REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-65/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ivane Bujas kao predsjednice vijeća, te sutkinje Martine Maršić i sudaca porotnika Paule Mirt, Franje Severina i Kamelije Hengster Vukobratović, sudaca porotnika, uz sudjelovanje Irene Fučkar kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog VI, zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. - dalje u tekstu KZ/11.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva broj KO-DO-66/2025 od dana 25. rujna 2025., nakon održane javne rasprave 20. ožujka 2026., u prisutnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu VIM, optuženog VI osobno uz branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika Bojana Opačića, dana 24. ožujka 2026. objavio je i dana 20. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Optuženi VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ivana i V, rođene J, rođen **.**.1948. u [adresa], s boravištem u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom VSS, po zanimanju ekonomist, pismen, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom oko 950,00 eura, otac jednog punoljetnog djeteta, vlasnik kuće na adresi prebivališta veličine oko 180 m2 te vlasnik osobnog vozila Peugot 308 godine proizvodnje 2013., vojsku služio u Delnicama 1968./1969., nije u tijeku drugi kazneni postupak, neosuđivan

k r i v  j e

-što je:

- dana 26. travnja 2025. oko 18,30 sati u [adresa], u stanu u kojem je živio sa suprugom, žrtvom JI, došao u verbalni sukob zbog patološke ljubomore da ima ljubavnike, a koji verbalni sukob je prerastao u fizički te je s ciljem da joj oduzme život, oko vrata dvostruko omotao plastični kabel i njime je stezao te ju najmanje 13 puta metalnom tavom promjera 34 cm, visine oko 5,5 cm, ručke duljine oko 33 cm, udarao u predjelu glave uslijed čega je žrtva JI zadobila ozljedu sitnih točkastih krvarenja spojnice oba oka, brazde davljenja vrata, krvni podljev kože prednje desne strane vrata, krvne podljeve stjenke prsnog koša obostrano sprijeda i straga, prijelom 3. do 5. lijevog rebra, prijelom 5. i 6. desnog rebra, krvni podljev mekih tkiva prednje strane vrata, krvne podljeve baze jezika i obje strane jezika, krvni podljev bjeloočnice desnog oka, krvne podljeve kože lica, ranu razderotinu kože lica u području lijeve strane čela, ranu razderotinu kože lica u području čela i korijena nosa, oguljotinu kože lijevog nosnog krila, prijelom nosnih kostiju, ranu razderotinu kože lica desno uz nos i usta, veliki defekt kože i potkožja lica i glave desno čeono-sljepoočno- višestruke rane razderotine, ranu razderotinu kože glave lijevo-sljepoočno-tjemeno-zatiljno, difuzni krvni podljev mekog oglavka, najizraženiji desno čeono-sljepoočno, obostrano tjemeno i lijevo tjemeno-zatiljno, prijelome svoda i baze lubanje desno čeono-sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono, difuzno krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, najizraženije obostrano sljepoočno - tjemeno - zatiljno i oko malog mozga, oteklinu mozga te krv u moždanim komorama, uslijed čega je žrtva JI neposredno po ozljeđivanju preminula, zbog ozljeda glave s prijelomima lubanje i ozljedom mozga,

- dakle, ubio blisku osobu,

- čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teško ubojstvo- iz članka 111. točka 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24., dalje u tekstu: KZ/11.)

Pa se, optuženi VI, na temelju članka 111. KZ/11., osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) godina.

Na temelju članka 54. KZ/11., optuženom VI se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme lišenja slobode i boravka u istražnom zatvoru od dana

26. travnja 2025. pa nadalje.

Na temelju članka 68. KZ/11., optuženom VI se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08., optuženi VI dužan je podmiriti trošak kaznenog postupka u iznosu od 500,00 (petstotina) eura na ime paušalne svote, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, dok se na temelju članka 148. stavak 6. u vezi članka 145. stavak 1. točka 1. ZKP/08., oslobađa obveze da naknadi troškove kaznenog postupka provedenih vještačenja te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

Obrazloženje

1.Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pred ovim sudom podiglo je optužnicu broj KO-DO-66/2025 dana 25. rujna 2025., protiv optuženog VI, zbog kaznenog djela protiv života i tijela, teškog ubojstva iz članka 111. točka 3. KZ/11..

1.1.Sud je izmijenio činjenični opis optužnice, usklađujući utvrđeno činjenično stanje nakon ispitivanja sudskog vještaka sudske medicine na raspravi 29. siječnja 2026., kojim je utvrđeno da je smrt žrtve nastupila zbog ozljeda glave nastalih djelovanjem nekog tupo tvrdog sredstva, slijedom čega je iz činjeničnog opisa, u zadnjem redu, ispušteno „nasilno ugušenje“ kao uzrok smrti žrtve.

2. Na temelju članka 388. stavak 2. točka 4. ZKP/08 isključena je javnost s rasprave, prihvaćajući opravdane suglasne navode branitelja optuženika i zamjenice ŽDO u Zagrebu, a kako bi se prevenirala daljnja traumatizacija unuka optuženika, niske kronološke dobi, te uže i šire obitelji, radi zaštite obiteljskog života optuženika i žrtve.

3. Optuženi VI, u odnosu na optužbu, očitovao se na način da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

4. Žrtva PI, sin optuženika, naveo je da u postupku ne želi sudjelovati kao oštećenik te ne želi postaviti imovinskopravni zahtjev te da ne želi koristiti prava žrtve.

5. Tijekom dokaznog postupka, uz suglasnost stranaka, pročitani su i pregledani materijalni dokazi kako slijedi: Izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu uhićenika VI od 26. travnja 2025. (list 3-5 spisa), Zapisnik o zapisivanju prisutnosti alkohola ispitanika VI od 26. travnja 2025. (list 8 spisa),Nalaz nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba na ime VI od 26. travnja 2025. (list 9 spisa), Izvješće o pruženoj intervenciji III PP, PUZ-a, povodom dojave o nasilju u obitelji od 26. travnja 2025. (list 14-16 spisa), Službena zabilješka o sudjelovanju o očevidu Službe za očevide i kriminalističku tehniku, Sektora kriminalističke policije, PU zagrebačke, broj: K-294/25 od 26. travnja 2025. s pripadajućom kriminalističko-tehničkim izvješćem (list 17-24 spisa), Zapisnik o očevidu naslovnog državnog odvjetništva, broj: Kdr-DO- 61/2025 od 27. travnja 2025. (list 78-86 spisa) s pripadajućom fotodokumentacijom očevida (list 102- 218 spisa), Zapisnik o obdukciji mrtvog tijela JI (list 354-362 spisa).

5.1. Na temelju članka 10. stavak 2. točka 3. u vezi članka 300. stavak 1. točka 5. ZKP/08 iz spisa predmeta su kao nezakoniti dokazi izdvojeni Zapisnik o ispitivanju svjedoka PI od dana 22. srpnja 2025. (list 269-270 spisa), sina optuženika i Zapisnik o ispitivanju svjedoka SI od dana 22. srpnja 2025. (list 271-272 spisa), snahe optuženika, privilegiranih svjedoka, jer je uvidom u navedene zapisnike utvrđeno da upozorenje iz članaka 288. stavak 3. ZKP/08 nisu zabilježena u zapisnik. Naime, s obzirom da je člankom 300. stavak 1. točka 5. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.

– odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22.i 36/24.) koji je tada bio na snazi, bilo propisano da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavak 3. nisu ubilježena u zapisnik, dok je člankom 10. stavak 2. točka 3. toga Zakona, bilo propisano da se nezakonitim dokazima smatraju dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, tada je vijeće utvrdilo da su predmetni zapisnici nezakoniti dokazi na kojima se ne može temeljiti sudska odluka, slijedom čega su izdvojeni iz spisa predmeta.

5.2. Uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka RI od 12. kolovoza 2025. (list 334-335 spisa).

5.3. Na raspravi je ispitana žrtva PI, sin optuženika i svjedok SI, snaha optuženika.

5.4. Na raspravi su ispitani sudski vještak psihijatar dr. Davor Zdunić, sudski vještak psiholog mr. sc. Vesna Matulić Karađole i sudski vještak sudske medicine dr. Petar Škavić te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda optuženika po sudskom vještaku dr. Petru Škaviću.

5.5. Odbijen je dokazni prijedlog branitelja optuženika da se u svojstvu svjedoka ispita liječnica obiteljske prakse optuženika na okolnost kako je liječnica doživjela stanje optuženika te je li se moglo drugačije reagirati u toj situaciji odnosno kako bi se utvrdilo da je optuženik zatražio pomoć te da je učinio sve što je u njegovoj mogućnosti, a kako bi se preveniralo ovo što je uslijedilo, kao nevažan, jer su okolnosti na koje je isti predložen utvrđene materijalnim dokazima, liječničkim kartonom za optuženika i rezultatima psihijatrijskog vještačenja. Naime, u postupku nije bilo sporno da je optuženik sam potražio pomoć kod obiteljske liječnice, te da mu je ona propisala lijek Praxiten, kojeg je uzimao, a koje su sve okolnosti utvrđene provedenim psihijatrijskim vještačenjem te iskazivanjem vještaka psihijatra na raspravi u kojem je naveo da prema analizi njegovog e-osobnog kartona, liječnica opće prakse nakon što je 19 dana prije nedjela notirala u njega poremećaj prilagodbe i izdala mu uputnicu za psihijatrijski specijalistički pregled na svoj recept, napisala mu je taj lijek Praxiten 15 mg tablete, a pod doziranje navedeno je 1 tableta uvečer. Doktorica opće prakse je notirala da se rastaje od žene i da ne može spavati te da ga je upozorila da se radi o psihoaktivnom lijeku i da ne bi trebao voziti auto. Četiri dana prije nedjela ponovo je primio kutiju istoga lijeka na recept liječnika opće medicine i uputila ga je na krvne nalaze. Dodao je da nema nekih značajnijih toksikoloških podataka za optuženika nakon nedjela, ali i praktično i iskustveno i teoretski može isključiti utjecaj toga lijeka na njegovo nemilo ponašanje.

5.6. Prije iznošenja obrane na kraju dokaznog postupka, pročitan je izvod iz kaznene evidencije za optuženog VI (list 427 spisa) te je utvrđeno da je neosuđivana osoba.

6. Optuženi VI u prethodnom postupku nije iznosio obranu, branio se šutnjom, dok je na raspravi u svojoj obrani naveo da je toga dana umislio jednu osobu i kad je vidio svoju suprugu za štednjakom pitao je što to „kemija“, mislio je da ga ona truje, i tada je ona njega udarila sa laktom i on je tada pao, a ona je pala preko njega i to na dio gdje se nalazila fotelja na razvlačenje, a s bočne strane su se nalazili kablovi, i kad se to sve prevalilo, tada su kablovi bili na podu i došlo je do povlačenja kablova od strane supruge i njega, s tim da je ona vukla na jednu stranu, a on na drugu, a njemu su se kablovi omotali oko ruke te ga je peckala slaba struja. Kad je supruga pala na njega, a ona je bila fizički jača od njega, osjetio se ugroženo, pojavili su se strahovi, nije se mogao pomicati. Supruga ga je udarila sa tavom po lijevom ramenu sa stražnje strane, a onda je on njoj uzeo tavu i on je nju udario po sredini leđa i nakon toga se više ničeg ne sjeća, jednostavno je nestao i kad se probudio vidio je što se desilo. Naime, on je svojoj supruzi govorio da želi ići kod psihijatra, međutim, ona je govorila da je to njemu sve od godina, a on se osjećao povremeno da tone. Žao mu je što se sve to dogodilo, oni su katolička obitelj, moli P da mu da snage da sve izdrži i moli svoju obitelj da mu oprosti. Želio bi ići na psihijatrijsko liječenje.

6.1. Odgovarajući na pitanja naveo je da se 4-5 mjeseci osjećao kao da tone, o tome je komunicirao sa suprugom, ona mu je govorila da je to sve u vezi s godinama, pa je onda sam otišao obiteljskom liječniku. Na posebno pitanje kad je rekao da je umislio jednu osobu da to objasni što bi to značilo, naveo je da ustvari te osobe nije bilo, a on je mislio da je tamo netko tko tamo nije bio, ne može se sada odrediti, i ne može reći na što je tada mislio. Ovo što je sada iznio u svojoj obrani su njegova sjećanja i sve što je tada vidio. Na posebno pitanje što je mislio kad je naveo da je suprugu pitao što to „kemija“ i da je mislio da ga truje, naveo je da ona uvijek kad je kuhala i kad bi mu spremala čaj vidio je da uvijek dodaje neke stvari iz više bočica, a to stoga što petnaestak dana prije ovog događaja mu je supruga skuhala čaj i nakon što je taj čaj popio, sjedio je na fotelji, i glava mu je pala na lijevi dio fotelje i tako je visio četiri sata. Potom je pitao svoju suprugu zašto mu nije pomogla da dođe do kreveta, budući da je jedva hodao, na što je ona odgovorila da će on polako sam doći do kreveta, a da je ona provjeravala je li živ. Isto tako je pomislio da ga ona želi otrovati jer je često puta nakon što bi popio ili pojeo nešto što bi ona pripremila ne bi se osjećao dobro. Supruga ga je tog događaja još lupila i po koljenu, po nozi ispod koljena gdje je imao veliku oguljotinu i ovo što je već rekao po leđima, po ramenu, i to tavom. Žao mu je zbog ovoga što se dogodilo, da ga je supruga poslušala da ranije odu psihijatru, pretpostavlja da do ovoga ne bi došlo. Nije samostalno otišao ranije kod psihijatra, jer nije poznavao nikoga od psihijatara, pa je zato otišao kod obiteljske liječnice. Nije bio ljubomoran, cijeli njihov bračni život je bio "flegma", a što se tiče supruge zadnjih par mjeseci se promijenila, inače je ona bila hladna i gruba, a u zadnje vrijeme je primijetio da mu i laže, nije mu bilo jasno iz kojeg razloga to čini osoba s toliko godina, 77 godina, pa tako na primjer bi mu jedan dan govorila da je s prijateljicama popila kavu na trgu, da bi drugi dan rekla da je kavu popila na Kvatriću s drugom prijateljicom, a kad bi joj to predočio zaključio je da nešto skriva ili joj je tako u krvi da priča, a da ne zna što priča. Nije svojoj supruzi kontrolirao mobitel, ona ga je gdje god je išla nosila sa sobom. Prema svojoj supruzi nije nikad bio agresivan, a događaj u kojem je supruga došla plačući snahi i sinu, je bio vjerojatno u situaciji da je ona nešto željela, a on joj to nije odobrio. Naime, ona je bila takva da je puno toga tražila. On je raspoređivao novac na način da je jedan dio bio za režije, a drugi dio za ostale potrebe, pri čemu je posebno dio ostavljao za građenje i dovršenje kuće, međutim, supruga je nekada znala uzeti dio novca za svoje potrebe, a da se tako nisu dogovorili i onda kad bi on to saznao i napravio paniku onda je ona znala plakati. Supruga je bila zaposlena, ali je ona imala malu plaću, njegova su primanja bila veća, pa je to onda mogao rasporediti novac kako je već naveo. Kad je došao svojoj obiteljskoj liječnici, on je njoj rekao da se čudno osjeća, kao da je u vakuumu, u jednom trenutku je dolje, a potom ponovo kao da lebdi, i ako mu može dati nešto da mu pomogne. Lijekove koje mu je doktorica dala je pio i od njih mu je bilo bolje, oni su ga smirivali, međutim, kad je popio sve lijekove i došao je kod liječnice da mu da novu dozu, ona tada nije bila prisutna, već samo medicinska sestra koja mu je rekla da mu ne može dati lijek nego samo liječnica. Kroz desetak dana se liječnica vratila i ponovo mu je prepisala taj lijek i on ga je ponovo počeo piti.

