Poslovni broj: Us I-2508/2024-14

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja pod 1. ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 1. i pod 2. zastupani po opunomoćeniku Berislavu Živkoviću, odvjetnik u Zagrebu, Kraljevićeva 8 B i po opunomoćenicama odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Primorac i Partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa] i pod 3. ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Berislavu Živkoviću, odvjetniku iz Zagreba, Kraljevićeva 8 B, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 25. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja pod 1. i pod 2., opunomoćenice tužitelja pod 1. i pod 2. Mirne Cambj, odvjetnice u OD Primorac i Partneri d.o.o. Split, generalnih opunomoćenika tuženika IJ i SJ, generalne punomoći pohranjene u Uredu predsjednice suda, te bez prisutnosti uredno pozvanog tužitelja pod 3., objavljene 23. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/24-02/81, URBROJ: 531-03-4-24-6 od 13. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/81, URBROJ: 531- 03-4-24-6 od 13. rujna 2024., iz razloga navedenih u obrazloženju tog rješenja, odbijena je žalba ŠJ, BJ i ŽJ, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Sjedište u [adresa], KLASA: UP/I-361-03/23- 01/000356, URBROJ: 2181/1-11-00-00/01-23-0002 od 27. prosinca 2023.

2. Prvostupanjskim rješenjem, po službenoj dužnosti, poništena je građevinska dozvola Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Imotski (pravilno: Pododsjek u Imotskom), KLASA: UP/I-361- 03/23-01/000089, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04-23-0010 od 7. rujna 2023. (pravomoćna 5. listopada 2023.).

3. Predmetnom građevinskom dozvolom, koja je izdana na zahtjev uvodno označenih tužitelja pod 1. do pod 3., kao investitora, dozvoljava se: građenje, rekonstrukcija (zamjena) postojeće poslovne građevine u zgradu stambene namjene,

2. b skupine, katnosti šest etaža (suteren + prizemlje + 4 kata), ravnog krova, koja se sastoji od 14 spremišta, 6 garažno-parkirnih mjesta u suterenu zgrade i 14 samostalnih stambenih jedinca u nadzemnim etažama (prizemlju + 4 kata), na postojećoj građevnoj čestici kat. čest. zem. [katastarska čestica], odnosno zk čestici čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] - Glavina (Imotski, Put Crvenog jezera), a u skladu sa glavnim projektom, zajedničke oznake SZ-06/23, koji je sastavni dio te građevinske dozvole za koji je glavni projektant PJ, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 4244, dao izjavu o međusobnoj usklađenosti projekata, a sadržava sedam mapa.

4. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 29. listopada 2024., tužitelji pobijaju osporeno rješenje tuženika u bitnom navodeći kako je iz glavnog projekta jasno kako se u konkretnom slučaju radi o zamjenskom objektu, a u kojem slučaju se isti može graditi i kao poluugrađeni objekt. Ističu kako se od rekonstrukcije odustalo, budući da u arhivi upravnog tijela nije bilo nacrta građevinske dozvole iz 1999., dok je lokacijska dozvola postojala, te iz koje kako je razvidno kako su gabariti postojećeg objekta unutar površine u kojoj se može razviti tlocrt objekta. Stoga kako se išlo na varijantu zamjenskog objekta, pri čemu ističu kako su prema odredbi članka 33. Prostornog plana uređenja Grada Imotskog (Službeni glasnik Grada Imotskog, broj 2/08 i 2/15, dalje PPUG Imotski) parametri za gradnju isti kako za rekonstrukciju, tako i za zamjenski objekt. Nastavno ističu kako bi pozivanje na odredbu u članka 33. PPUG-a Imotski, kojom je propisano kako je rekonstrukcija moguća samo u postojećim gabaritima, pa da nadograđene etaže ne mogu biti u tlocrtu objekta, bilo opravdano da u Imotskom već ranije više objekata raznih namjena nije dobilo građevinsku dozvolu i bilo izgrađeno mimo te odredbe, pri čemu navode primjerice te objekte (višestambena zgrada Katanušić, zgrada Zagrebačke banke itd.). Nadalje, ističu kako je pogrešno pozivanje na odredbu članka 18. stavak 1. PPUG-a Imotski, jer da je u konkretnom slučaju za primijeniti stavak 4. navedene podzakonske odredbe, kojom je propisano kako se udaljenost od regulacijskog pravca ne primjenjuje u pretežito izgrađenim dijelovima naselja, a u konkretnom slučaju kako je objekt u 100% izgrađenom naselju. U odnosu na odredbu članka 78. stavak 1. PPUG-a Imotski, kojom je propisana zabrana izgradnje u zaštitnom pojasu županijskih cesta od 15 metara, ističu kako su upravo Županijske ceste izdale dva dokumenta i to Posebne uvjete za građenje kojima je udaljenost određena od 1,6 m od ruba zgrade do županijske ceste i Potvrdu glavnog projekta kojom Županijske ceste potvrđuju kako su projekti izgrađeni u skladu s posebnim uvjetima. Navode kako i postoji građevinska dozvola o rekonstrukciji te ceste, a za stari objekt kako je izdana građevinska dozvola 1999., a novi objekt je u gabaritima starog (čak nešto manji tlocrtno), pa se oba nalaze na istoj udaljenosti od ceste. U odnosu na argument kako je građevina ugrozila zaštićenu vizuru te da je to protivno interesu Republike Hrvatske i da je riječ o očitoj povredi Zakona o gradnji, ističu kako se ne navodi konkretno koja bi to odredba Zakona o gradnji bila povrijeđena i na koji način, slijedom čega se ne mogu očitovati na taj razlog, međutim, kako je iz općenitosti obrazloženja vidljivo kako je taj argument spomenut kako bi se opravdalo nezakonito poništenje građevinske dozvole. Pri tome napominju kako katnost i izgrađenost objekta nije upitna, slijedom čega da nije jasno kako se onda ugrožava zaštićena vizura. U dokazne svrhe predlažu da sud izvrši uvid u priloženu dokumentaciju, sasluša PJ, glavnog projektanta iz trgovačkog društva Fabrikon d.o.o. Sveta Nedjelja, UJ, odgovornu osobu u navedenom trgovačkom društvu, TJ, službenika Upravnog odjela za graditeljstvo Splitsko-dalmatinske županije, Pododsjek Imotski, kao i da sud pribavi izdane građevinske dozvole i popratnu dokumentaciju za izgrađene objekte suprotno odredbi članka 30. PPUG-a Imotski (zgrada Zagrebačke banke, hotela, Glazbene škole, zgrade Katanušić, Jonjić i Slišković). Tužbenim zahtjevom, predlažu da sud poništi osporeno rješenje tuženika.

5. Podneskom od 12. svibnja 2025. tužitelji pod 1. i pod 2. su u spis dostavili nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina CJ, dipl. ing. građevine „U Zagrebu, 22. travnja 2025.“, a na okolnosti opravdanosti poništenja građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/23-01/000089, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04-23-0010 od 7. rujna 2023. kao i mogućnosti projektiranja samostojeće višestambene građevine identičnih gabarita i namjene. U nalazu i mišljenju imenovani sudski vještak kako se stručno i detaljno osvrnuo na sve točke pobijanog rješenja kojim se poništava građevinska dozvola, te je utvrdio kako su četiri točke pobijanog rješenja potpuno neosnovane, dok je jedna točka (vezana za članak 30. PPUG-a Imotskog) diskutabilna, međutim, kako s obzirom na uobičajenu praksu vezanu za taj članak, kao i činjenicu da tužiteljima od strane Upravnog odjela za prostorno graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Imotski (prvostupanjsko tijelo) nije sugerirano da razviju projekt samostojeće građevine, a što kako je sa stručnog aspekta na predmetnom zemljištu bilo moguće, kako je stav vještaka da poništenje građevinske dozvole nije opravdano. Radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja su predložili provesti vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke, a na okolnost opravdanosti poništenja građevinske dozvole KLASA: UP/I-361- 03/23-01/000089, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04-23-0010 od 7. rujna 2023.

