika u zemljišnim knjigama kao suvlasnici bili upisani roditelji tuženika LS i ĆS, te baka tuženika RS, svatko u 1/3 dijela,

- da je tuženik svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama upisao 30. travnja 2019., te da je 29. travnja 2019. dopisom pozvao tužitelja da mu preda stan u posjed,

- da je tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine do 11. rujna 2024., kada je predao stan u posjed tuženiku.

10. Tužitelj tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva temelji na tvrdnji da je od prosinca 1994. u posjedu predmetne nekretnine kada mu je LS, teta tužitelja, a majka tuženika, dala ključeve stana te mu prezentirala Kupoprodajni ugovor kao dokaz da je stan njezin. Kako mu nitko nije osporavao pravo no posjed stana do 29. travnja 2019., kada mu se tuženik obratio sa zahtjevom da mu preda stan u posjed, smatra da su ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjeloću.

11. U odnosu na tužbeni zahtjev prvostupanjski sud je u postupku utvrdio:

- da LS nikome nije davala ključeve predmetnog stana, iste je uvijek nosila sa sobom i da nitko u tom stanu nije živio do njene smrti,

- da su sestre LS, majka tužitelja i njezina sestra, nakon smrti pokojne LS u ožujku 1995., nasilno ušle u njezin stan, a zvana policija o tome nije sačinila nikakav dokument jer su u stan ušli članovi obitelji, te je od tada u posjedu stana bio tužitelj.

12. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud pravilno zaključuje da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. Odredbom čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, stavkom 2. navedenog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. propisano da samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

14. Odredbom čl. 18. st. 1. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), stavkom 2. propisano je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet, stavkom 3. propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je stavkom 4. propisano da u slučaju ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. Stavkom 5. navedenog članka propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

15. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj stekao posjed predmetne nekretnine nakon što su majka i sestra prednice tuženika LS nasilno ušle u nekretninu, ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer tužiteljev posjed nije bio pošten istinit i zakonit.

16. Tužitelj u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza u bitnom ponavljajući tijekom postupka istaknute tvrdnje da je bio u dobrim odnosima sa LS te da mu je ona dala ključeve stana. Kako tužitelj u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

17. Na žalbene navode tužitelja kojima ponavlja u postupku iznesene navode da je tužitelj bio u poštenom posjedu stana jer mu ga je njegova teta LS predala u posjed, valja odgovoriti da navedena okolnost nije od utjecaja na donošenje odluke o tužbenom zahtjevu u ovom predmetu.

18. Naime, i u situaciji da je LS tužitelju predala stan u posjed, tužitelj ne bi bio pošten posjednik jer tužitelj nije mogao dosjedati na nečemu za što je znao da je vlasništvo nekog drugog, a predmetna nekretnina je nesporno bila u suvlasništvu prednika tuženika LS, ĆS, te RS, svakog u 1/3 dijela, što je tužitelju bilo poznato.

19. Slijedom iznijetog, s obzirom iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da tužitelj nije dokazao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane odredbom čl. 159. ZVDSP, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

20. Polazeći od utvrđenja da je tužitelj upotrebljavao prijepornu nekretninu tuženika u utuženom razdoblju u svoju korist, te da ga je tuženik dopisom od 29. travnja 2019. pozvao da mu preda nekretninu u posjed, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je tužitelj dužan tuženiku naknaditi korist u visini najamnine koju bi inače morao plaćati, pozivom na odredbu članka 165. st. 1. ZVDSP.

21. Odredbom čl. 165. st. 1. ZVDSP propisano je da je nepošten posjednik tuđe stvari mora predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

22. Prvostupanjski je na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka, koji nalaz i mišljenje je u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, jasan i određen, s obzirom je vještak detaljno obrazložio isti, utvrdio da iznos najamnine za razdoblje od 1. svibnja 2019. do 24. ožujka 2022. iznosi ukupno 21.932,04 eur, te je za navedeni iznos pravilno usvojio tužbeni zahtjev pod točkom II. izreke presude.

23. Iz navedenih razloga žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

24. Tuženik je protutužbom postavio zahtjev za isplatom iznosa od 40.633,19 eur, odnosno zatražio je isplatu u visini najamnine za razdoblje od 1. svibnja 2019. (kada je pozvao tužitelja da mu preda u posjed nekretninu) do 1. lipnja 2024. (tužitelj mu je predao nekretninu u posjed u rujnu 2024).

25. Prvostupanjski sud je odbio zahtjev tuženika za naknadu koristi u visini najamnine za razdoblje od 24. ožujka 2022. do 1. lipnja 2024. s obrazloženjem da je vještak nalaz i mišljenje izradio za razdoblje od svibanja 2019. do 24. ožujka 2022., dok tužitelj nije tražio dopunu nalaza i mišljenja u smislu utvrđenja visine zahtjeva i za razdoblje od 25. ožujka 2022. do lipnja 2024.

26. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

27. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se mjesečna najamnina mijenjala na način da je iznos najamnine svakih nekoliko mjeseci bio viši, te je u trenutku izrade nalaza i mišljenja u ožujku 2022. iznosio 686,79 eur. Kako je tuženik i za razdoblje nakon ožujka 2022. postavio zahtjev za isplatom u mjesečnom iznosu od 686,79 eur, a općepoznato je da je najamnina od 2022. do 2024. rasla, pogrešan je zaključak suda prvog stupanja da tuženik nije dokazao visinu najamnine za razdoblje od ožujka 2022. do lipnja 2024..

28. Slijedom iznijetog tuženiku je valjalo dosuditi najamninu i za utuženo razdoblje od 24. ožujka 2022. do lipnja 2024. prema visini najamnine utvrđenoj nalazom i mišljenjem vještaka za ožujak 2022.

29. Stoga je na temelju odredbe čl. 373. točka 3. ZPP preinačena prvostupanjska presuda u dijelu koji pobija tuženik pod točkom III. izreke te je tuženiku dosuđen iznos od 18.701,15 eur zajedno sa zateznom katom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate.

30. Odluka o trošku donesena je na temelju odredbe čl. 166 st. 2. u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu ima pravo na naknadu parničnog troška u cijelosti, koji je prvostupanjski sud pravilno odmjerio na temelju odredbe čl. 155. ZPP i Tarife o Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) u visini od 16.607,10 eur uz trošak predujma za vještačenje od 398,17 eur i trošak sudjelovanja sudskog tumača za njemački jezik pri saslušanju tuženika od 300,00 eur, u ukupnom iznosu od 17.305,27 eur. Kako je prvostupanjskom presudom tuženiku dosuđen trošak od 9.666,00 eur valjalo mu je dosuditi daljnji trošak u iznosu od 7.639,27 eur sa zateznom kamatom od dana donošenja ove presude.

31. Tuženiku je, a sukladno Tbr 10. toč. 2. OT dosuđen i trošak sastava žalbe u iznosu od 625,00 eur, što uvećano za PDV od 25% iznosi 781,25 eur.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić