Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-111/2024-48

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Lidiji Vuljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Dijane Krovina u kaznenom predmetu protiv okrivljenika JŽ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. Kaznenog zakona – („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11) povodom optužnice ODO u Koprivnici br. KO-DO-256/2023. od 13.prosinca 2023.godine, a izmijenjene dana 3.veljače 2026.godine, nakon završetka rasprave dana 19.ožujka 2026.godine održane u prisutnosti ODO u Koprivnici više državnoodvjetničke savjetnice LŽ osobno, okrivljenika JŽ osobno, te braniteljice okrivljenika odvjetnice Lidije Rukavina osobno, a objavljene presude dana 23.ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Okrivljenik BŽ,

OIB: [osobni identifikacijski broj], zvanog J, sina L i NŽ rođ. B, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina RH, strojobravara, sa završenom srednjom školom, zaposlenog u Austriji u firmi Eder Blechbau Frankenwer Volkermarket, zarađuje 2.800,00 eura bruto, neoženjen, bez djece, prema izvodu iz KE osuđivan i to: u SR Njemačkoj po odluci AG Kuenzelsau, 2 Cs 45 Js 26247/22 od 23. studenog 2022. zbog vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika na novčanu kaznu, uz sigurnosnu mjeru prestanka važenja vozačke dozvole, brani se sa slobode

k r i v  j e

II.što je dana 9.8.2022.godine oko 00,00 sati u Đurđevcu upravljajući osobnim vozilom marke BMW njemačke reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Ulice grada Vukovara, iz pravca Kalinovca u pravcu Virja, protivno odredbama članka 199. stavak 2. i 46. stavak 1. te čl. 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN67/08., 48/10, 74/11 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, i 42/20) pri koncentraciji od najmanje 1,35 gr/kg alkohola u organizmu, vozio brzinom od oko 100 km/h, iako je za taj dio ceste prometnim znakom brzina bila ograničena na 80 km/h, pristajući da vožnjom u takovom stanju ugrozio druge sudionike u cestovnom prometu, po izlasku iz blagog preglednog zavoja u desno, propustio se kretati sredinom obilježene prometne trake, te je izgubio nadzor nad vozilom i desnim kotačima vozila sišao na travnati dio uz desni rub kolnika, uslijed čega je došlo do zanošenja vozila i slijetanja s ceste u putni jarak od kojeg se vozilo od silina udara u tlo odbilo ponovno na kolnik i tamo se zaustavilo, kojom prilikom je suvozačica u vozilu PŽ zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma lijeve ključne kosti s pomakom ulomaka, te razdorom sveze između lijeve lopatice i ključne kosti, a putnik u vozilu KŽ tešku tjelesnu ozljedu u vidu kompresivnog prijeloma XI prsnog kralješka,

III.dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio teške tjelesne ozljede drugih osoba,

IV.čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 1. KZ/11., pa se temeljem istih zakonskih odredbi okrivljenik BŽ

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

V.U smislu čl. 55. st. 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci zamjenjuje se radom za opće dobro, s time da se u smislu čl.55. st.2. KZ/11 jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

VI.U smislu čl.55. st.6. KZ/11. ako se okrivljenik u roku 8 dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv neće moći biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, radi izvršenja izrečene kazne zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

VII.U smislu čl.55. st.7. KZ/11. ako okrivljenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koji odredi tijelo za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu. Ako okrivljenik ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za probaciju produžit će rok iz čl.55. st.5. KZ/11.

VIII.Temeljem članka 72. KZ/11. okrivljeniku EŽ izriče se Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 (jedne) godine.

