REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-65/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji toga suda Heleni Poropat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelice osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru, protiv protivnice osiguranja VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada na adresi [adresa], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj: Ovr-2750/2025-2 od 27. studenog 2025.. 24. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj: Ovr- 2750/2025-2 od 27. studenog 2025

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja, na temelju ovršne isprave-presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-79/2023-12 od 17. srpnja 2024. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 543,16 eura sa zateznim kamatama određeno je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnice osiguranja upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz zabilježbu ovršivosti tražbine za korist predlagateljice osiguranja, te nalaganje zemljišnoknjižnom odjelu provedbu i zabilježbu ovršivosti tražbine radi čijeg osiguranja je zabilježba određena. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

2. Protiv navedenog rješenja o osiguranju pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavila je protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga određenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP) koji se primjenjuje sukladno čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016, 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i odbije prijedlog za osiguranje ili predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osiguranja osporava žalbene navode i predlaže žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba protivnice osiguranja VČ je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je nalazi da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede iz čl. 354. st. 2 ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2 ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ pazi po službenoj dužnosti kao ni one na koje žalitelj ukazuje. Osim toga na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

5.1. Suprotno žalbenim navodima protivnice osiguranja pobijana odluka je jasna i razumljiva, sadrži valjano obrazložene razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

6. Na postupak prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja primjenjuje se odredbe iz članka 290., 296., 297. OZ.

7. Prema odredbi iz članka 290. OZ-a na osiguranje tražbina prema glavi 27. tog Zakona na odgovarajući način se primjenjuju odredbe tog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine (stavak 1.). Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe tog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b (stavak 2.).

8. Dakle, na postupke osiguranja se ne primjenjuju odredbe iz članka 80.b o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini, zbog čega je za postupak osiguranja određivanjem prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja irelevantna visina tražbine i postojanje ravnoteže na koju bi prvostupanjski sud trebao paziti kod određivanja ovrhe na nekretnini ovršenika.

9. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice osiguranja protiv protivnice osiguranja radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, temeljem ovršne isprave.

10. Temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagateljice osiguranja koja se osigurava. Ovršne isprave, među ostalim, predstavljaju i odluke donesene u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drugačije određeno (čl. 23. toč. 4. u vezi čl. 24. st. 2. OZ) a iste stječu svojstvo ovršnosti (izvršnosti) pod pretpostavkama iz čl. 25. st. 4. OZ.

11. Protivnica osiguranja ne spori da je navedena ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti (izvršnosti), već smatra da je mjera osiguranja neprikladna, da nije nužna i razmjerna cilju te da se radi o nekretnini nužnoj za stanovanje.

12. U odnosu na prigovor protivnice osiguranja da je jedna od nekretnina na kojoj se provodi postupak prisilnog zasnivanja založnog prava njena jedina nekretnina, koja joj je potrebna za stanovanje, treba reći kako je točno da se sukladno odredbi čl. 290. st. 3. OZ ovrha prodajom nekretnine radi namirenja osigurane tražbine ne može se odrediti ako glavnica ne prelazi iznos od 5.300,00 EUR, međutim, pobijanim rješenjem o osiguranju zasniva se založno pravo koje nije identično provedbi ovrhe, niti se u postupku osiguranja ostvaruje prisilno ostvarenje novčane tražbine, a takav će prigovor protivnica osiguranja moći istaknuti tek ukoliko dođe do prodaje njene nekretnine u ovršnom postupku.

13. Prema čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" -Međunarodni ugovori, broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija) svatko ima pravo na poštivanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Može li neka od propisanih iznimki iz čl. 8. st. 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravu na dom, prosuđuje se primjenom testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja. Stoga je u konkretnom predmetu potrebno odgovoriti na pitanja je li predmetna nekretnina dom protivnika osiguranja, bi li nalog za zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja predstavljao miješanje u pravo na poštivanje doma te je li takvo miješanje u skladu sa zakonom, ima li legitimni cilj i je li nužno u demokratskom društvu.

13.1. Uvažavajući u žalbi istaknutu činjenicu da je jedna od predmetnih nekretnina dom protivnice osiguranja, uknjižba založnog prava na toj nekretnini prema ocjeni ovog suda ne predstavlja neopravdano miješanje u njeno pravo na dom.

14. Naime, odredbom čl. 296. OZ propisano je da predlagateljica osiguranja na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a odredbom čl. 297. st. 1. OZ određeno je da se založno pravo na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama zasniva uknjižbom pri kojoj se naznačuje ovršnost tražbine radi osiguranja kojeg je uknjižba određena (čl. 297. st. 2. OZ).

15. U konkretnom predmetu u kojem predlagateljica osiguranja traži osiguranje novčane tražbine temeljem ovršne isprave upisom prava zaloga na nekretnini, protivnica osiguranja ne ostaje bez doma pa je vodeći računa naprijed navedenom prigovor prava na dom u ovom postupku osiguranja upisom založnog prava na nekretnini neosnovan.

16. Predlagateljica osiguranja u smislu čl. 5 st. 1 OZ ima pravo tražiti određivanje osiguranja na više predmeta osiguranja, a protivnik osiguranja u tom slučaju temeljem čl. 5 st. 2 OZ može predlagat ograničenje osiguranja na samo nekim od tih premeta, ako su dovoljni za osiguranje tražbine.

17. Sud ne pazi po službenoj dužnosti prilikom određivanja ovrhe odnosno osiguranja na ograničenja prilikom određivanja ovrhe/osiguranja na više predloženih predmeta i sredstava ovrhe odnosno osiguranja.

18. Pretpostavka za ograničenje ovrhe/osiguranja na pojedina od predloženih sredstava ili predmeta je da ovršenik/protivnik osiguranja stavi takav prijedlog i naznači na kojim sredstvima i na kojim predmetima predlaže da se odredi ovrha te je ovršenik/protivnik osiguranja dužan obrazložiti zašto će samo neki od predloženih predmeta odnosno sredstava ovrhe biti dovoljni za ostvarenje tražbine.

19. Protivnik osiguranja je takav prijedlog iznio u žalbi, a o tom prijedlogu će sud prvog stupnja u nastavku postupka donijeti odluku, vodeći računa o odredbi čl. 6 OZ koji propisuje da će se pri provedbi osiguranja paziti na dostojanstvo protivnika osiguranja te na to da osiguranje bude za njega što manje nepovoljno.

20. Slijedom iznijetog o žalbi protivnice osiguranja valjalo je odlučiti na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ kao u izreci ovog rješenja.

U Puli 24. ožujka 2026.

Sutkinja:

Helena Poropat