7. Žrtva PI, nakon što je otklonio blagodat ne svjedočenja, naveo je da koliko se sjeća bio je 26., subota, oni su bili na putu te su kod roditelja ostavili pse, i kad su se vratili oni su došli kod njih, otac i majka i doveli su im pse te su popili kavu, i ugodno razgovarali kako je sve prošlo sa psima, nakon čega su oni otišli, sjeća se majka je rekla da treba otići u Lidl, a kako je sutradan bila nedjelja, i njegova kćer je primala Svetu pričest, majka je rekla da će ona i otac doći po kćer da je odvedu u crkvu, jer se radilo o pripremi za Svetu pričest. Nakon toga su oni, nakon što su oni otišli, ostali kući, gledali televiziju i na večer oko 9 sati mu je zazvonio mobitel, tata je bio na liniji, rekao je da se dogodilo nešto strašno, da kada su stigli kući da je njezin ljubavnik čekao pred vratima, da su ušli u stan, svađali su se, da je ona njega napala i da je on nju ubio. Pojašnjava da su mama i tata ušli u stan, da su se svađali i da je ona njega napala i da je on nju ubio. U tom trenutku mu je telefon pao iz ruke i ne sjeća se što je tada bilo. Njegova supruga i dijete su bili kod kuće, i kad je došao k sebi prvo je nazvao policiju i pokušao nazvati oca, ali se on nije javljao na telefon, pa je stoga sjeo u automobil i otišao kod njega. Kada je tamo došao policija je već bila u stanu, međutim nisu mu dali da uđe u stan, već su ga ostavili da čeka ispred na stepeništu tako da ništa nije vidio. Dvoje policajaca su stajali na vratima i nisu mu dali da pristupi. Tamo je bio do 1 ujutro, pa čak i kad su oca odvodili, njega su odmaknuli i nisu mu dali pristup. Od tada je stan zapečaćen do nakon ljeta. Misli da su pristup stanu imali tek u rujnu mjesecu.

7.1. Odgovarajući na pitanja naveo je da njemu osobno otac nikada nije iskazivao da bi bio ljubomoran prema majci. On radi izvan RH, tako da je dosta vremena odsutan, a ono što zna je ono što mu je supruga pričala, da su njoj dolazili i otac i majka, da je otac mislio da majka ima u svom mobilnom uređaju neke podatke, pa su išli na servis mobitela kako bi se skinule izbrisane poruke ili slike, međutim od navedenog nije utvrđeno da bi postojalo na mobitelu, isto tako nisu znali što učiniti po tom pitanju te je njegova supruga predložila da idu u kliniku Neuron kod psihologa, imali su termin 18. travnja, međutim termin im je otkazan zbog bolesti doktora, a kasnije je saznao da je otac išao kod svog liječnika opće prakse kako bi mu prepisao odlazak kod psihologa, međutim termin je bio jako vremenski udaljen. Na posebno pitanje u kojem vremenskom periodu od inkriminiranog događaja je otac počeo pokazivati ljubomorne ispade ili je bio ljubomoran od prije kroz život, naveo je da negdje u listopadu prošle godine od događaja, 2024., je primijetio promjene na ocu, djelovao mu je kao da se zapustio, jer otac je uvijek držao do sebe, a kako on radi u Kijevu onda mu je on često znao govoriti da će ići sa njim, jer je gore sam, i tako je jednom prilikom, misli u studenom mjesecu, mu je rekao neka ide sa njim u Ukrajinu na što je on odgovorio da ne može da mora biti kući, a što je njemu bilo čudno, jer nije shvatio iz kojeg razloga je bila potreba da mora ostati kući, a posebno jer je otac uvijek bio inicijator te ideje. Isto tako u siječnju mjesecu mu je tada supruga rekla da joj se majka žalila da otac ima ljubomorne misli. Kad je govorio o zapuštenosti više je mislio o njegovom fizičkom izgledu, jer oni ni nisu imali neko društvo da bi izlazili vani, odnosno nisu bili toliko socijalno aktivni. On i supruga su nakon ovog događaja išli kod liječnika opće prakse od oca, i dobili su listu lijekova koja je bila dosta velika i sjeća se da je bio između istih i jedan antidepresiv, i tamo su i saznali da je otac potražio pomoć sam. Koliko se svog oca sjeća od prije smatra da je isti smiren, čak je istog bilo potrebno potaknuti da nešto učini, a odnos sa majkom, nisu se svađali, niti se sjeća da bi se provocirali u razgovoru, niti je bilo agresivnog rječnika, samo se sjeća jedne situacije prije 25 godina kada su svi živjeli u istoj kući, oni u prizemlju, a oni na katu, da je majka dotrčala sva u suzama i rekla da su se svađali. Sa njegovog osobnog mišljenja misli da je brak njegovih roditelja bio stabilan, s tim da ne zna što je bilo iza zatvorenih vrata, nije čuo ništa niti vidio.