IX.Temeljem članka 148. ZKP/08. okrivljenik BŽ dužan je platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura), te djelomično trošak kaznenog postupka u iznosu od 741,60 eura (sedamstočetrdesetjedan euro i šezdeset centi) sve u korist državnog proračuna RH u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, dok se oslobađa preostalih troškova ovog kaznenog postupka, te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj KO-DO-256/2023-1 od 13.prosinca 2023.godine, a izmijenjene dana 3.veljače 2026.godine, stavljeno je na teret okrivljeniku EŽ počinjenje kaznenog djela činjenično, pravno i zakonski opisanog u izreci presude.

2.Okrivljenik BŽ upitan kakav stav zauzima prema navodima podignute optužnice naveo je kako se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret.

3.Prilikom prvog ispitivanja kao i na raspravi dana 19.ožujka 2026.godine okrivljenik BŽ branio se šutnjom.

4.Sud je tijekom postupka proveo dokaz saslušanjem sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, pročitao zapisnik o očevidu, razgledana je fotodokumentacija očevida sa skicom mjesta, bolnički podaci, podaci o alkoholiziranosti, po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vezano uz alkohol kod okrivljenika s dopunom toksikološkog vještačenje, po suglasnom prijedlogu stranaka pročitani su iskazi svjedoka DŽ i PŽ, te nalazi i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Davora Ferenca.

5.Pročitani su podaci iz kaznene evidencije za okrivljenika JŽ.

6.Oštećenik KŽ je prilikom ispitivanja izjavio da je 9.kolovoza 2022.godine oko 00,00 sati bio putnik na stražnjem sjedalu vozila marke BMW, kojim je upravljao okrivljeni BŽ, dok je na suvozačevom mjestu bila PŽ, a da se automobil kretao gradom Đurđevcom, i to kolnikom Ulice grada Vukovara u pravcu [adresa]. Rekao je da on na stražnjem sjedalu nije bio vezan, dok su okrivljenik i suvozačica bili vezani, a da su on sam, kao i okrivljenik koji je vozio, bili pod utjecajem alkohola. Rekao je da se prometna nesreća dogodila oko ponoći i da je u to vrijeme padala kiša, a kolnik je bio mokar i sklizak. Nije vidio na brzinomjeru kojom brzinom su se kretali u trenutku nesreće, ali je rekao da je cesta bila prazna i da u trenutku nesreće nije njima u susret išlo nikakvo vozilo, a do nesreće je došlo u rijetko naseljenom dijelu Đurđevca gdje se cesta pruža u ravan cestovni potez. Izjavio je da je okrivljenik u jednom trenutku naglo dodao gas vozilu bez razloga, zbog čega je došlo do nekontroliranog zanošenja vozila i da su tada desnim kotačima zahvatili desnu travnatu "bankinu" te sletjeli u putni jarak, nakon čega su se ponovno vratili vozilom na kolnik te ponovno sletjeli udesno u putni jarak gdje su se i zaustavili. U nesreći je zadobio ozlijede kralješnice koje su mu sanirane u bolnici u [adresa].

7.Na raspravi dana 14.svibnja 2025.godine oštećenik KŽ je naveo da je bio na mobitelu neposredno prije prometne nesreće, sjedio je na stražnjem sjedalu i nije bio vezan. Konzumirali su alkohol svi i prilikom ulaska u blagi lijevi zavoj došlo je do prometne nesreće. On je bio u nesvijesti, jer su sletjeli u jarak. On je ostao u autu nakon prometne nesreće, a ne sjeća se da li je PŽ ostala u autu nakon nesreće ili ne. On je ležao na stražnjem sjedalu i samo je čuo u jednom trenutku sirene, po njemu nije bila velika brzina, odnosno okrivljenik se nije brzo vozio jer je padala kiša. Ne zna da li je okrivljenik s vozilom zahvatio bankinu. Samo zadnji kraj auta je bio u jarku kraj ceste, odnosno auto je stajao sa zadnjim krajem u jarku i bio izvan ceste u jarku, a prednji je stajao kraj ceste. Naveo je da tvrdi da okrivljenik nije bio pod utjecajem alkohola kada im se pridružio te večeri, došao je kasnije, on je dosta popio te večeri. On nije okrivljenika pitao da li je pod utjecajem alkohola prije nego je ušao s njim u autu, a na pitanje sutkinje da li je primijetio da je on pod utjecajem alkohola, naveo je da nije. Misli da okrivljenik to večer s njim nije uopće konzumirao alkohol.