6. Podneskom od 23. svibnja 2023. tužitelji pod 1. i pod 2. su se pozvali na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske pod brojem U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009. kojom kako su određeni uvjeti koji moraju biti kumulativno ispunjeni kako bi se mogli ukidati pravomoćni upravni akti kojima je priznato pravo građenja strankama. Ustavni sud kako u navedenoj odluci utvrđuje načelno ustavnopravno stajalište u području prava gradnje: država nije ovlaštena jednostrano - po pravu nadzora nad zakonitošću upravnih akata kojima je priznato pravo gradnje strankama privatnim osobama - zahvaćati u tako priznata prava ukidanjem dotičnih akata upravnih akata nakon što oni postanu pravomoćni, ako takvo ukidanje nije u interesu Republike Hrvatske i ako za takvo ukidanje po pravu nadzora pravomoćnih akata pogođene privatne osobe (ovlaštenici prava gradnje iz ukinutog pravomoćnog akta) nisu dobile naknadu tržišne vrijednosti u smislu odredbe članka 50. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, koju je dužna isplatiti Republika Hrvatska, a od 1. siječnja 2008. županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija čija su nadležna tijela donijela očito nezakoniti upravni akt kojim je stranka stekla pravo gradnje, a koji uvjeti kako nisu ispunjeni u konkretnom slučaju. Navedeno kako je potvrđeno i u dopisu tuženika od 11. siječnja 2024. potpisanom po ministru ZJ, te koji dopis kako je datiran unutar roka za žalbu protiv rješenja o poništenju građevinske dozvole.

7. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Nadalje, u podnesku od 16. lipnja 2025. tuženik se pozvao na odluku Ustavnog suda pod brojem U-III- 4028/2020 od 9. srpnja 2024. iz koje kako u bitnom proizlazi da prilikom ocjene treba li poduzeti radnje koje upravnom tijelu stoje na raspolaganju u slučaju utvrđenog niza nepravilnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole, nema mjesta jednostavnom mehaničkom pozivanju na odluku Ustavnog suda broj U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., nego da je potrebno cijeniti različite okolnosti svakog pojedinog slučaja. Ističe kako su u predmetu u kojem je donesena odluka U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., investitori stambene građevine nakon dobivenog kredita banke, godinu dana gradili stambenu građevinu na temelju konačne i pravomoćne građevinske dozvole koju nitko nije osporavao, a u konkretnom slučaju da su investitori započeli s građenje prije izvršnosti građevinske dozvole, a što je protivno odredbi članka 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Medijski članci kako svjedoče o tome kako je u vrijeme izvršnosti građevinske dozvole (5. listopada 2023.), odnosno u vrijeme kada je prijavljeno građenje (16. listopada 2023.) konstrukcija građevine bila gotovo u cijelosti izvedena. Iz navedenog kako je razvidno da se investitori nisu pridržavali zakonskih obveza i da su građevinu gradili bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a prema stanju stvari i prije nego li je uopće građevinska dozvola izdana, pa se ovaj predmet uvelike razlikuje od predmeta u kojem je Ustavni sud donio odluku U-IIIB-1373/2009. Stoga, te imajući u vidu odluku Ustavnog suda broj U-III-4028/2020 od 9. srpnja 2024., prema kojoj je potrebno sagledati činjenični kontekst svakog pojedinog slučaja, tuženik je mišljenja kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odluke Ustavnog suda broj U-IIIB- 1373/2009.