7.2. Svjedok ČI, nakon što je otklonila blagodat ne svjedočenja, navela je da je supruga od sina optuženika koji radi u Ukrajini, te je stoga kod kuće s djecom i to je bio razlog da je ona i pokrenula obrt za slastičarstvo. Isto tako je to bio razlog što je bila više u kontaktu s roditeljima supruga. Njezin odnos sa optuženikom je uvijek bio dobar, mogla je s njim o svemu razgovarati, pa i o knjigama, volio je povijest kao i ona, bio je komunikativan, bio je jako zainteresiran za njezine cure. Dok sa majkom supruga, je njezin odnos bio dosta kompliciran s tim da mora reći da je ona bila jako dobra baka, ona je nju cijenila kako je odgojila svoga sina jer je on njoj jako dobar suprug. U odnosu na ovdje optuženika sve je bilo u redu do 12. mjeseca, kada se on ukorijenio u svoju fotelju, vidjela je da mu zdravlje nije u redu, bio je povučen, na njezina pitanja je uvijek odgovarao da je dobro, ali je skretao pogled, sav je bio potamnio, smršavio, ali bi se tada uvijek u razgovor uključivala svekrva, koja bi rekla da on pije 8-9 vrsta tableta i što ona misli kako bi se on trebao osjećati, i tada bi skuhala kavu i prebacivala razgovor sa te teme. Također je sada pregledavala svoje poruke iz tog vremena koje je pisala svom mužu, i tada su razgovarali zbog te situacije s ocem da bi bilo dobro da on njega povede sa sobom u Ukrajinu, da promijeni sredinu, da se s njim malo druži, međutim, na što je pristao, te je i planirao put, što će sve kupiti, međutim, jednog dana kad je došla do njih on je rekao da on neće ići u Ukrajinu, a što je njoj bilo čudno, bile su joj čudne te njegove promjene u ponašanju, a što je i naglasila svom mužu u porukama koje je pisala, a koje može i priložiti sudu po potrebi. Kako je njoj djelovalo da je njegovo zdravstveno stanje lošije, pitala je svekrvu na što je ona odgovorila da on uredno kontrolira svoje nalaze i odlazi kod liječnika, kao i da odlazi na preglede. Jednog jutra je k njoj rano ujutro došla svekrva, ona je svojim ključem otvorila vrata, svjedokinja je bila u šoku jer je trebala doći za tri sata, a iznenadilo je jer je ona uvijek točna i dođe kad joj se kaže. Ona se tada rasplakala i rekla da se djed jako čudno ponaša, da joj ne da spavati po noći, da govori da ona ima ljubavnika i želi da mu to prizna, ona ju je smirivala i pričale su o tome. Ona je nju smirivala i rekla joj da treba potražiti pomoć psihijatra ili psihologa, jer ona već dulje vrijeme govori da nešto s njim nije u redu. Naime, svekrva je trebala njezinu kćer voditi u crkvu na pripreme za Svetu pričest, a kćer S je još spavala jer je svekrva došla ranije. Idućeg dana, to je bila nedjelja, svekrva i punac su došli ujutro kod njih, iako nisu trebali doći, a što je iznenadilo, pa je skuhala kavu i tada su počeli razgovarati, baš je i mužu napisala poruku, da im je bila kao nekakav psiholog, mama, ne zna kako bi se izrazila, jer je djed govorio kako svekrva ima ljubavnika, na što je ona govorila da nema ljubavnika i što mu je, s tim da su oboje plakali. Međutim, vidjela je da se neće smiriti situacija jer djed je samo govorio svoje, nije prihvaćao ništa što mu se govorilo. To je bio dug razgovor, na što ga je ona konačno pitala što je njemu potrebno kako bi se on smirio, što se može napraviti. Budući da je on govorio kako JI stalno priča na telefon i čini mu se da se skriva, pitala ga je bi li ga smirilo da uzme taj telefon i sutra ode da pogleda u pozive i poruke sam i da se onda njoj javi i da joj kaže što je našao, a za uzvrat on je trebao prihvatiti to da baka odmah u ponedjeljak sutradan nazove Polikliniku neuron, dr. R i dogovori termin od kojeg ne smiju odustati oboje. Oni su oboje na to pristali i to je bio njihov dogovor. Djeda je učinio kako su se dogovorili, i sutradan je nazvao i rekao da je išao tamo gdje mu je rekla, da su pogledali telefon i da je isti čist i da na njemu nema nikakvih dokaza o ljubavniku. Također je zvala i baka i rekla je da je zvala polikliniku, da joj se djed ispričao, te da su se dogovorili da zajedno odu u toplice i da je djed uplatio toplice taj dan. Dodala je da nakon što se ovo desilo, ona je osobno otišla u polikliniku razgovarati s doktoricom R i ona joj je rekla da je svekrva nju zvala i ispričala joj problematiku, a da po njezinoj priči je njoj to više djelovalo za odlazak k psihologu, što joj je i preporučila da ode zajedno sa suprugom, a to je svekrva i napravila. Naime, ona je toga dana odmah otišla kod njih, i kad ih je vidjela svekar joj je djelovao potišteno, kao da se sramio, a svekrva je bila vesela, rekla da je sve u redu da se djed ispričao i da idu na terapiju kod psihologa. Napomenula je da je svekrva bila osoba koja je voljela komandirati i njezina je morala biti zadnja, na način da se sada ponašala kao da svjedokinju više ne trebaju jer su sve riješili. Ona je sve to napisala svom mužu i rekla mu da kad se vrati mora ići s njim popričati da se to riješi, jer po njenom dojmu djed nije bio dobro. Jednog dana je njoj trebala njihova pomoć da pričuvaju djecu a što se trebala s njima dogovoriti, i kad se čula sa svekrvom rekla je da ne mogu jer moraju ići kod psihologa, međutim, nakon 2 sata joj se ponovo javila i rekla da ipak mogu doći jer im je otkazan termin kod psihologa zbog bolovanja psihologa. Sjeća se u jednom trenutku, misli da je to bilo prije Uskrsa da je svekrva rekla da djed pije antidepresive pa da ne može piti alkohol, a što je njoj dalo utjehu da je ipak pod nadzorom liječnika. Sjeća se da je svekrva tražila, ako može djedu dati svoje tablete koje je ona koristila Cipraleks, zato što je njemu ponestalo Praxitena, a doktorica mu nije htjela prepisati zato što mu je dala dovoljnu količinu za redovno uzimanje, pa je njoj bilo čudno kako to da je njemu ponestalo tableta ako je dobio redovnu količinu, smatrala je da ne može uzimati njezine lijekove bez liječničke upute, ali je ipak dala svoje lijekove svekrvi. To je bilo vrijeme poslije Uskrsa, oni su otputovali u Pariz, a baka i djed su otišli na selo sa njihova dva psa. Njoj je djelovalo da je sve u redu, slali su im slike s puta, šalili se. Kada su se vratili, sletjeli iz Pariza, oni su došli kod njih, popili su kavu, svekrva joj je djelovala veselo, jako se veselila odlasku u Sloveniju u toplice, dali su im poklone, djed je djelovao dobro, smijali su se, oni su nakon toga otišli, rekli su da žure u Lidl po namirnice i bio je dogovor da dođu sutra ujutro oboje po S da je vode na pripremu za Svetu pričest. Nakon toga su sjedili suprug i ona, večerali su, i možda sat i pola nakon što su otišli suprugu je zazvonio telefon, on kad se javio na telefon, on se onesvijestio. Počela ga je tresti kako bi se osvijestio i pitala ga što se dogodilo, na što joj je on rekao da je sa kćerkom sve u redu, da se nešto drugo strašno dogodilo, da je djed zvao, da se nešto strašno desilo sa mamom, sad se više ne može sjetiti što je bilo, samo se sjećam da mu je govorila da mora zvati hitnu pomoć i policiju, na što su njih dvoje sjeli u automobil i otišli na adresu.