Na pitanje braniteljice okrivljenika iskazao je da je bio pod koncentracijom alkohola od oko 1,2 gr/kg. Nije došlo do prevrtanja vozila. Ništa nije udarilo u auto prije slijetanja, ne zna zbog čega je došlo do slijetanja. On je dobio napuknuće kralješka, ne zna da li jednog ili dva. Dakle, kako su oni sletjeli u jarak tako je došlo do udarca u vozilo u stražnjem dijelu.

8.Oštećena PŽ je prilikom ispitivanja u ovom državnom odvjetništvu izjavila da su ju inkriminiranog dana njeni poznanici, okrivljeni BŽ i KŽ, zvali da se idu svi zajedno družiti i nešto popiti. Našla se s njima oko 17,00 ili 18,00 sati, prvo su išli u kafić u Šemovce, a potom i u kafić u [adresa], a kasnije su završili u Đurđevcu. Rekla je da su te prilike svi puno popili, a da misli da su okrivljenik i KŽ već bili pod utjecajem alkohola kad im se ona pridružila. Rekla je da su negdje iza ponoći svi zajedno krenuli prema [adresa] da ostave KŽ kod njegove kuće, a ona i okrivljenik su nakon toga namjeravali produžiti do [adresa] gdje okrivljenik koristi stan. Vozili su obilaznicom oko Đurđevca i padala je jaka kiša, vozili su brzo i zabavljali se i ona uopće nije shvatila kada se dogodila nesreća, samo je najednom vidjela da je mrak i da ju sve boli, a da okrivljenik koji je vozio auto, paničari. U autu je ona sjedila na suvozačevom mjestu, bila je vezana, a na stražnjem sjedalu sjedio je KŽ, koji nije bio vezan. Ne sjeća se je li cesta bila zavojita, jedino zna da su općenito brzo vozili i da je bio mrak i padala kiša te da je promet bio rijedak. Također je izjavila da se detalja nesreće ne sjeća pa tako niti toga jesu li završili u jarku ili samo na livadi, kao ni je li se auto rotirao niti drugih pojedinosti. U nesreći joj je pukla ključna kost i bila joj je natučena kralježnica te je u bolnici provela dva do tri dana.

9.Na raspravi dana 14.svibnja 2025.godine oštećena PŽ je navela je da ne može definirano izjasniti kako i na koji način je došlo do nesreće. Sjeća se samo i zna da su sletjeli s ceste. Sjedila je na mjestu suvozača, bila je vezana. Detalja se ne sjeća, ne može preciznije reći da je sa tijelom išla naprijed-nazad u trenutku nesreće. Ne zna da li je vozilo bilo i koji dio vozila u jarku kraj ceste. Bila je natučena i imala je prijelom ključne kosti. Dakle, svo troje, ranije saslušani svjedok, ona i okrivljenik su se našli u kafiću dok je još bio dan. Svi zajedno su sjedili za stolom u kafiću, ona je konzumirala alkohol, a možda su pili i okrivljenik i ovaj drugi svjedok. Ona je pila "lovranski", a ne može reći što su pili okrivljenik i ranije saslušani svjedok. Ona nije plaćala navedena pića, a netko od njih je plaćo. U kafiću su sjedili za stolom par sati. Ne može reći niti gdje je bila ta saobračajka, misli da je bila negdje prema Đurđevcu. Oni su kao da ga budu vozili doma, ali na kraju ga nisu otpeljali doma. Navela je da ostaje kod iskaza da je rekla da su se prije prometne nesreće vozili brzo. Kada je mislila na brzinu misli da je na tome djelu ceste ograničenje 80 km/h do 90 km/h, a oni su se vozili 100 km/h i više. Ona je vozač osobnog vozila pa je temeljem toga to izjavila. Po njoj do prometne nesreće je došlo zbog toga što je padala kiša, što su bili loši uvjeti na kiši i smatra da se takav auto, iako ga ona nikada nije vozila ne drži dobro na cesti. Ona je bila pod utjecajem alkohola prije nego su krenuli tako da nije primijetila da je okrivljenik isto tako bio pod utjecajem alkohola. Na pitanje braniteljice navela je da je rekla da se više detalja ne sjeća što se tiče same prometne nesreće. Misli da KŽ nije bio vezan. Zna da je padala kiša i da je bio mrak u vrijeme prometne nesreće. Misli da su prije te nesreće bili u dva kafića svo troje zajedno. Ne može reći koliko su runda pića popili prije nego su krenuli.