8. U sporu je održana rasprava 25. veljače 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tužitelj pod 3., pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tužitelja pod 3., kojom prilikom je opunomoćenica tužitelja pod 1. i pod 2. ustrajala na provođenju vještačenja po vještaku građevinske struke, a na okolnosti opravdanosti poništenja predmetne građevinske dozvole. Generalni opunomoćenici tuženika su istaknuli kako je Prostorni plan uređenja Grada Imotskog (Službeni glasnik broj 2/08) donesen sukladno ranije važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 79/07,…) kojim je bio definiran pojam zamjenske građevine. Dodatno su ukazali na odredbe članka 31. i 33. stavci 1. i 2. PPUG-a Imotski, kojima su propisani uvjeti zamjene postojećih građevina.

9. Opunomoćenica tužitelja je popisala trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, podneska od 12. svibnja 2025. i 23. svibnja 2025., te trošak zastupanja na raspravi od 25. veljače 2026., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 2000 bodova (1 bod = 2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

10. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije izvodio, budući da je u provedenom upravnom postupku, kao i tijekom ovog spora, utvrđeno činjenično stanje dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, kojim je iz razloga navedenih u obrazloženju tog rješenja, potvrđeno prvostupanjsko rješenje o poništenju građevinske dozvole od 7. rujna 2023., pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

13. Odredbom članka 129. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP) propisano je kako se nezakonito rješenje može poništiti ili ukinuti u cijelosti ili djelomično i nakon isteka roka za žalbu. Stavkom 3. te zakonske odredbe je propisano kako se u slučaju očite povrede materijalnog prava, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi stvari i posljedicama koje bi nastale poništavanjem ili ukidanjem rješenja.

14. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja kao razloge poništenja predmete građevinske dozvole ističe kako građevinska dozvola nije izdana u skladu s odredbom članka 110. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji, odnosno ističe kako je ista izdana protivno odredbama Prostornog plana uređenja Grada Imotskog (Službeni glasnik Grada Imotskog, broj 2/08 i 2/15, dalje PPUG Imotski), koji podzakonski akt je za primijeniti u konkretnoj upravnoj stvari, i to:

- protivno odredbama članka 30. i 31. stavak 1. PPUG-a Imotski, jer da je istima propisan samostojeći način izgradnje za stambene i poslovne (višestambene) građevinske koje se nalaze u izgrađenom dijelu naselja, u kojem području se prema kartografskom prikazu 4,18 Građevinska područja naselja – mjerilo 1:5000 nalazi i predmetna k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-Glavina, te koje se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 4,00 m od granice građevne čestice, dok je uvidom u građevinsku dozvolu i glavni projekt, zajedničke oznake projekta SZ-06/23, utvrđeno kako je istim projektom prikazana višestambena građevina poluugrađena uz zapadnu među. Stoga da je u konkretnom slučaju izdana građevinska dozvola za građenje višestambene građevine poluugrađene na zapadnu među, a ne za građenje slobodnostojeće građevine koja je od zapadne međe udaljena 4,0 m;

- protivno odredbi članka 18. stavak 1. PPUG-a Imotski kojom je propisana minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca od 5,0 m, dok je u konkretnom slučaju predmetna građevina planirana na najbližem dijelu na udaljenosti od 2,73 m od prometnice Ulice Hrvatskog proljeća, odnosno k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina];

- protivno odredbi članka 78. stavak 1. PPUG-a Imotski kojom je propisano kako s postupanje i izgradnja unutar zaštitnog pojasa cesta definirani Zakonom o cestama, a zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da sa svake strane iznosi, između ostalog za županijske ceste 15 metara, dok je uvidom u PPUG Imotski, kartografski prikaz 2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet utvrđeno kako se predmetna građevina nalazi u zaštitnom pojasu županijske ceste oznake Ž-6156, a ne na udaljenosti više od 15 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa županijske ceste, a obzirom da spisu predmeta ne prileži dokaz da je za rekonstrukciju županijske ceste Ž-6056 izdana lokacijska dozvola, niti je to vidljivo u informacijskom sustavu;