7.2.1. Odgovarajući na pitanja navela je da kad je saznala prvi put za ljubomoru u odnosu na predmetni događaj, ne može se točno sjetiti, misli da je to bilo tada kada se baka došla žaliti da joj ne da spavati i da govori da ima ljubavnika. Prije ovog perioda djed bio dobar, socijalan, druželjubiv, komunikativan, kao što je i navela prethodno u iskazu. Također i prijatelj od djeda je također primijetio i rekao da je djed bio čudan u zadnje vrijeme, a i njegova sestra. Misli da je brak bio dobar, oni su sve radili zajedno, zajedno su išli obrezivati voćke, putovali zajedno koja putovanja je organizirala baka, dimili su meso. Oni nisu otišli na tretman kod psihologa, zato što, kako je i navela je ona bila na bolovanju pa je otkazan termin. Misli da je lijek Cipralex koji je dala baki od 15 mg, ali nije tome sigurna. Dodala je da je posjetila dr. R nakon događaja, i ona joj je rekla da ona nije prepisala nikakvu terapiju niti su bili kod nje, pa je potom otišla kod obiteljskog liječnika od djeda, koja joj je tada rekla da mu je ona prepisala antidepresive zato što se žalio na nesanicu i loše raspoloženje, a kad joj je rekla što se desilo, rekla je da više ne može o tome sa njom razgovarati.

7.3. Svjedok CI, u svom iskazu u istražnoj fazi postupka, a koji iskaz je pročitan na raspravi uz suglasnost stranaka, naveo je da živi na adresi [adresa] u stanu na petom katu stambene zgrade i sjeća se da se dana 26. travnja 2025., oko 18,00 sati, vratio iz trgovine te je po dolasku u stan jedno vrijeme boravio u dnevnom boravku gledajući neki film. Nakon kraćeg vremena počeo se spremati, jer je išao kod prijateljice u [adresa], da bi nešto prije 19,00 sati čuo zvukove iz stana iznad njegovog, u kojem je živjela obitelj PI, koje osobno nije poznavao, niti je s njima komunicirao, a siguran je da je zvukove čuo prije 19,00 sati, jer ga je u 19,10 nazvala prijateljica. Zvukovi koje je čuo iz stana PI su zvučali kao da netko vuče teški komad namještaja po stanu, nešto kao struganje po podu odnosno kao da je netko nešto premještao po stanu, da bi nakon toga nastala tišina koja je trajala oko pet minuta, nakon čega je čuo ritmične udarce kao da netko izbija zid, misli da je bilo deset do petnaest takvih udaraca sa pauzom od tridesetak sekundi nakon šestog ili sedmog udarca. Nakon toga nije ništa više čuo iz navedenog stana, a dok je čuo zvukove koji su dopirali iz stana, nije čuo nikakve glasove niti viku i galamu. Sjeća se da se stan u koji se doselila obitelj PI jedno vrijeme prodavao u proljeće 2024. i da je stan kupila obitelj PI te se stan najprije preuređivao, viđao je građevinske radnike koji su vršili građevinske radove u navedenom stanu i zbog toga može prepoznati buku koja dopire iz tog stana te je siguran da su zvukovi koje je čuo dana 26. travnja 2025., nešto prije 19,00 sati, dopirali iz stana PI. Nikada prije navedenog događaja nije čuo viku i galamu koja bi dopirala iz stana PI.

8. Sudski vještak sudske medicine dr. Petar Škavić, iskazujući na raspravi naveo je da u cijelosti ostaje kod utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja o ozljedama žrtve, u kojem pisanom nalazu i mišljenju je zaključio da su obdukcijom mrtvog tijela oštećenice utvrđene sljedeće svježe ozljede: sitna točkasta krvarenja spojnice oba oka, krvni podljev bjeloočnice desnog oka, krvni podljevi kože lica, rana razderotina kože lica u području lijeve strane čela, rana razderotina kože lica u području čela i korijena nosa, oguljotina kože lijevog nosnog krila, prijelom nosnih kostiju, rana razderotina kože lica desno uz nos i usta, krvni podljev i razderotina sluznice gornje i donje usne, oguljotine kože brade, veliki defekt kože i potkožja lica i glave desno čeono-sljepoočno, višestruke rane razderotine, rana razderotina kože glave lijevo sljepoočno-tjemeno-zatiljno, brazde davljenja vrata, krvni podljev kože prednje desne strane vrata, ogrebotine kože prednje strane vrata, opeklina kože vanjske bočne strane lijeve nadlaktice, lakta i podlaktice II stupnja, krvni podljevi kože stražnje strane lijeve podlaktice, krvni podljevi kože hrpta, dlana i jagodica svih prstiju lijeve šake, prijelom bližeg i srednjeg članka 5. prsta lijeve šake, krvni podljev kože stražnje strane desnog ramena, krvni podljev kože unutarnje bočne strane desnog lakta, krvni podljevi kože stražnje strane desne podlaktice, hrpta šake, dlana šake i svih prstiju desne šake, rana razderotina kože hrpta desne šake, površinske rezne rane kože vanjske bočne strane lijeve potkoljenice, površinska rezna rana kože unutarnje bočne strane lijevog stopala, krvni podljev kože prednje strane desnog koljena, površinske rezne rane kože gornje strane palca i II prsta desnog stopala difuzni podljev mekog oglavka, najizraženije desno čeonosljepoočno, obostrano tjemeno i lijevo tjemeno-zatiljno, prijelomi svoda i baze lubanje desno čeono- sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono, difuzno krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, najizraženije obostrano sljepoočno - tjemeno-zatiljno i oko malog mozga, oteklina mozga, krv u moždanim komorama, krvni podljevi stijenke prsnog koša obostrano sprijeda i straga, prijelom 3. do 5. lijevog rebra, prijelom 5. i 6. desnog rebra, krvni podljev mekih tkiva prednje strane vrata, krvni podljevi baze jezika i obje strane jezika.

8.1. Utvrđeno je da je nakon provedene obdukcije obducent zaključio da je uzrok smrti ozljeda glave s prijelomima lubanje i ozljedom mozga te nasilno ugušenje. Prema tome, smrt oštećene je nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno -posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u inkriminiranom događaju.