10.Uvidom u dokumentaciju očevida proizlazi da je u inkriminirano vrijeme u Đurđevcu, u Ulici grada Vukovara došlo do slijetanja s ceste osobnog vozila marke BMW, njemačkih registracijskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao vlasnik BŽ, a putnici u vozilu su bili PŽ i KŽ.

11.Uvidom u nalaz i mišljenje toksikološkog vještaka proizlazi da je okrivljeni BŽ u trenutku prometne nesreće imao koncentraciju alkohola u krvi od najmanje 1,35 g/kg. Proizlazi nadalje da je kao vozač s koncentracijom 1,35 g/kg apsolutnog alkohola u krvi pod utjecajem alkohola (odgovara kategoriji pripitog stanja) te je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju motornog vozila, a vozačke sposobnosti su mu bile bitno smanjene.

12.ODO u Koprivnici odredilo je vještačenje po vještaku kirurgu Davorinu Hečimoviću koji je prvo dostavio pismeni nalaz i mišljenje, a nakon toga ga je sud pozvao na raspravu održanu dana 4.2.2025.godine. Na toj raspravi je tvrdio da je došlo do prevrtanja vozila, što je bilo u kontradiktornosti sa nalazom prometno tehničkog vještaka, a nadalje sud je zaključio da u ovom postupku vještačenje mora provesti sudsko medicinski vještak, a ne medicinski vještak, pa nalaz i mišljenje Davorina Hečimovića sud nije niti koristio kao dokaz u ovom postupku.

13.Iz pismenog nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Davora Ferenca proizlazi da je do prometne nesreće došlo na način da je osobno vozilo kojim je upravljao okrivljenik sišlo s kolnika 9.8.2022.godine u Đurđevcu, u ulici Grada Vukovara, u noćnim uvjetima vožnje, bez javne rasvjete, sa kišnim padalinama i u području ograničenja brzine 80 km/h. Vozilo se kretalo ulicom Grada Vukovara u smjeru zapada, te je na oko 93 m zapadno od nadvožnjaka na državnoj cesti D43 sišlo na desnu-sjevernu bankinu, a potom u odvodni jarak sa sjeverne strane ceste. Kretanjem odvodnim jarkom došlo je do udara prednjim, a potom i stražnjim dijelom u kosinu odvodnog jarka i rovanja zemljane podloge i uz rotaciju stražnjim dijelom u smjeru kretanja kazaljki na satu, i izraženog rovanja kosine jarka i bankine pri čemu je otpao stražnji lijevi kotač vozila, zaustavilo se stražnjim dijelom na kolniku, a prednjim izvan kolnika sa sjeverne strane. Vještak je naveo da na temelju materijalnih tragova na mjestu nesreće i nastalih oštećenja na osobnom vozilu se može zaključiti da nije došlo do prevrtanja osobnog vozila preko bočnih stranica i krova vozila, već je vozilo rotiralo isključivo po horizontalnoj plohi. U trenutku silaska na desnu bankinu vozilo se kretalo brzinom do 100 km/h, a ispred mjesta silaska s kolnika nisu nađeni tragovi kočenja, pa je vještak zaključio da se i neposredno prije nesreće vozilo kretalo istom brzinom. U vrijeme nesreće bila je noć, padala je kiša, asvaltni kolnik je bio mokar, mjesto silaska s kolnika nalazilo se na ravnom dijelu ceste iza vrlo blagog zavoja. Vještak je naveo da geometrijski elementi ceste i širina kolnika omogućavali su kretanje osobnom vozilu na siguran način dopuštenom brzinom od 80 km/h, prosječnom vozaču i koncentriranom na vožnju, bez poteškoća. Osobno vozilo BMW kojim je okrivljenik upravljao imao snagu motora od 125 KW ili 170 KS sa pogonskom stražnjom osovinom. Kod takovih vozila, zbog smanjivanja koeficijenta prianjanja na mokrom kolniku, kod naglog ubrzanja lako dolazi do proklizavanja pogonske osovine i do gubitka kontrole nad vozilom. Za vožnju vozila takovih tehničkih karakteristike u konkretnim uvjetima potrebna je dodatna vještina i iskustvo.

