REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-2110/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv u prekršajnom postupku protiv okrivljenica: FĐ, ĆĐ i ĐĐ koju brani Darko Stanić, odvjetnik u Splitu, zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. kažnjivog po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22., 36/24.), pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir pod KLASA: 211-07/23-5/6192, URBROJ: 511-12-33-23-1 od 14. ožujka 2023. godine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 17. ožujka 2026. godine u nazočnosti prvookrivljene FĐ i drugookrivljene ĐĐ, a bez prisutnosti trećeokrivljene ĐĐ i branitelja Darka Stanića te ovlaštenog tužitelja, 20. ožujka 2026. godine bez nazočnosti okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

Prvookrivljena: FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći F i ĆĐ, dj. Ć, rođena **.**.2004. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], s boravištem [adresa], završena SSS, po zanimanju tehničar nutricionist, nezaposlena, bez mjesečnih primanja, uzdržavana od majke, lošeg imovnog stanja, neudana, bez djece,  državljanka  Republike  Hrvatske,  prekršajno nekažnjavana,

Drugookrivljena: ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Đ i B, dj. L,  rođena **.**.1979.  u [adresa],  s prebivalištem u mjestu [adresa], s boravištem [adresa], završena VSS, po  zanimanju  diplomirani  ekonomista,  zaposlena,  s mjesečnim primanjima cca 800,00 eura, lošeg imovnog stanja, razvedena,  majka  dvoje  djece,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana,

Trećeokrivljena: ĐĐ kći E i majke D, rođena u [adresa] **.**.1952., sa prebivalištem u [adresa] – [adresa], Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], završen ŠUP, bez zaposlenja, udata,  majka  jednog  djeteta,  srednjeg  imovnog  stanja,

nekažnjavana,

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi dana 06. ožujka 2023. u 16:00 sati, u mjestu [adresa], grad Trogir prvookrivljena FĐ počinila nasilje u obitelji na način da se svojoj baki ĐĐ putem mobitela obratila riječima ''Kurvo jedna glupa, glupačo'', što je kod ĐĐ prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, drugookrivljena ĆĐ počinila nasilje u obitelji na način da se svojoj svekrvi BĐ putem mobitela obratila riječima ''Ti si retardirana, maloumna glupačo'', što je kod ĐĐ prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, te trećeokrivljena ĐĐ počinila nasilje u obitelji na način da se svojoj unuci FĐ putem mobitela obratila riječima ''Šta me zoveš koju pičku materinu, kurvo, štraco'', što je kod FĐ prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime da bi svaka od okrivljenih ponaosob počinila prekršaj iz članka 10. točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir, podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenica, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Prekršajni postupak je započet pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, međutim zbog odlaska u mirovinu suca kojem je postupak bio dodijeljen u rad, sukladno naredbi predsjednice Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 6. veljače 2026., ponovnom automatskom dodjelom predmet je na rješavanje upućen u Stalnu službu u Omišu.

3. Prije ispitivanja na glavnoj raspravi održanoj 29. ožujka 2024. godine, svaka od okrivljenica se ponaosob očitovala da se ne smatra krivom zbog prekršaja za koji ih se tereti.

4. Prije održavanja glavne rasprave zakazane za dan 17. ožujka 2026. godine provedena je pojedinačna procjena žrtve za FĐ i ĆĐ koje su pristupile na ročište te su se iste izjasnile kako u odnosu na njih nema potrebe za posebne mjere zaštite.

5. Na glavnu raspravu zakazanu za 17. ožujka 2026. godine nije pristupila uredno pozvana okrivljenica ĐĐ, koja je putem svog branitelja Darka Stanića, pisanim podneskom dostavio obranu u kojoj se očitovala da smatra da u konkretnom slučaju nije došlo do uznemiravanja javnosti, te da nije počinjen predmetni prekršaj. Kako je prisutnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u nazočnosti prvookrivljene FĐ i drugookrivljene ĆĐ, a bez nazočnosti trećeokrivljene ĐĐ i njenog branitelja, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njeno ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

6. U dokaznom postupku je pročitan zapisnik o ispitivanju okrivljenica od 29. ožujka 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju na ime FĐ broj: 00481564 od 7. ožujka 2023. godine, Obavijest o počinjenom prekršaju na ime ĆĐ broj: 00481562 od 6. ožujka 2023. godine, Obavijest o počinjenom prekršaju na ime ĐĐ broj: 00481563 od 6. ožujka 2023. godine, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji na ime ĐĐ broj: 325 od 6. ožujka 2023. godine, pisana obrana trećeokrivljene ĐĐ po branitelju od 7. ožujka 2026. godine, te potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za prvookrivljenu, drugookrivljenu i trećeokrivljenu.

6.1. Okrivljenica FĐ je tijekom prvog ispitivanja navela da se ne osjeća krivom za prekršaj za koji je optužena, odnosno da nije istina da bi utužene prigode svojoj baki ĐĐ, mobitelom uputila riječi navedene u optužbi, tj. da bi ju tada nazivala "kurvom i glupačom".