8.2. Iz navedenog i obdukcijskog nalaza proizlazi da su utvrdene dvije skupine smrtonosnih ozljeda oštećene: mehaničke ozljede glave nastale višekratnim udarcima nekog tupotvrdog sredstva s bridom, a što može, medu ostalim, biti i metalna tava opisana u Kriminalističko-tehničkom izvješću i asfiktične ozljede nastale potencijalno trima mehanizmima, i to pritiskom / stezanjem vrata vrpčastim sredstvom, a što može biti, medu ostalim, električni kabel opisan u Kriminalističko - tehničkom izvješću, pritiskom na prsni koš, npr. uslijed klečanja druge osobe na trupu, prsnom košu oštećene, pritiskom / zatvaranjem otvora usta i nosa nekim tupotvrdim sredstvom poput, medu ostalim, šake druge osobe ili jastuka opisanog u Kriminalističko-tehničkom izvješću.

8.2.1. Prvu skupinu ozljeda (ne u odnosnu na raspored i redoslijed zadobivanja ozljeda), mehaničke ozljede glave, čine sljedeće obdukcijom utvrdene ozljede: krvni podljev bjeloočnice desnog oka, krvni podljevi kože lica, rana razderotina kože lica u području lijeve strane čela, rana razderotina kože lica u području čela i korijena nosa oguljotina kože lijevog nosnog krila, prijelom nosnih kostiju, rana razderotina kože lica desno uz nos i usta, veliki defekt kože i potkožja lica i glave desno čeono- sljepoočno, višestruke rane razderotine, rana razderotina kože glave lijevo sljepoočno-tjemeno-zatiljno, difuzni krvni podljev mekog oglavka, najizraženije desno čeonosljepoočno, obostrano tjemeno i lijevo tjemeno-zatiljno, prijelomi svoda i baze lubanje desno čeono-sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono, difuzno krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, najizraženije obostrano sljepoočno-tjemeno-zatiljno i oko malog mozga, oteklina mozga, krv u moždanim komorama.

8.2.2. Ove ozljede, s obzirom na mehanizam i lokalizaciju, čine cjelinu i predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu. Ove ozljede su nastale višekratnim udarcima nekog tupotvrdog sredstva s bridom, a što može, medu ostalim, biti i metalna tava opisana u Kriminalističko-tehničkom izvješću. Za nastanak svih gore navedenih ozljeda glave bilo je potrebno najmanje 13 zasebnih udaraca podesnim sredstvom zadanih silom u rasponu od srednjeg do jakog intenziteta. Pritom se ovdje misli na intenzitet potreban za nastanak utvrdenih ozljeda glave i lica, dok o intenzitetu zamaha sredstvom izgubljenim u prostoru, utrošenom na svladavanje obrane oštećene, itd., nije moguće zaključivati. S obzirom na veliku pokretljivost glave u odnosu na tijelo nije moguće zaključivati o samo jednom, točno određenom, međusobnom položaju sudionika ozljeđivanja u trenutku ozljeđivanja. Isto tako, nije moguće zaključivati o položaju tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru u trenutku ozljeđivanja, budući da bi ozljede izgledale jednako u slučaju da su nanesene u uspravnom položaju, ali i u bilo kojem drugom položaju pri kojemu su lice i glava oštećene dostupni ozljeđivanju. S obzirom na veliki broj udaraca i ozljeda na relativno malom području, proizlazi da se međusobni položaj sudionika ozljeđivanja kao i njihov položaj u prostoru, tijekom nanošenja ove skupine ozljeda nije bitno mijenjao što ukazuje na zaključak da je u vrijeme zadobivanja ovih ozljeda oštećena bila smanjene pokretljivosti, nepomična, fiksirana ili slično.

8.3. Drugu skupinu ozljeda, one nastale kao posljedica asfiksije čine sljedeće obdukcijom utvrđene ozljede: sitna točkasta krvarenja spojnice oba oka, brazde davljenja vrata, krvni podljev kože prednje desne strane vrata, krvni podljevi stijenke prsnog koša obostrano sprijeda i straga, prijelom 3. do 5. lijevog rebra, prijelom 5. i 6. desnog rebra, krvni podljev mekih tkiva prednje strane vrata, krvni podljevi baze jezika i obje strane jezika.

8.3.1. Ove ozljede, s obzirom na mehanizam nastanka također čine cjelinu te očekivano rezultiraju teškim oštećenjem zdravlja, koje bi valjalo okarakterizirati kao tešku tjelesnu ozljedu ili osobito tešku tjelesnu ozljedu, a mogu i dovesti do smrtnog ishoda. Ovo iz razloga što navedene ozljede i mehanizmi mogu rezultirati različitim težinama ozljede i oštećenja zdravlja osobe, ovisno o duljini i intenzitetu trajanja sile

— djelovanju asfiksije.

8.3.2. S obzirom na lokalizaciju brazdi na vratu (prednja i prednje bočne strane vrata), iste u pravilu viđamo nastale u položaju pri kojemu se oštećena nalazi osobi koja joj ozljede nanosi okrenuta stražnjom stranom tijela ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja, no isto tako moguće je da su se nalazili u nekom drugom međusobnom položaju pa i sučelice. O položajima tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru u trenutku ozljeđivanja nije moguće zaključivati iz ranije navedenih razloga.

8.3.3. U trenutku nastanaka ozljeda prsnog koša pritiskom, oštećen ica se po svemu sudeći nalazila osobi koja joj ozljede nanosi okrenuta sučelice, ležeći na podlozi, dok je u slučaju da je bilo pritiska/zatvaranja otvora usta i nosa rukom ili nekim sredstvom (npr. jastuk) oštećena također bila osobi koja joj ozljede nanosi okrenuta sučelice, a o položaju u prostoru nije moguće zaključivati budući da bi izgledale jednako u uspravnom, sjedećem ili ležećem položaju.

8.3.4. Ozljeda u vidu krvnog podljeva i razderotina sluznice gornje i donje usne, koja sama za sebe predstavlja tjelesnu ozljedu mogla je nastati u sklopu bilo kojeg od dva glavne skupine ozljeda — mehanizma ozljeđivanja (mehanička sila udarcem nekog tupotvrdog sredstva silom srednjeg intenziteta ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva poput šake druge osobe prigodom zatvaranja otvora usta i nosa također uz djelovanje sile srednjeg intenziteta).