Nadalje, ističe kako u postupku izdavanja građevinske dozvole nije potpuno i pravilno utvrđeno radi li se u konkretnom slučaju o rekonstrukciji postojeće građevine, gradnji zamjenske građevine ili novoj izgradnji, pri čemu napominje kako sve da se u konkretnom slučaju i radilo o rekonstrukciji ili zamjeni postojeće građevine, kako bi se ista prema odredbi članka 33. PPUG-a Imotski mogla dozvoliti samo u postojećem gabaritu, bez obzira na udaljenosti postojeće granice od granica građevinske čestice. Navedeno kako znači da sve etaže koje su nadograđene ne bi mogle koristiti tlocrt već izgrađene građevine, već bi morale biti udaljene od granica građevnih čestica kao i potpuno nove građevine. Stoga, tuženik zaključuje kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji nove građevine za gradnju koje treba primijeniti odredbe PPUG-a Imotski, koje se odnose na gradnju novih građevina.

15. Sud je suglasan s iznijetim obrazloženjem tuženika.

16. Prema odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o gradnji:

- građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.);

- postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena (točka 23.):

- rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine (točka 28.).

17. Odredbom članka 110. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji je propisano kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom.

18. Prema odredbi članka 112. Zakona o gradnji na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje prema posebnom zakonu ne izdaje građevinska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajući način se primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

15. Odredbom članak 114. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), je propisano kako se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.

16. Odredbom članka 122. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se akt za provedbu prostornog plana izdaje u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži.

17. Odredbom članka 18. u stavku 1. i 2. PPUG-a Imotski propisano je kako minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m, odnosno kako iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja u slučaju interpolacije građevine između postojećih građevina koje su smještene na manjoj udaljenosti. Prema stavku 4. udaljenost građevinske čestice od regulacijske linije ne primjenjuje se u zaštićenim dijelovima naselja ili kod pojedinačnih zaštićenih građevina, kao i u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Stavkom 5. je propisano kako prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevinski pravac.

18. Odredbom članka 29. PPUG-a Imotski propisano je kako se u građevinskom području naselja mogu graditi niske, srednje i višestambene građevine, a višestambena građevina je građevina stambene ili stambeno poslovne namjene sa više od četiri stambene jedinice.

19. Odredbom članka 30. PPUG-a Imotski za višestambene zgrade je propisan samostojeći način, najmanje površine građevne čestice od 800 m2, minimalne širine 20,0 m, te kig 0,3.

20. Odredbom članka 31. stavak 1. PPUG-a Imotski je propisano kako se u građevinskom području naselja višestambene građevine mogu graditi na udaljenosti od najmanje 4,0 m od granice građevne. Udaljenost od javno prometne površine je određena u članku 18. ovih odredbi.

21. Odredbom članka 33. u stavku 1. PPUG-a Imotski je propisano kako je moguća rekonstrukcija ili zamjena postojećih građevina u postojećem gabaritu iako nije zadovoljen uvjet udaljenosti od granica građevnih čestica i susjedne građevine, a u stavku 2. je propisano kako povećanje visine takve građevine mora zadovoljiti uvjete udaljenosti od granice građevne čestice i susjedne građevine.

22. Prema odredbi članka 78. stavak 2. PPUG-a Imotski prostornim planom je određen koridor za županijske prometnice od 15 m, a prema stavku 3. unutar utvrđenih koridora cestovnih prometnica nije dozvoljena nikakva gradnja, sve dok se ne utvrdi lokacijska dozvola za gradnju ili rekonstrukciju prometnice.

23. Iz tekstualnog dijela Glavnog projekta, TD: 06/23, ZOP: SZ-06/23, Mapa 1 – Arhitektonski projekt „Zagreb, lipanj 2023.“, proizlazi kako je planirana izgradnja zamjenske stambene zgrade umjesto postojeće građevine na k.č. 3594/2, K.O. Imotski

– Glavina, koja kako će se u potpunosti ukloniti. Nadalje se navodi kako se planira izgradnja poluugrađene građevine, zamjenske stambene zgrade, sa suterenom, 3 stana u 4 nadzemne etaže, i na petoj nadzemnoj etaži sa 2 stana, ukupno 14 stanova. Po katnosti kako se zgrada sastoji od suterena, prizemlja i 4. kata (Su+P+4), nepravilnog je tlocrtnog oblika, maksimalnih dimenzija 19,15 x 22,65 m, koja što se tiče udaljenosti od ruba prometnica i susjednih parcela prati gabarite postojeće građevine koja će se ukloniti i to prema projektu uklanjanja građevine koji kako je izrađen i predan u posebnom postupku, te koji ne prileži spisu. Također, u arhitektonskom snimku nije prikazana snimka postojeće građevine.

