Poslovni broj: Usoz-138/2024-6
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat – Paliska predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Senke Orlić-Zaninović, Blanše Turić, i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta po zahtjevu AN OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Zahtjev se odbija.
Obrazloženje
1. Podnositelj zahtjeva podnio je ovom Sudu zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Grada Vodica“ broj 12/21) dalje: osporena Odluka i to u dijelu Popisa nerazvrstanih cesta Grada Vodica redni broj 43. Ulica hrvatskih boraca i to dio koji se odnosi na oznaku čest. zem. dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. U zahtjevu navodi da je vlasnik nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] što je u naravi privatno dvorište u njegovu suvlasništvu i predstavlja okućnicu stambenog objekta te nikada u zemljišnim knjigama niti u katastru nije bila upisana kao put niti kao cesta, a svo uređenje, infrastruktura, asfaltiranje te prilaz na česticu 252/7 dvorište uređeno je privatnim sredstvima te omeđeno kamenim voltima izgrađenim privatno 1868. godine. Navodi da je osporenom Odlukom povrijeđeno njegovo pravo vlasništva nezakonitim oduzimanjem nekretnine jer se mijenja status i oduzima vlasništvo u naravi ograđenog i uređenog privatnog dvorišta u kojem promet nije moguć po bilo kojoj osnovi, a upis prava vlasništva Grada Vodica omogućuje se bez ikakve naknade ili posebne odluke o oduzimanju vlasništva. Smatra da je osporena Odluka u spornom dijelu protivna članku 9. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje USRH, 89/14 - OUSRH i 92/14 i 64/15) te člancima 98. i 101. Zakona o cestama (“Narodne novine” 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 110/19,144/21, 4/23, 133/23, 156/25 dalje u tekstu ZC) jer prostor iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan u visini od najmanje 4,5 m. Nadalje, smatra i da je osporena Odluke suprotna odredbi članka 62. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu koje propisuju nadležnost predstavničkog tijela za donošenja odluka veznih uz komunalnu infrastrukturu kao javnog dobra u općoj uporabi, dok su za proglašenje nerazvrstane ceste mjerodavne odredbe ZC-a. Predlaže da Sud pokrene postupak ocjene zakonitosti osporene Odluke.
3. Očitovanje na zahtjev dostavio je gradonačelnik Grada Vodica u kojem navodi da je osporena Odluka donesena pozivom na odredbu članka 107. ZC-a, na potpuno zakonit i valjan način naglašava da nitko od vlasnika nekretnina nije izgubio niti jedan dio svojih nekretnina „potezom pera“ nego je došlo do provedbe geodetskog elaborata kako je i predviđeno ZC-om, a upis u zemljišne knjige samo je deklarativne naravi, s obzirom na to da je vlasništvo fizičkih osoba prestalo stupanjem na snagu ZC-a (28. srpnja 2011.). Smatra da stanje ceste i nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ako je to među strankama sporno, može biti samo predmet vještačenja u sporu različitom od upravnog spora ocjene zakonitosti općeg akta. Predlaže odbaciti zahtjev, podredno odbiti ga.
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Osporenu odluku donijelo je Gradsko vijeće Grada Vodica pozivom na odredbe članka 107. stavka 3. ZC-a i članka 29. Statuta Grada [adresa] („Službeni glasnik Grada Vodica“ 02/21).
6. Predmetna nekretnina (odnosno njezin dio) uvedena je u popis ulica i trgova, kao Prilog br. I koji čini sastavni dio odluke o nerazvrstanim cestama, pod rednim brojem 43. Ulica hrvatskih boraca i to dio koji se odnosi na oznaku čest. zem. dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Slijedom iznijetog, Sud zaključuje da je osporena Odluka, imajući na umu i Prilog I – Popis ulica i trgova koji je sastavni dio osporene Odluke, donesena, na temelju članka 107. ZC-a koji u stavku 3. propisuje da jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području. Navedena zakonska odredba, te statutarna odredba članka 29. Statuta Grada [adresa], valjana je osnova za donošenje osporene Odluke. Pri tome, valja naglasiti da je prema članku 35. Zakona o lokalnom i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01, 129/05, 36/09) upravo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno donositi opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave pa je prigovor podnositelja zahtjeva vezan uz nadležnost predstavničkog tijela za donošenje osporene Odluke neosnovan. Upravo suprotno, Sud zaključuje da je osporena Odluka u formalno pravnom smislu u suglasnosti sa zakonom.