8.4. Preostale utvrđene ozljede oštećenice mogu se također podijeliti u nekoliko skupina: oguljotine kože brade, ogrebotine kože prednje strane vrata — svaka za sebe predstavlja tjelesnu ozljedu, nastaju kosim povlačenjem nekog tupotvrdog sredstva male kontaktne površine, a u pravilu ih viđamo nastale ogrebom nokta žrtve prigodom pokušaja odmicanja sredstva ozljeđivanja (vrpčasto sredstvo, ruka druge osobe ili neko drugo podesno sredstvo za zatvaranje otvora usta i nosa) te ih označavamo kao aktivne obrambene ozljede:

8.4.1. Krvni podljevi kože hrpta, dlana i jagodica svih prstiju lijeve šake, prijelom bližeg i srednjeg članka 5. prsta lijeve šake, krvni podljevi kože stražnje strane desne podlaktice, hrpta šake, dlana šake i svih prstiju desne šake, rana razderotina kože hrpta desne šake - koje svaka za sebe predstavljaju tjelesnu ozljedu, izuzev prijeloma članaka 5. prsta lijeve šake koji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, a nastale su višekratnim djelovanjem sile u rasponu od slabog do jakog intenziteta, te se u pravilu, s obzirom na lokalizaciju viđaju nastale podmetanjem ruku žrtve ispod ili ispred sredstva kojim druga osoba zamahuje prema žrtvi te ih označavamo kao pasivne obrambene ozljede krvni podljevi kože stražnje strane lijeve podlaktice, krvni podljev kože stražnje strane desnog ramena, krvni podljev kože unutarnje bočne strane desnog lakta — svaka za sebe predstavlja tjelesnu ozljedu, nastale su višekratnim udarcima / pritiskom nekog tupotvrdog sredstva, a u pravilu ih vidamo nastale djelovanjem šake, prstiju šake druge osobe opeklina kože vanjske bočne strane lijeve nadlaktice, lakta i podlaktice II stupnja predstavlja tjelesnu ozljedu, nastala lokalnim djelovanjem povišene temperature (sredstvo visoke temperature, vruća tekućina, itd.) površinske rezne rane kože vanjske bočne strane lijeve potkoljenice, površinska rezna rana kože unutarnje bočne strane lijevog stopala, površinske rezne rane kože gornje strane palca i II prsta desnog stopala predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu, nastale su povlačenjem oštrice noža ili nožu sličnog sredstva po tijelu ili povlačenjem tijela po oštrici noža ili nožu sličnog sredstva, a što mogu biti fragmenti stakla opisani na podu dnevnog boravka u Kriminalističko-tehničkom izvješću. krvni podljev kože prednje strane desnog koljena tjelesna ozljeda, nastala djelovanjem sile slabog intenziteta, a u pravilu se, s obzirom na lokalizaciju, viđa nastala padom i udarcem koljenom u tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu.

8.4.2. S obzirom na veliku pokretljivost ozlijeđenih dijelova tijela, nije moguće zaključivati na samo jedan, točno određen, međusobni položaj sudionika ozljeđivanja prigodom nanošenja gore ovih ozljeda, kao niti na položaj tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru u trenutku nanošenja ovih ozljeda iz već ranije navedenog razloga.

8.5. Sve utvrđene ozljede oštećene u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a bile su takvih karakteristika i intenziteta da su dovele do nastupa njezine smrti.

8.6. O točnom redoslijedu zadobivanja pojedinih ozljeda pa i pojedinih skupina ozljeda nije moguće sa sigurnošću zaključivati no valja navesti kako su, s obzirom da su utvrđene i obrambene ozljede, proizlazi da je oštećena bila očuvane svijesti, barem djelomično tijekom oba dijela ozljeđivanja, odnosno da je mogla poduzimati svrsishodne radnje u vrijeme nanošenja obje od smrtonosnih skupina ozljeda.

8.7. Isto tako nije moguće zaključivati o trajanju ozljeđivanja, odnosno proteku vremena od zadobivanja prve pa do posljednje ozljede.

8.8. Promatrajući u ukupnosti sve utvrđene ozljede oštećene, kao i nalaze na mjestu događaja (Kriminalističko-tehničko izvješće) mogu se izvesti sljedeći zaključci: utvrđene obrambene ozljede oštećene nastale tijekom obje glavne skupine ozljeđivanja (mehaničke ozljede glave, asfiksija) iz čega proizlazi da je oštećena bila svjesna tijekom barem dijela davljenja i tijekom barem dijela zadobivanja ozljeda glave.

8.8.1. Asfiktične ozljede su bile takvih karakteristika i intenziteta da su zasigurno rezultirale bitnim narušenjem zdravlja oštećene, no nije moguće sa sigurnošću zaključivati do kakvog su točno oštećenja zdravlja i poremećaja stanja svijesti dovele

8.8.2. Ozljede glave oštećenice bile su takvih karakteristika i intenziteta da su zasigurno rezultirale poremećajem — gubitkom svijesti te smrti oštećene.

8.8.2.1. S obzirom na utvrđene obrambene ozljede na rukama proizlazi da je u početnom dijelu zadobivanja ozljeda glave, oštećen ica bila u stanju (barem djelomično) očuvane svijesti i sposobna za svrsishodne radnje

8.8.2.2. Do poremećaja stanja svijesti oštećen ice moglo je doći već nakon zadobivanja prvog udarca tupotvrdim sredstvom u glavu oštećen ice, a nakon nekoliko udaraca koji su djelomice ili potpuno bili otklonjeni / umanjeni rukama oštećenice (pasivne obrambene ozljede)

8.8.2.3. Ozljede glave, a s obzirom na opseg i intenzitet te malu lokalizaciju velikog broja ozljeda govori u prilog fiksacije oštećene tijekom zadobivanja ove skupine ozljeda, a položaj pronalaska tijela u prilog zaključka da su ozljede glave nastale posljednje.

8.9. Slijedom svega gore navedenoga proizlazi da je najvjerojatnije prvo došlo do ozljeđivanja asfiksijom (davljenje, pritisak na prsni koš uz eventualno zatvaranje usta i nosa), a što je rezultiralo narušenjem zdravlja oštećen ice, no nije moguće zaključivati točno u kojoj mjeri, te je potom uslijedilo ozljeđivanje mehaničkom silom

— udarcima tupotvrdim sredstvom po glavi uz, barem na početku očuvanu svijest oštećene i obranu podmetanjem ruku ispod / ispred sredstva kojim druga osoba zamahuje prema njoj, a potom i do ozljeđivanja glave pri čemu je već nakon prvog udarca u glavu moglo doći do nastanka poremećaja / gubitka svijesti oštećene te potom i smrti uslijed daljnjeg ozljeđivanja.

8.10. Odgovarajući na pitanja na raspravi naveo da je zadatak vještačenja od strane ŽDO u Zagrebu, a temeljem kojega je izradio pisani nalaz i mišljenje bio utvrditi ozljede oštećenice, uzrok smrti te mehanizam nastanka njezinih ozljeda. Nije tijekom izrade pisanog nalaza i mišljenja uzimao u obzir niti se osvrtao na eventualne ozljede optuženika. Uzrok smrti oštećenice a uzimajući u obzir zapisnik o obdukcije te stanje spisa proizlazi da bi se radilo o cjelini ozljeda glave nastalih djelovanjem nekog tupotvrdog sredstva. Naime, na glavi su utvrđene višestruke mehaničke ozljede koje se po lokalizacijama i posljedicama međusobno preklapaju te su iste uzete kao jedna jedinstvena cjelina.