14.Na raspravi održanoj dana 3.veljače 2026.godine vještak je u cijelosti ostao kod pismenog nalaza i mišljenja, s time da je naveo da je nije točno kako je naveo dr. Hečimović da je došlo do udara u lijevi stražnji kotač vozila, koje je odbačeno u desno. Isto tako je vještak naveo da ne može odgovoriti na pitanje da li je i kako okrivljenik reagirao u momentu kada je došlo do proklizavanja vozila, i ukoliko je došlo do proklizavanja vozila, jer za to nema podataka u dokumentaciji očevida, u smislu nađenih tragova na cesti. Jedna od mogućnosti destabilizacije vozila na mokrom kolniku je kada se naglo poveća vučna sila tj. kada se naglo ubrzava kao i kad se naglo usporava. U konkretnom slučaju radilo se vozilu koje je imalo 125 KW i pogonsku stražnju osovinu, te se kod takovih vozila ukoliko se naglo ubrzava često dolazi do gubitka stabilnosti i teže upravljivosti vozilom. Vještak nije mogao odgovoriti koliko dugo je vozilo bilo prije silaska sa kolnika na svojoj desnoj strani ceste, a isto tako je odgovorio da se ispred mjesta nesreće nalazi jedan blagi desni zavoj, koji se može proći brzinom od 100km/h ukoliko nebi došlo do destabilizacije vozila.

