Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Trogir, Put Muline 1

Poslovni broj: Pp-15878/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe VATRENI PROMET d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe MŽ ELEZA, zbog prekršaja iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje u tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona te članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, dalje u tekstu: Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 1. točki 2. i stavku 2. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-116- 02/24-01/637, Urbroj: 443-02-03-11-24-2 od 29. studenog 2024., nakon glavne i javne rasprave zaključene 19. ožujka 2026. u nazočnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljene odgovorne osobe, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I.

Prvookrivljena pravna osoba:

VATRENI PROMET d.o.o. za usluge, OIB: 88437295553, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], prekršajno

kažnjavana,

Drugookrivljena odgovorna osoba: MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Josipa i M, rođen **.**.1995. u [adresa], s  prebivalištem  u [adresa], završena SSS, vlasnik firme, mjesečnih primanja cca  1.800,00  eura,  lošeg  imovnog  stanja, neoženjen,  bez  djece,  državljanin  Republike Hrvatske,  prekršajno  kažnjavan,  kazneno neosuđivan k r i v i s u

što dana 24. rujna 2024. godine, u Drnišu (ili na bilo kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj), prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu radnika EŽ, koji je započeo s radom dana 16. rujna 2024. godine, a koji je radio na poslovima radnika niskogradnje na privremenom gradilištu rekonstrukcije građevine stambene namjene na k.č.z. 968/2 k. o. [katastarska općina], Cesta domovinske zahvalnosti 101, Arbanija, prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u zakonskim rokovima, odnosno u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje,

čime je prvookrivljena pravna osoba VATRENI PROMET d.o.o. počinila prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a kažnjiv po članku 150. stavku 1. točki 2. istog Zakona, a drugookrivljena odgovorna osoba MŽ počinio prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a kažnjiv po članku 150. stavku 2. istog Zakona.

II. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljenicima se

i z r i č e

prvookrivljenoj pravnoj osobi VATRENI PROMET d.o.o.

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.060,00 (tisućušezdeset) eura,

drugookrivljenoj odgovornoj osobi MŽ

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenici u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

III. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka, a u odnosu na prekršaj pod točkom I. iz izreke ove presude, uplatiti novčani iznos od po 25,00 (dvadesetpet) eura, svaki, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

IV.

Na temelju odredbe članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika o p t u ž b a s e o d b i j a

da

prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu radnike prijavili na nadležno tijelo obveznog mirovinskog osiguranja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, i to radnike:

- EŽ, koji je s radom započeo 16. rujna 2024. godine,

- ĆŽ i MŽD, koji su s radom započeli dana 12. studenog 2024. godine,

a koji su radili na poslovima radnika niskogradnje na privremenom gradilištu rekonstrukcije građevine stambene namjene na k.č.z. 968/2 k. o. [katastarska općina], Cesta domovinske zahvalnosti 101, Arbanija,

time da bi počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona.

V. Temeljem članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka, u odnosu na prekršaj pod točkom IV. Iz izreke ove presude, padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, pod brojem navedenim u uvodu presude podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Na glavnoj raspravi održanoj **.**.2026. MŽ, kao predstavnik prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljena odgovorna osoba, iznio je obranu u kojoj je naveo da se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Ostaje u potpunosti pri navodima iz pisane obrane od 24. rujna 2025. godine. U svojoj pisanoj obrani, prethodno dostavljenoj ovom Sudu, okrivljenici navode kako u cijelosti priznaju počinjenje prekršaja koja im se stavljaju na teret. Inače da zapošljavaju strane radnike i do sada im se nikada nije dogodilo da bi u odnosu na reguliranje njihovog zakonitog boravka i rada u Republici Hrvatskoj počinili kakve prekršaje jer su svjesni težine istih i posljedica koje prijete zbog nepoštivanja kako Zakona o strancima, pa posljedično, obzirom na njihovo zapošljavanje i Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Činjenica jest da su počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, no, mole Sud da prilikom odlučivanja o sankciji uzme u obzir okolnost da su, makar naknadno, za strane radnike podnijeli prijave na HZMO i HZZO, a kako je to utvrđeno u inspekcijom nadzoru. Pozivaju se na članak 38. stavak 2. točku 2. Prekršajnog zakona kojim je propisano: „Sud može osloboditi od kazne počinitelja:

2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.“

Okrivljenici mole Sud da razmotri mogućnost oslobođenja od kazne. Ukoliko Sud smatra da je potrebno kažnjavanje I- okrivljenika i Il -okrivljenika tada mole da se u obzir uzmu sljedeće olakotne okolnosti:

- okrivljenici do danas nisu kažnjavani za takvu vrstu prekršaja;

- ostvaruju nisku dobit i smatraju da će im novčane kazne u iznosima koje su propisane biti prestroge i dovesti do otežanja poslovanja za I- okr. pravnu osobu te osiguranje životne egzistencije za Il- okr.;

- I- okr. ima zaposleno više od 20 radnika te mjesečno na ime održavanja „hladnog pogona“ plaća više od 30.000,00 EUR;

- okr. inače nema nikakvih dugovanja po osnovi javnih davanja prema Republici Hrvatskoj i redovito podmiruje sve svoje obveze.

Naglašavaju kako je I- okr. kroz upravni postupak već u državni proračun uplatio iznos od ukupno 7.950,00 EUR (2.650,00 EUR za svakog radnika) i to temeljem Rješenja Državnog inspektorata kojim je naloženo I- okr. za podnijeti HZMO prijave na obvezno mirovinsko osiguranje. U prilogu pisane obrane okr. dostavljaju Potvrdu RH o stanju duga i Rješenje državnog inspektorata. Na kraju okrivljenici ponavljaju kako su svjesni težine prekršaja, mole Sud da prilikom odlučivanja o prekršajno-pravnoj sankciji uzme u obzir sve gore navedeno, da, ako postoji takva mogućnost iste oslobodi od kazne obzirom da su ispunili obveze zbog čijeg neispunjenja je pokrenut ovaj prekršajni postupak, odnosno, da okrivljenicima izrekne neke blaže novčane kazne sukladno propisima o mogućnosti smanjenja kazne, a da se pritom uzmu u obzir olakotne okolnosti. Dodatno, na glavnoj raspravi, predstavnik prvookrivljene pravne osobe, a ujedno i drugookrivljena odgovorna osoba u istoj, još jedno ističe kako su propisane obveze prijave na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a u odnosu na predmetne radnike, izvršili pri čemu su datumi stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom odnosno mirovinskom osiguranju datumi kada su predmetni radnici doista i započeli s radom; dakle, njihova radnička prava ni u jednom slučaju nisu povrijeđena, a oni da su kao poslodavci svoju obvezu ispunili. Također, naglašava, kao i u pisanoj obrani, kako su kroz upravni postupak u državni proračun uplatili ukupno 7.950,00 eura i to temeljem rješenja Državnog inspektorata. Prilaže Sudu potvrdu prijave HZZO u odnosu na radnika EŽ, kao i potvrdu uplate iznosa u državni proračun. Moli Sud da prilikom izricanja sankcije uzme u obzir navedene okolnosti, a osobito činjenicu da radnicima njihova radnička prava nisu nikako oštećena.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-116-02/24-01/637 od 29. studenog 2024., Obavijest počinitelju prekršaja od 19. studenog 2024. Zapisnike o obavljenim inspekcijskim nadzorima od 13. studenog 2024. i 19. studenog 2024., Obrasce eM-1P HZMO od 14. studenog 2024., Ugovor o poslovnoj suradnji od 16. rujna 2024., pisanu obranu od 24. rujna 2025., kao i potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da su prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba prekršajno osuđivane, i to:

prvookrivljena pravna osoba

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-8436/2025 od 13. siječnja 2026., pravomoćna 13. siječnja 2026., zbog prekršaja iz članka 250. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 200,00 eura,

drugookrivljena odgovorna osoba

- odlukom Policijske postaje Drniš, broj: 211-07/24-2/44014 od 8. listopada 2024., pravomoćna 17. listopada 2024., zbog prekršaja iz članka 251. stavka 2. Zakona o strancima, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 60,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-10469/2024 od 15. listopada 2024., pravomoćna 15. listopada 2024., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 70,00 eura,

- odlukom Općinskog suda u Šibeniku poslovnog broja Pp-1173/2021 od 19. ožujka 2024., pravomoćna 29. svibnja 2024., zbog prekršaja iz članka 10. stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći te članka 229. stavka 1. Zakona o radu, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-15575/2024 od 12. prosinca 2024., pravomoćna 12. prosinca 2024., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-14356/2024 od 10. studenog 2025., pravomoćna 10. studenog 2025., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 200,00 eura, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

4. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je predstavnik pravne osobe, a ujedno i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u završnom govoru naveo: "Molim Sud da prilikom izricanja sankcije cijeni sve navedene okolnosti koje sam naveo svojoj obrani.“

5. Na temelju provedenog postupka, ocjenom obrana okrivljenika, sadržaja materijalnih dokaza koji prileže spisu te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u točki I. izreke ove presude.

6. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

6.1. Odredbom članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom od 9.290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članka 120. stavak 4.), dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom od 1.060,00 do 1.990,00 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

7. Nesporno je, a što proizlazi iz obrane okrivljenika, kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, da je radnik ZŽ zasnovao radni odnos kod poslodavca prvookrivljene pravne osobe 16. rujna 2024. godine, a da istog predmetni okrivljenici nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u zakonskim rokovima, odnosno u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe.

7.1. Međutim, uvidom u izvadak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Split, Područna služba Šibenik, za navedenog radnika proizlazi da su mu sva prava iz zdravstvenog osiguranja priznata od dana zasnivanja radnog odnosa, odnosno kao datum stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju naveden je datum 16.09.2024. godine.

8. Slijedom navedenog, Sud je cijeneći provedene dokaze po slobodnom sudačkom uvjerenju, imao dovoljno osnova za zaključak da su u postupanju okrivljenika sadržana obilježja prekršaja iz točke I. izreke ove presude, stavljenog im na teret, odnosno da su prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba utužene prigode opisanom i utvrđenom radnjom povrijedile odredbu članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po članku 150. stavku 1. točki 2. i stavku 2. istog Zakona, opisanog u točki I. izreke ove presude.

9. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenicima vođeno je računa o svim okolnostima iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnim okolnostima na strani prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljene odgovorne osobe Sud cijenio priznanje počinjenja prekršaja, iskazano kajanje, spremnost da ubuduće ne čine predmetni prekršaj, kao i činjenicu dosadašnje prekršajne nekažnjavanosti po Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud okrivljenicima za počinjeno djelo prekršaja iz točke I. izreke ove presude, primjenom odredbi o ublažavanju kazne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, izrekao ublaženu novčanu kaznu, cijeneći naprijed navedene olakotne okolnosti na strani okrivljenika, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom prema okrivljenicima postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

9.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

10. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

11. Glede prekršaja pod točkom IV. iz izreke ove presude, temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, Sud je utvrdio povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, s obzirom na to da je, u konkretnom slučaju, okrivljenicima već za isti propust, odnosno isti činjenični supstrat, već izrečena kazna rješenjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, pa bi vođenjem prekršajnog postupka za isto djelo došlo do povrede načela ne bis in idem koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i člankom 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

11.1. Odredbom članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona propisano je: „Presudu kojom se optužba odbija Sud će izreći ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. ovoga Zakona.“

12. Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju E (E v. [adresa], App. no. 55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost konsekutivnog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu ne bis in idem propisanom u članku 4. protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U citiranoj presudi prvostupanjski sud je potvrdio stajalište iznijeto u slučaju Ć v. [adresa], App. no. 14939/03 u kojem se izjednačava sudsko (u našem slučaju prekršajno) i administrativno kažnjavanje ako je riječ o činjenično istom djelu (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-2721/2025 od 27. svibnja 2025.).

13. Iz stanja spisa te činjenica utvrđenih u predmetnom prekršajnom postupku proizlazi da je I- okrivljeniku rješenjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116- 02/24-01/637, Urbroj: 443-02-03-11-24-1 od 26. studenog 2024. godine naloženo da u korist Državnog proračuna uplati iznos od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika, odnosno za neprijavljene radnike EŽ, ŠŽ i MŽD u roku od 3 (tri) dana od dana dostave Rješenja.

13.1. S obzirom da je u postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik naloženi iznos od 7.950,00 eura uplatio u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske dana 7. siječnja 2025., to izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja i ima penalni karakter pa vođenje prekršajnog postupka povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split (dakle, istog tijela koje je izreklo upravnu mjeru) za isti propust odnosno za isti činjenični supstrat, a nakon što je izrečena upravna mjera izvršena, u konkretnom slučaju bi predstavljalo povredu načela ne bis in idem u smislu članka 4. Protokola 7. Konvencije.

14. Kako je predmetno rješenje izvršeno dana 7. siječnja 2025. godine, to se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari u smislu odredbe članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona, slijedom čega je ovaj Sud, na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, odbio optužbu, kako je i odlučeno pod točkom IV. izreke ove presude.

15. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 20. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- prvookrivljenoj pravnoj osobi VATRENI PROMET d.o.o.,

- drugookrivljenoj odgovornoj osobi GŽ,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.