24. Spisu tuženika je priložen spis građevinske dozvole Splitsko-dalmatinske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo u zaštitu okoliša Split, Pododsjek Imotski, KLASA: UP/I 361-03/99-02/00021, pregledom kojeg je utvrđeno kako je građevnom dozvolom KLASA: UP/I 361-03/99-02/00021, URBROJ: 2181-04-02-00-99-01 od 11. studenog 1999. dozvoljeno investitoru ČJ i GJ gradnja poslovnog objekta na građevinskoj parceli identičnoj sa č.z. 3594/2 (nova izmjera ), odnosno na č.z. 1711/57 (stara izmjera) K. O. [katastarska općina]- Glavina, prema Glavnom projektu izrađenom od poduzeća MAN-MILAS d.o.o. Imotski, broj T.d. g-12/9, od prosinca 1998., koji je sastavni dio građevne dozvole, međutim, koji ne prileži spisu.

25. Nadalje, sudskom spisu je priložena i lokacijska dozvola Splitsko-dalmatinske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo u zaštitu okoliša Split, Pododsjek Imotski, KLASA: UP/I 350-05/98-01/00138, URBROJ: 2181-04-02-00-98-05/IŽ od 11. prosinca 1998., koja je izdana na zahtjev ČJ i GJ, kojom su utvrđeni osnovni lokacijski uvjeti za izgradnju skladišnog prostora (građevine u podazidu) na č.z. 3594/2, K. O. [katastarska općina]-Glavina, te iz koje proizlazi kako je građevinska parcela po svom obliku i veličini od 1961 m2 definirana na priloženom prerisu (unutar koje se može razviti tlocrt građevine); kako je građevina skladišne namjene; kako je na predmetnoj građevnoj parceli moguće izgraditi građevinu kao samostalnu i slobodnostojeću, te je kao takvu treba i projektirati; kako maksimalna visinska kota građevine ne bi trebala prelaziti kotu okolnog terena. S tim u vezi je za istaći kako je spisu tuženika priložena situacija postojeće građevine na geodetskoj podlozi iz koje proizlazi kako bi ista bila poluugrađena (na zapadnoj međi), dok drugi parametri postojeće građevine nisu poznati.

26. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, a iz kojeg nije moguće utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o postojećoj građevini (koja je izgrađena u skladu s izdanom građevinskom dozvolom KLASA: UP/I 361-03/99-02/00021, URBROJ: 2181-04-02-00- 99-01 od 11. studenog 1999.), te imajući u vidu neusklađenost između izreke građevinske dozvole od 7. rujna 2023. sa projektnom dokumentacijom, pravilan je zaključak tuženika kako nije moguće utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o rekonstrukciji postojeće građevine, gradnji zamjenske građevine ili o novoj izgradnji, koja činjenica pak utječe na parametre gradnje.

27. Također, prema odredbi članka 3. stavak 1. točka 46. ranije važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13, 153/13, 153/13, 153/13 i 78/15), u skladu s kojim zakonom je donesen i PPUG Imotski, zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