6.1.1. Na ponovno zakazanoj raspravi održanoj pred izmijenjenim vijećem ista je pristala iskazivati bez nazočnosti izabranog branitelja kojoj prilikom je iskazivala da je predmetnog dana došlo do svađe između nje i njene bake preko telefona iz razloga što je u navedenom razdoblju bila u tijeku brakorazvodna parnica između njenih roditelja, s zbog proteka vremena ne može se izjasniti o sadržaju izgovorenog. Naglasila je da je i njena baka iste prigode njoj uputila niz uvreda, međutim da je to bila samo svađa do koje je u navedenom razdoblju dolazilo u više navrata zbog povišenih tenzija tijekom brakorazvodne parnice te zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa u njenoj obitelji, iz razloga što je njen otac na štetu uzdržavanja okrivljene i njene sestre napravio više štetnih radnji imovinske prirode. Istina je kako se u trenutku razgovora sa bakom osjećala uznemireno, međutim da se radilo se o uznemirenosti koja je bila konstantna zbog naprijed navedenih razloga.

6.2. Okrivljenica ĆĐ je tijekom prvog ispitivanja navela da se ne osjeća krivom za prekršaj za koji je optužena, odnosno da nije istina da bi utužene prigode svojoj tadašnjoj svekrvi ĐĐ, putem mobitela uputila riječi navedene u optužbi, tj. da bi ju nazvala "retardiranom i maloumnom glupačom".

6.2.1. Na ponovno zakazanoj raspravi održanoj pred izmijenjenim vijećem ista je pristala iskazivati bez nazočnosti izabranog branitelja kojoj prilikom je iskazivala da se navedenog dana zatekla u prostoriji kada je njena kći FĐ nazvala svoju baku ĐĐ i od nje zatražila da joj omogući uzeti osobne dokumente koji su ostali u vozilu koje je koristio njen otac s kojim je ona tada bila u brakorazvodnoj parnici. Po pozivu da je ĐĐ započela sa vrijeđanjem njene kćeri i nazivala ju je raznim pogrdnim imenima radi čega je njena kći uključila razglas na mobitelu i ona je sve čula, međutim zbog proteka vremena ne može se prisjetiti točno izgovorenih riječi. Ne sjeća se da se ona tog dana uopće obraćala svojoj svekrvi niti da bi istu vrijeđala, a riječi navedene u optužnom prijedlogu da su upravo riječi kojima je njena sada bivša svekrva učestalo znala vrijeđati njenu majku i nju osobno. Naglasila je da se u međuvremenu razvela od Petrinog oca i da već tri godine nema niti ona, niti njene kćeri nikakvu komunikaciju sa bivšom svekrvom. Istaknula je da je u predmetnom razdoblju između nje i njenog tadašnjeg supruga, te svekrve dolazilo učestalo do razmirica zbog imovinsko pravnih nesuglasica te zbog činjenice da je ona često bila žrtva fizičkog, psihičkog i ekonomskog nasilja u obitelji.

6.3. Okrivljenica ĐĐ je tijekom prvog ispitivanja navela da se ne osjeća krivom za prekršaj za koji je optužena, odnosno da nije istina da bi utužene prigode svojoj unuci FĐ, putem mobitela riječi navedene u optužbi, tj. da bi ju nazivala "kurvom i štracom", niti bilo što slično.

6.3.1. U svojoj pisanoj obrani, koju je dostavila putem izabranog branitelja, trećeokrivljena ĐĐ je navela da smatra kako u njenom postupanju nisu ostvareni elementi bića terećenog prekršaja, jer da nije došlo do uznemiravanja javnosti, na koji način da nije počinjen opisni prekršaj, te obzirom da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđenje počinjenja prekršaja i donošenje osuđujuće presude, predlaže da se postupak protiv nje obustavi.

7. Na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa su kao nezakonit dokaz izdvojene: službena zabilješke Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir od 6. ožujka 2023. godine sačinjena po policijskom službeniku LĐ, službena zabilješka Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir od 6. ožujka 2023. godine sačinjena po policijskim službenicima EĐ i DĐ, te službena zabilješka Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir od 7. ožujka 2023. godine sačinjena po policijskim službenicima EĐ i DĐ iz razloga što se radilo o obavijesnim razgovorima obavljenim sa okrivljenicama koje prethodno nisu upoznate sa pravima koja im pripadaju po Zakonu.

8. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenice i koje im idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, ocjenjujući svaki dokaz zasebno kao i u njihovoj međusobnoj svezi, Sud drži da nema dovoljno dokaza koji bi nedvojbeno upućivali na činjenicu da bi okrivljenice predmetne prilike počinile prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude, radi čega je iste temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

9. Odredbom članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

9.1. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji: primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

9.2. Odredbom članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: "Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana."

10. U postupku je nesporno da su okrivljenice ĐĐ i FĐ baka i unuka u drugom stupnju krvnog srodstva u ravnoj (uspravnoj) lozi, a ĐĐ i ĆĐ da su u predmetnom razdoblju bile svekrva i nevjesta i nalazile su se u prvom stupnju tazbinskog srodstva u ravnoj lozi, slijedom čega se na iste primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a sporno je da li su okrivljenice ispoljile psihičko nasilje u obitelji na način kako je to činjenično opisano u izreci presude, te je li time je kod istih međusobno prouzročena povreda dostojanstva i uznemirenost.