15.Nadalje, sud je proveo sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Petru Škavić, te je isti na raspravi održanoj dana 19.ožujka 2026.godine naveo da temeljem dostavljene dokumentacije, te uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka Davora Ferenca od 15.7.2025.godine, te zapisnika s rasprave od 3.2.2026.godine, proizlazi da se prometna nesreća dogodila na način da je vozilo BMW sišlo s kolnika sebi udesno, te sletjelo na bankinu i odvodni jarak unutar kojega je prešlo izvjesni put, probalo obje kosine jarka, udarilo stražnjim lijevim dijelom u sjevernu bankinu te se zaustavilo dijelom na kolniku a dijelom na mekom terenu. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka ne proizlazi da je u dinamici odigravanja prometne nesreće došlo do prevrtanja vozila BMW. Uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju za oštećenika KŽ i PŽ, a koji su se nalazili u vozilu BMW i to KŽ na stražnjoj klupi, a PŽ na mjestu suvozača, proizlazi da su oni u predmetnoj prometnoj nesreći zadobili u ukupnosti svaki tešku tjelesnu ozljedu. Kod DŽ objektivno su utvrđene i opisane slijedeće ozlijede: kompresivni prijelom XI. prsnog kralješka, natučenje glave s nalazom krvi na donjoj usnici, natučenje slabinskog križnog dijela leđa s kontuzijskim biljegom i oguljotinama, oguljotine kože oba koljena. Uz navedeno postavljena je i dijagnoza potresa mozga, no ista nije objektivno medicinski utvrđena i opisana, te ne predstavlja ozljedu u sudsko medicinskom smislu. Utvrđeni kompresivni prijelom XI. prsnog kralješka, a koji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu tipičan je za mehanizam nastanka indirektnim djelovanjem sile, prijenosom sile duž osovine kralježnice, od stražnjice prema gore. U dinamici predmetne prometne nesreće isti je nastao "padom" vozila s kolnika u putni jarak. Nastanak navedene ozljede neovisan je o vezivanju sigurnosnim pojasom. Preostale, površinske ozljede oštećenika nastale su kosim djelovanjem sile u dinamici odigravanja prometne nesreće, te su s obzirom na lokalizaciju mogle nastati neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom. Oštećena PŽ zadobila je slijedeće objektivno utvrđene i opisane ozljede: natučenje lijeve strane zdjelice s kontuzijskim biljegom, prijelom lijeve ključne kosti s pomakom ulomaka, razdor sveze između lijeve lopatice i ključne kosti. Uz navedeno postavljena je i dijagnoza natučenja glave, a bez objektivno opisane i utvrđene ozljede, pa ista ne predstavlja ozljedu u sudsko medicinskom smislu. Utvrđen prijelom lijeve ključne kosti čini cjelinu s razdorom sveze između lijeve lopatice i ključne kosti, a nastao je djelovanjem sile u područje lijevog ramena. U dinamici odigravanja prometne nesreće, a kako to proizlazi iz pisanog nalaza i mišljenja prometnog vještaka najvjerojatnije u trenutku udarca stražnjim lijevim dijelom vozila u neki dio bankine, odnosno jarka, te ista s obzirom na pomak tijela u lijevo je također mogla nastati neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom. Na pitanje sutkinje vještak je naveo da predmet vještačenja u smislu kvalifikacije težine tjelesnih ozljeda te kombinirano vještačenje u pogledu mehanizma i nastanka ozljeda putnika u vozilu, utvrđivanja vezivanja sigurnosnim pojasom su predmet sudsko medicinskog vještačenja, a ne medicinskog vještačenja po vještacima kliničkih struka. Na pitanje ODO u Koprivnici vještak je naveo da ozljeda oštećene PŽ, a koja je teška tjelesna je prijelom lijeve ključne kosti s pomakom ulomaka, te razdorom sveze između lijeve lopatice i ključne kosti.

16.Sud i stranke u cijelosti su prihvatile nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Davora Ferenca, kao i sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, jer su vještaci stručne osobe, a nalaze i mišljenja dali su na osnovu dokumentacije u spisu.

17.Analizirajući prije svega nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Davora Ferenca i sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, iskaze oštećenika, te dokumentaciju u spisu sud zaključuje da je okrivljenik BŽ kao vozač osobnog automobila postupao suprotno odredbi članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, prema navedenoj odredbi vozač se na cesti u naselju ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

18.Nesporeno je tijekom postupka utvrđeno da je ograničenje brzine na tom dijelu ceste bilo 80 km/h. Nadalje, upravo iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Davora Ferenca proizlazi da se okrivljenik kretao dozvoljenom brzinom uspio bi savladati cestu, odnosno geometrijski elementi ceste i širina kolnika omogućavali su kretanje osobnom vozilu na siguran način dopuštenom brzinom od 80 km/h prosječnom vozaču i koncentriranom na vožnju bez poteškoća. Okrivljenik se osobnim vozilom vozio brzinom od 100 km/h. Budući da ispred mjesta silaska osobnog vozila s kolnika nisu nađeni tragovi kočenja, vještak je zaključio da se okrivljenik neposredno prije nesreće vozilom kretao upravo tom brzinom.