28. Nadalje, važećim PPUG-a Imotski gradnja višestambene građevine moguća je samo kao slobodnostojeća, dok je projektnom dokumentacijom planirana izgradnja poluugrađene građevine. Pri tome, tuženik pravilno utvrđuje kako sve da se i radi o rekonstrukciji ili zamjeni postojeće građevine, kako bi se ista prema odredbi članka 33. PPUG-a Imotski, mogla dozvoliti samo u postojećem gabaritu, bez obzira na udaljenost građevine od granica građevinske čestice, dok bi dio građevine koji nastaje prilikom povećanja visine te građevine trebao zadovoljiti uvjete udaljenosti od granice građevne čestice, definirane odredbom članka 31. PPUG-a Imotski. Navedeno, potvrđuje i stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina CJ, dipl.ing.građ. u nalazu i mišljenju „U Zagrebu, 22. travanj 2025.“, međutim, poziva se na uobičajenu praksu prema kojoj se izdaju građevinske dozvole za poluugrađene i ugrađene višestambene građevine, koja pak činjenica nije od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

29. Slijedom iznijetog, pravilan je zaključak tuženika kako se u konkretnom slučaju radi o očitoj povredi materijalnih odredbi Zakona o gradnji, a time i samog cilja zakona, a koji je zaštita i uređenje prostora, pa su i prema ocjeni ovog suda ispunjeni uvjeti za poništenje predmetne građevinske dozvole, te takvim postupanjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelju. Pri tome, pravilno ističe tuženik kako odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske pod brojem U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., u kojoj se navode uvjeti koji kako kumulativno moraju biti ispunjeni da bi se građevinska dozvola mogla poništiti, nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Naime, upravo kasnijom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4028/2020 od 9. srpnja 2024. je isključeno jednostavno mehaničko pozivanje na odluku Ustavnog suda broj U-IIIB- 1373/2009, te je određeno kako je potrebno sagledati činjenični kontekst svakog pojedinog slučaja.

30. U konkretnom slučaju, iz zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Splitsko- dalmatinske županije, KLASA: 362-02/23-04/3168, URBROJ: 443-02-03-12-02-23-4 od 18. listopada 2023. koji je obavljen tog istog dana, proizlazi kako je inspekcijskim očevidom na licu mjesta 18. listopada 2023. na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] – Glavina, utvrđeno kako se na navedenoj lokaciji gradi građevina stambene namjene, nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 22,60 x 19,10 m, visine suteren + prizemlje + 4 kata, sa ravnom armiranom betonskom krovnom pločom, armirano betonske konstrukcije zidova i stropnih ploča. U vrijeme očevida građevina kako je izgrađena u grubim građevinskim radovima. Ujedno, na zapisniku se navodi kako je dana **.**.2024. ŠJ, ovdje tužitelj pod 1., prijavio početak građenja prema predmetnoj građevinskoj dozvoli (a iz spisa građevinske dozvole je razvidno kako je dana 16. listopada 2023. povučena žalba NJ protiv građevinske dozvole od 7. rujna 2023.).

31. Iz priložene potvrde o pravomoćnosti rješenja KLASA: UP/I 361-03/23- 01/000089, URBROJ: 2181/1-11-00-02/04-23-0013 od 16. listopada 2023. proizlazi kako je predmetna građevinska dozvola postala pravomoćna s danom 5. listopada 2023.

32. Imajući u vidu naprijed utvrđeno stanje tijekom inspekcijskog očevida, kao i datum prijave početka građenja, nesporno je kako su tužitelji gradnji pristupili svakako prije pravomoćnosti građevinske dozvole, te imajući u vidu kako je odredbom članka 106. stavak 2. Zakona o gradnji propisano kako investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole, to i prema ocjeni ovog suda nema mjesta primjeni odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske Ustavnog suda pod brojem U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., jer se u konkretnom slučaju radi o bitno različitim okolnostima.

33. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

34. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužitelji u cijelosti izgubili spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 26. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. ŠJ iz [adresa]

2. BJ iz [adresa], pod 1. i pod 2. putem opunomoćenika Berislava Živkovića, odvjetnika u Zagrebu, Kraljevićeva 8 B i po opunomoćenicama odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Primorac i Partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa] 3. ŽJ iz [adresa], putem opunomoćenika Berislava Živkovića, odvjetnika u Zagrebu, Kraljevićeva 8 B

4. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

5. u spis