11. S obzirom da je pokretanje prekršajnog postupka neprijeporno svojom prijavom protiv nevjeste i unuke, da su sve okrivljenice u cijelosti osporavale svoju odgovornost zbog prekršaja za koji ih se tereti, te da se radilo o ozbiljno narušenim obiteljskim odnosima tijekom razvoda između drugookrivljene ĆĐ i sina trećeokrivljene ĐĐ u postupku je trebalo utvrđivati što se točno događalo dana 6. ožujka 2023. godine, a posebice da li je ponašanje okrivljenica izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost kod ostalih okrivljenica kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu.

12. Zaštićeno dobro u kontekstu nasilja u obitelji obuhvaća temeljna ljudska prava i vrijednosti koje država nastoji očuvati kroz pravni okvir, a primarno se štite članovi obitelji kao pojedinci, s fokusom na njihovo pravo na život, tjelesnu i duševnu nepovredivost, dostojanstvo, sigurnost i zdravlje, odnosno zaštitno dobro je obitelj, za razliku od javnog reda i mira gdje je zaštitno dobro javnost, koja se prvenstveno štiti na javnim mjestima koja su dostupna neodređenom broju ljudi, ili ukoliko se posljedica reflektira na javnom mjestu čime ometa mir građana, slijedom čega Sud nije mogao prihvatiti obranu okrivljene ĐĐ da u konkretnom slučaju nema prekršaja iz razloga što u konkretnom slučaju nije došlo do uznemiravanja javnosti.

13. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisan je i određen pojam nasilja u obitelji, a jedan od oblika nasilja je i psihičko nasilje pod koji oblik nasilja se podvodi verbalno nasilje, ali pod uvjetom da je kod žrtve nasilja prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti (točka 3.).

14. Što se tiče sadržaja međusobno razmijenjenih uvreda tijekom telefonskog razgovora, bitno je naglasiti da je svaka od okrivljenica navedenu optužbu osporavala u cijelosti, a kako navedenom razgovoru nije nazočio nitko osim okrivljenica, u postupku nije bilo moguće dokazati sadržaj izgovorenog. Ukazuje se da je kod verbalnog načina počinjenja ovog prekršaja odlučan sadržaj riječi i kontekst u kojem su iste izgovorene, te je bilo potrebno na nedvojben način utvrditi sadržaj izgovorenog, a posebice je bilo bitno utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Valja naglasiti da svako neprimjereno postupanje između članova obitelji ne mora predstavljati i psihičko nasilje, pa čak i ako žrtva bude uznemirena ili joj bude povrijeđeno dostojanstvo (sa subjektivnog stajališta), budući da je potrebno prvenstveno da neko ponašanje, s objektivnog stajališta, predstavlja psihičko nasilje.

14.1. Psihičko nasilje je, u biti, svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje. Imajući na umu da je do predmetnog događaja došlo u vrijeme kada je su među okrivljenicama bila učestale obiteljske svađe zbog imovinsko-pravnih nesuglasica u postupku brakorazvodne parnice između drugookrivljene i sina trećeokrivljene te oca prvookrivljene, kao i notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi niti baš svakim grubim postupkom, posebice u obiteljima u kojima su odnosi između članova obitelji dugotrajno i ozbiljno narušeni što je slučaj i u obitelji okrivljenica, ovaj sud smatra da je postupanje okrivljenika opisano u izreci pobijane presude lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje. Nadalje, budući je i sama ĐĐ, koja je prijavila događaj u svojoj pisano obrani navela da u konkretnom slučaju nije došlo do uznemiravanja i smatra da opisano djelo ne predstavlja prekršaj, u postupku nije dokazano da bi se radilo o situaciji neprihvatljive dominacije jednog člana obitelji nad drugim, nego o svađi, dakle o sukobu dviju ravnopravnih osoba, da ponašanje okrivljenica nije kod druge strane izazvalo bilo koju zakonom propisanu posljedicu, odnosno da navedene radnje počinjenja nisu takvog stupnja i intenziteta da bi predstavljale grubo uznemiravanje i potreban stupanj agresivnosti da bi imale karakter psihičkog nasilja.

15. Slijedom navedenog, kako u postupku nije dokazano da bi svaka od okrivljenih ponaosob ispoljila elemente psihičkog nasilja u obitelji na način kako je to činjenično opisano u izreci presude, te da bi ponašanje okrivljenica prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost kod ostalih okrivljenica, što je bitno obilježje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, to na temelju cjelokupno provedenog postupka nije dokazano da bi predmetne prigode okrivljenice postupile protivno odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i ostvarile obilježje prekršaja kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona. Sud je stoga, imajući u vidu odredbu članka 3. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da dvojbu o postojanju činjenice koje tvore obilježje kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona Sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenice oslobodio od optužbe i odlučio kao u izreci presude.

16. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako su okrivljenici u postupku oslobođeni od optužbe, to troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Omišu, 20. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.

Dostaviti: okrivljenicama, branitelju, ovlaštenom tužitelju, u spis.