REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-15/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja VP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi pojedinačnog ispravnog postupka, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: Z-7776/2026 (Z-1975/2025) od 26. veljače 2026., dana 24. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 26. veljače 2026. poslovni broj: Z-7776/2026 (Z- 1975/2025).

II Briše se zabilježba žalbe u ZU-4601 u odnosu a nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i ZU- 4603 u odnosu na nekretnine kč. br. [katastarska čestica].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

[katastarska općina]

[katastarska čestica]

-Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica].

II.Određuje se zabilježba odbijanja prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine iz toč. I/ izreke rješenja.

III. Odbacuje se prijedlog predlagatelja za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica].

IV. Određuje se brisanje plombe spisa Z-1975/2025 u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

V. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija predlagatelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), u svezi članka 99. stavak 2 . Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22, dalje u tekstu: ZZK).

2.1. Pobijano rješenje smatra neosnovanim jer je utemeljeno na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju uslijed čega odluka ne sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama. Ističe da cilj pojedinačnog ispravnog postupka nije odbijanje urednih prijedloga zbog nepotrebnih inzistiranja na formalnostima, već usklađivanje zk stanja sa stvarnim stanjem, a da je u konkretnom prijedlogu bilo dostavljenih dokaza koji su išli u prilog osnovanosti prijedloga te da je zanemarivanjem nespornih činjenica prosudba prvostupanjskog suda dovela do grubog i nepotkrijepljenog zaključivanja na štetu predlagatelja.

2.2. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, naredi brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga i ponovni upis svih plombi, odnosno da sam usvoji prijedlog bez provođenja rasprave.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano predlagatelj u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a u svezi s člankom 381. ZPP-a, te članka 99. stavak 2. ZZK-a budući je rješenje jasno i razumljivo, a prvostupanjski sud je za svoje stajalište dao valjane razloge. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP- a pazi po službenoj dužnosti, također u svezi članka 99. stavak 2. ZZK-a.

5.1. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva žalitelj. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove a podnesenog prijedloga potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijano rješenje.

6. Predmet postupka je prijedlog od 16. siječnja 2025. kojim je predlagatelj predložio otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je pregledom zemljišnoknjižnog stanja utvrđeno j da je rješenje prvostupanjskog suda broj R11 444/2015 od 26. veljače 2021. o razvrgnuću suvlasničke zajednice provedeno u zemljišnim knjigama pod brojem Z-8121/2022 od 23. rujna 2022.,

- da je prijavni list sastavljen u listopadu 2021., potvrđen od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, 28. siječnja 2022., Klasa: 932-06/2021-02/624, Urbroj: 541-28-02/3-22-7, a koji je izrađen na temelju nalaza sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića i čini sastavni dio rješenja o razvrgnuću suvlasničke zajednice ovog suda broj R1-444/2015 od 26. veljače 2021., proveden u zemljišnim knjigama rješenjem suda broj Z - 36879/2022 od 24. kolovoza 2023.,

- da je provedbom naprijed citiranog prijavnog lista došlo je do promjene oblika, površine i kulture na nekretninama tako da sada nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], više ne postoje (nastale su novoformirane nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]),

- da predlagatelj pokreće postupak navodeći da je neosnovano odbijen u redovnom postupku i pri tome niti ne označava novoformirane nekretnine za koje predlaže upisati predlagatelja kao vlasnika za cijelo, već štoviše, prijedlogom obuhvaća nekretnine koje više ne postoje kao takve u zemljišnim knjigama s obzirom na provedeni prijavni list.

8. Prvostupanjski sud je stajališta da na strani predlagatelja ne postoji opravdani razlog za vođenje ovog pojedinačnog ispravnog postupka budući je predlagateljev prijedlog je u redovitom zemljišnoknjižnom postupku odbačen stoga što istome nije bila priložena isprava koja bi bila temelj upisa prava vlasništva, odnosno njegov prijedlog je bio nepotpun, a također, da odbacivanje prijedloga ne sprječava podnošenje novog, urednog i potpunog prijedloga kako je to određeno odredbom članka 118. stavka 8. ZZK.