8. Članak 98. stavak 1. ZC-a definira nerazvrstane ceste kao ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC-a, i to posebice:
– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (“Narodne novine”, 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),
– ceste koje povezuju naselja,
– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
– druge ceste na području naselja i gradova.
9. Članak 101. ZC-a propisuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste, da se dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste te da se nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predviđena za građenje nerazvrstane ceste, ne može otuđiti.
10. Za ocjenu zakonitosti Odluke u osporenom dijelu mjerodavan je članak 131. stavak 1. ZC-a kojim je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.
11. Sud smatra da podaci iz spisa predmeta upućuju na zaključak da cesta u naselju Vodice redni broj 43 Ulica hrvatskih boraca u dijelu koji se proteže na dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dio koji se odnosi na oznaku čest. zem. dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] udovoljava uvjetima iz netom citirane odredbe ZC-a da bi se mogla smatrati nerazvrstanom cestom.
12. Naime, uvidom u zemljišne knjige ovaj je Sud utvrdio da je u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k.č. [katastarska čestica] površine 137m2 k. o. [katastarska općina] oznake zemljišta: dvorište, upisana kao suvlasništvo AN. Đ i AN. D, svakog u ½ dijela. Uvidom u katastarski plan, orto foto snimke te podatke dostupne na internetu („Street View“) utvrđeno je da je k.č. [katastarska čestica] popločani dio ulice između kuća, u koji se ulazi kroz prolaz omeđen dvama kamenim stupovima na koja se nastavljaju pročelja kuća sa svake strane, te je u njoj omogućen neometani pristup pješacima i nekim vozilima.
13. Sud prihvaća navode donositelja akta da osporena Odluka nije u nesuglasnosti sa ZC-om. Po stavu Suda, podnositelj zahtjeva neosnovano se poziva na članak 9. stavak 1. ZSPC-a koji propisuje obvezu slobodnog prostora iznad cijele širine kolnika javne ceste. Sud prihvaća stav donositelja osporene Odluke da stupanj uređenosti konkretne nerazvrstane ceste nije relevantan. Ovo iz razloga što se odredba članka 9. stavka 1. ZSPC-a odnosi na javne, a ne nerazvrstane ceste. U konkretnom slučaju, osim da odgovara definiciji iz odredbe članka 98. stavka 1. ZC-a, da bi se predmetna čestica smatrala nerazvrstanom cestom prema članku 131. ZC-a, potrebno da je ista kao takva, postojala na dan stupanja na snagu ZC-a.
14. Valja uputiti i na rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-6326/11 i dr. od 7. veljače 2017. u kojemu je navedeno da u postupku upisa u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta koje nisu upisane (ili nije upisano njihovo stvarno stanje) u smislu članka 131. ZC-a, zemljišnoknjižni sud, u načelu, rješenje donosi na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda, kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine te sud provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, pri čemu je prijavni list nadležnog katastarskog ureda, jedini relevantni dokument koji dokazuje stvarno stanje nekretnine u vrijeme stupanja na snagu ZC-a, a u kojim postupcima pred nadležnim tijelima stranke imaju pravo ulagati pravne lijekove.
15. Slijedom navedenog, ocjena je Suda da podnositelj zahtjeva nije dokazao da na dan stupanja na snagu ZC-a predmetna nekretnina (dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije udovoljavala uvjetima propisanim člankom 131. stavkom 1. ZC-a da bi se mogla smatrati dijelom nerazvrstane ceste te navode podnositelja zahtjeva o nesuglasnosti sa zakonom ocjenjuje neosnovanima.
16. Slijedom iznesenog, odgovarajućom primjenom članka 116. stavka 1. u vezi s člankom 169. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.), odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 23. ožujka 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Snježana Horvat-Paliska