19.Nadalje, prihvačajući i analizirajući sve provedene dokaze u ovom postupku sud zaključuje da je okrivljenik postupao i suprotno odredbi članka 46. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojoj odredbi vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu. Okrivljenik je postupio i suprotno navedenom članku zakona, jer se po izlasku iz blagog preglednog zavoja u desno propustio kretati sredinom obilježene prometne trake, pa kada je izgubio nadzor nad vozilom desnim kotačima vozila sišao je na travnati dio uz desni rub kolnika, te je došlo do zanašanja vozila i slijetanja s ceste u putni jarak.

20.Na kraju imajući u vidu nalaz i mišljenje toksikološkog vještaka, te podatke o alkoholiziranosti za okrivljenika, sud zaključuje da je okrivljenik upravljao motornim vozilom pri koncentraciji alkohola od najmanje 1,35 g/kg alkohola u organizmu.

21.Sud i stranke u cijelosti su prihvatile i taj nalaz kao jasan i stručan.

22.Upravo iz nalaza i mišljenja toksikološkog vještačenja proizlazi da je okrivljenik u vrijeme prometne nesreće bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju motornog vozila, a vozačke sposobnosti su mu bile bitno smanjene prvenstveno u vidu smanjenja pažnje, povećanog samopouzdanja koje potiče na prebrzu vožnju, uz istodobnu usporeno zapažanje brzih promjena situacija u prometu, nepreciznost te usporenu reakciju vozača.

23.Dakle, okrivljenik BŽ je postupio suprotno odredbi člana 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je u trenutku prometne nesreće imao više od 0,50 g/kg alkohola.

24.S obzirom da su oštećenici PŽ i KŽ kao suvozači u vozilu okrivljenika u ovom prometnoj nesreći zadobili teške tjelesne ozljede kako to nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, sud zaključuje da je upravo alkoholiziranost okrivljenika u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Naime, kako je to ranije navedeno i obrazloženo u ovoj presudi vozači koji su pod utjecajem alkohola kod ovako utvrđene koncentracije nemaju dovoljno pažnje, a povećanog su samopouzdanja što ih potiče na prebrzu vožnju, i upravo navedeno upućuje na zaključak zbog čega je okrivljenik upravljao vozilom brzinom do 100 km/h pri ograničenju brzine na tom dijelu ceste od 80 km/h, te zbog čega je okrivljenik izgubio nadzor nad vozilom.

25.Ovakovim načinom vožnje okrivljenik BŽ ugrozio je sigurnost svih sudionika u prometu, jer je kršio propise o sigurnosti prometa, te izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, jer su oštećenici PŽ i KŽ u ovoj prometnoj nesreći zadobili teške tjelesne ozljede.

26.Okrivljenik je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola pa se mora zaključiti da je pristao na mogućnost nastupanja ovakovih posljedica, dakle, postupao je s eventualnom namjerom, i stoga su u radnjama okrivljenika ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članak 227. stavak 1. KZ/11.

27.Sud je proglasivši okrivljenika JŽ, te se opredjeljujući za vrstu i visinu kazne koju će primijeniti prema okrivljeniku odlučio za izricanje kazne zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, koja kazna zatvora je zamijenjena radom za opće dobro temeljem članka 55. KZ/11. na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje sa dva sata rada.

28.Pri odabiranju kazne za okrivljenika sud je na strani istoga kao olakotnu okolnost imao u vidu da je isti u vrijeme prometne nesreće navršio 21 godinu. Dakle, da se radio o mlađoj osobi, pa je na neki način sud smatrao da je ovakov način vožnje odraz nezrelog razmišljanja i postupanja. Isto tako imao u vidu i društvenu opasnost izvršenog djela, te posljedice, te činjenicu da su dvije osobe u ovoj prometnoj nesreći teško tjelesno ozlijeđene, kako to nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, te čitanjem medicinske dokumentacije za iste. Sud je imao u vidu da je okrivljenik već bio zatečen zbog vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika u SR Njemačkoj, te je po odluci N od 23.11.2022.godine istome izrečena Sigurnosna mjera prestanka važenja vozačke dozvole.