8.1. Prvostupanjski sud smatra da je pojedinačni ispravni postupak posebni zemljišnoknjižni postupak u kojem je nužno u početnoj fazi, odnosno u fazi odlučivanja o postojanju opravdanog razloga za vođenje istog, raspolagati ispravama propisanim odredbama članka 209. stavka 4. ZZK, odnosno ispravama koje nisu perfektne za upis u zemljišnu knjigu, da je postupak upisa prava onim osobama koje ni na jedan drugi način ne mogu ostvariti svoje pravo, da Zakon o zemljišnim knjigama predviđa u redovitom postupku mogućnost podnošenja pravnih lijekova, konkretno prigovora na rješenje zemljišnoknjižnih referenata kojima nije udovoljeno traženju po prijedlogu, dok pojedinačni ispravni postupak nije institut koji bi trebao zamijeniti takav pravni lijek , da, isto tako, pojedinačni ispravni postupak ne stoji na raspolaganju strankama u situacijama kada su njihovi prijedlozi u redovitom zemljišnoknjižnom postupku odbačeni jer su nepotpuni ili neuredni. ZZK u takvim situacijama daje mogućnost strankama podnošenja novog urednog i potpunog prijedloga.

9. Stajališta je da je prijedlog predlagatelja u cijelosti neosnovan pa je u skladu s odredbom članka 208. stavka 3. u svezi članka 118. stavka 1. ZZK odbio prijedlog predlagatelja za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] te u Z. U. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica].

10. Također prvostupanjski sud navodi da s obzirom na to da je prijedlog podnesen za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], a koje više ne postoje u zemljišnoj knjizi, prijedlog u tom dijelu je valjalo odbaciti (točka III. rješenja), a točku II. izreke temeljio je na odredbi članka 120. stavak 1. ZZK-a.

11. Materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

12. Prema odredbi članka 208. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st.1.). Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.).

12.2. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK je propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je st. 4. istog članka propisano da se prijedlogu iz stavka 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'' broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

12.3. U praksi se radi o situaciji kada osoba koja tvrdi da joj pripada neko knjižno pravo ne raspolaže ispravama podobnim za upis, no raspolaže ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost pripadnosti tog prava. Preciznije, ne traži se izvjesnost i vjerodostojnost tih isprava i upravo u tome je smisao pojedinačnog ispravnog postupka koji ne mora rezultirati konačnim rješenjem kojim se dopušta zatraženi upis, već hoće li zatraženi upis biti dopušten zavisi od rezultata tog ispravnog postupka i ocjene svih predloženih dokaza po predlagatelju. Dakle, u ovom stadiju postupka - prethodnom ispitivanju prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno dovoljno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o postojanju opravdanih razloga i pravnog interesa predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje tog postupka, donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenja nije dopuštena žalba (čl. 213. st. 1. ZZK).

13. S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda, pravilno prvostupanjski sud navodi da Zakon o zemljišnim knjigama predviđa u redovitom postupku mogućnost podnošenja pravnih lijekova, konkretno prigovora na rješenje zemljišnoknjižnih referenata kojima nije udovoljeno traženju po prijedlogu, dok pojedinačni ispravni postupak nije institut koji bi trebao zamijeniti takav pravni lijek. Isto tako, pojedinačni ispravni postupak ne stoji na raspolaganju strankama u situacijama kada su njihovi prijedlozi u redovitom zemljišnoknjižnom postupku odbačeni jer su nepotpuni ili neuredni. ZZK u takvim situacijama daje mogućnost strankama podnošenja novog urednog i potpunog prijedloga.

14. Nadalje, a s obzirom na pretpostavke iz članka 208. ZZK -a pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da kako nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], a koje više ne postoje u zemljišnoj knjizi, ne postoje pretpostavke za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka te da je prijedlog u tom dijelu valjalo odbaciti odbaciti i odlučiti kao pod toč. III. rješenja.

15. Zbog iznesenog valjalo je odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi članka 99. stavak 2. ZZK-a riješiti kao u izreci.

16. Odluka o brisanju zabilježba žalbe u ZU-4601 u odnosu a nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i ZU- 4603 u odnosu na nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. temelji se na odredbi članka 149 stavak 3. ZZK-a.

U Slavonskom Brodu, 24. ožujka 2026.

Sudac

mr. sc. Zlatko Pirc