29.Upravo cijeneći sve te okolnosti sud smatra da je navedena kazna adekvatna svim okolnostima koje sud mora imati u vidu kod određivanja vrste i visine kazne kako s aspekta generalne tako i s aspekta specijalne prevencije, te je sud smatrao da se jedino takovom vrstom i visinom kazne postiže svrha kažnjavanja.

30.U smislu čl. 55. st. 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) godine zamjenjuje se radom za opće dobro, s time da se u smislu čl.55. st.2. KZ/11 jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

31.U smislu čl.55. st.6. KZ/11. ako se okrivljenik u roku 8 dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv neće moći biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, radi izvršenja izrečene kazne zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

32.U smislu čl.55. st.7. KZ/11. ako okrivljenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koji odredi tijelo za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu. Ako okrivljenik ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za probaciju produžit će rok iz čl.55. st.5. KZ/11.

Naime, okrivljenik je zaposlen, zarađuje 2.800,00 eura bruto i to je okolnost zbog kojih je sud smatrao da je kaznu zatvora potrebno zamijeniti radom za opće dobro, kako okrivljenik nebi izgubio posao i prihode.

33.Temeljem članka 72. KZ/11. okrivljeniku EŽ je izrečena Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 (jedne) godine. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da je upravo alkoholiziranost okrivljenika u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Okrivljenik je upravljao u alkoholiziranom stanju osobnim vozilom kroz grad Đurđevac u doba kada je još uobičajeno da se na kolniku nalaze drugi sudionici u prometu, a osim toga u vozilu je vozio PŽ i KŽ, pa su to upravo činjenice koje ukazuju da je opasno da okrivljenik i dalje bez ikakovih ograničenja upravlja osobnim vozilom. Sud smatra da je istoga potrebno isključiti iz prometa na rok od 1 (jedne) godine, cijeneći sve te okolnosti.

34.Temeljem članka 148. ZKP/08. okrivljenik BŽ dužan je platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura), te djelomično trošak kaznenog postupka u iznosu od 741,60 eura (sedamstočetrdesetjedan euro i šezdeset centi) sve u korist državnog proračuna RH u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, dok se oslobađa preostalih troškova ovog kaznenog postupka, te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda. Budući da je okrivljenik proglašen krivim dužan je snositi sve navedene troškove. Paušalni iznos troška u iznosu od 1.000,00 eura određen je u skladu sa trajanjem i složenošću postupka, dok se troškovi kaznenog postupka u iznosu od 741,60 eura odnose na provedeno prometno tehničko vještačenje po dipl. ing. Davoru Ferencu i sudsko medicinsko vještačenje provedeno po stalnom sudskom vještaku dr. Petru Škaviću. Obzirom da je okrivljenik mlad, zdrav, sposoban za rad i privređivanje, da je zaposlen i ostvaruje prihode u iznosu od 2.800,00 eura, a kako je isti neoženjen i bez djece, biti će u mogućnosti platiti sve navedene troškove kaznenog postupka i time neće biti ugrožena njegova materijalna egzistencija, dok ga je sud oslobodio plaćanja preostalih troškova postupka, te oni padaju na teret proračunskih sredstava suda.

35.Slijedom iznijetog presuđeno je kao u izreci.

Koprivnica, 23.ožujka 2026.

Sutkinja:

Lidija Vuljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, na broj: KO-DO-256/2023

2. BŽ, [adresa]

3. odvjetnica Lidija Rukavina iz Koprivnice

4. KŽ, [adresa]

5. PŽ, [adresa]

Po pravomoćnosti:

6. Policijska postaja Koprivnica