8.11. Po provedenom sudskomedicinskom vještačenju ozljeda optuženika, ispitan na raspravi sudski vještak dr. Petar Škavić je naveo da u cijelosti ostaje kod utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja o provedenom vještačenju ozljeda optuženika, u kojem je utvrdio da je pregledom i tijekom liječenja optuženika, te na fotografijama fotodokumentacije očevida utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: ogrebotina kože čela sa sasušenom krastom, ogrebotina i krvni podljev kože desne strane nosa i lica, ogrebotina i krvni podljev kože prednje strane prsnog koša u gornjem dijelu, nešto ulijevo od zamišljene prednje središnje linije tijela, četvrtasta oguljotina s okolnim krvnim podljevom kože desne strane prsnog koša u prednjoj pazušnoj liniji, u visini prsne bradavice desne dojke, brazda kože desne podlaktice u području ručnog zgloba / dlana, vrpčasti krvni podljevi i brazde kože oba ručna zgloba, krvni podljev kože stražnje strane desne podlaktice u gornjoj trećini , eliptična plohasta oguljotina s okolnim krvnim podljevom kože stražnje strane desne podlaktice, okruglasta plohasta oguljotina s okolnim krvnim podljevom kože desne potkoljenice, neposredno ispod desnog koljena sa sasušenom krastom.

8.11.1. Utvrđene ozljede optuženika, svaka za sebe i u ukupnosti, predstavljaju tjelesnu ozljedu. Sve navedene ozljede optuženog su, izgledom i karakteristikama, svježe te su mogle nastati u vrijeme inkriminiranog događaja, odnosno dana 26.4.2025. godine oko 18,30 sati te neko kraće vrijeme prije i nakon tog vremena. Sve utvrđene ozljede oštećenog pripadaju u skupinu tzv. nespecifičnih mehaničkih ozljeda, budući da, temeljem njihova izgleda i karakteristika, nije moguće zaključivati na samo jedno, točno određeno, sredstvo i mehanizam nanošenja.

8.11.2. Utvrđene ogrebotine kože lica i prsnog koša nastale su kosim udarcem / povlačenjem nekog tupotvrdog sredstva male kontaktne površine, a u pravilu ih u okviru fizičkih sukoba viđamo nastale ogrebem nokta druge osobe. Za nastanak ovih ozljeda bila su potrebna najmanje tri zasebna, međusobno odvojena, djelovanja sile, odnosno ogreba noktom druge osobe. U trenutku zadobivanja ovih ozljeda optuženi se osobi koja ih nanosi nalazio okrenut sučelice ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja. O položajima tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru, u trenutku ozljeđivanja, nije moguće zaključivati, budući da bi ozljede izgledale jednako u slučaju da su nanesene u uspravnom položaju, ali i u bilo kojem položaju pri kojemu su ozlijeđeni dijelovi tijela optuženog dostupni ozljeđivanju.

8.11.3.Ozljede u vidu oguljotina s okolnim krvnim podljevom kože desne strane prsnog koša, stražnje strane desne podlaktice i prednje strane desne potkoljenice nastale su kosim udarcem / povlačenjem nekog tupotvrdog sredstva po površini tijela ili kosim udarcem / povlačenjem / pritiskom tijela o neke tupotvrde prepreke u prostoru ili podlogu uz djelovanje sile slabog intenziteta. Ozljeda u području desne potkoljenice tipična je, s obzirom na lokalizaciju, za mehanizam nastanka padom i udarcem / struganjem po podlozi. Ako je ozljeda nastala padom i udarcem u podlogu, o uzroku pada, nije moguće, sa sudskomedicinskog stajališta, zaključivati, budući da bi ozljeda izgledala jednako u slučaju tzv. jednostavnog pada, odnosno bez djelovanja izvanjske sile npr. uslijed pokliznuća, posrtanja, itd., ali isto tako i u slučaju pada koji je posljedica djelovanja izvanjske sile npr. uslijed odguravanja, povlačenja, zadobivanja udarca, itd.

8.11.4. Krvni podljev kože stražnje strane desne podlaktice nastao je djelovanjem sile slabog intenziteta, udarcem ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva poput šake / ruke druge osobe, ali je isto tako, s obzirom na lokalizaciju, mogao nastati udarcem rukom oštećenog u neku tupotvrdu prepeku u prostoru ili podlogu. Ako je ova ozljeda nastala udarcem ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva od strane druge osobe, nije moguće, s obzirom na veliku pokretljivost ozlijeđenog dijela tijela optuženog, zaključivati o međusobnim položajima i položajima tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru u trenutku ozljeđivanja.

8.11.5. Ozljede u vidu dvije tanke, međusobno paralelne, brazde kože desne podlaktice u području ručnog zgloba / dlana, s obzirom na izgled i lokalizaciju (pružaju se prema dlanu preko palčane uzvisine prvenstveno odgovaraju brazdama nastalim pritiskom nekog vrpčastog elastičnog sredstva, a što može, među ostalim biti i električni kabel pronađen na mjestu događaja, uz tijelo žrtve. Vrpčasti krvni podljevi i brazde kože oba ručna zgloba nastali su djelovanjem sile slabog intenziteta, pritiskom nekog cirkularnog sredstva, a što mogu, među ostalim, biti sredstva vezivanja („lisice“), ali i ranije navedeno vrpčasto, elastično sredstvo poput električnog kabela.

8.11.6. Različiti mehanizmi nastanaka pojedinih ozljeda govore u prilog dinamike odigravanja događaja, mijenjanja međusobnih položaja i položaja tijela u prostoru sudionika ozljeđivanja, no nije moguće, sa sudskomedicinskog stajališta, zaključivati o redoslijedu zadobivanja pojedinih ozljeda optuženog, kao niti o trajanju ozljeđivanja, odnosno proteku vremena od zadobivanja prve pa do posljednje ozljede.

8.12. Odgovarajući na pitanja naveo je da utvrđene ozljede optuženika pripadaju u skupinu tzv. Nespecifičnih mehaničkih ozljeda te temeljem njihova izgleda i karakteristika nije moguće zaključivati na samo jedno, točno određeno sredstvo nanošenja, pa ni mehanizam nastanka. Pronađena i prikazana metalna tava jedno je od podesnih sredstava za nastanak prvenstveno oguljotine kože desne strane prsnog koša s obzirom na veličinu ove ozljede (oko 4x1,5 cm), dok ozljeda na prednjoj lijevoj strani prsnog koša optuženika, a koja je linearna i tanka te duljine oko 1,5 cm bi prvenstveno odgovarala nekom sredstvu manje kontaktne površine npr. nokti druge osobe no nije moguće u potpunosti isključiti da bi i ova ozljeda mogla nastati kosim udarcem odnosno povlačenjem samog brida nekog dijela tave. Na daljnje pitanje, a vezano za ozljede žrtve koje bi moglo povezati s djelovanjem električnog kabela odgovaram da su iste lokalizirane na prednjoj i bočnim stranama vrata u vidu brazde davljenja te bi električni kabel predstavljao podesno sredstvo za nanošenje ovih ozljeda na način da je isto bilo ne u potpunosti omotano oko vrata oštećenice, već otvorenih rubova na stražnjoj strani vrata. Na daljnji upit da li je moguće da je prilikom navedenog ozljeđivanja osoba koja isto vrši oštećenoj stajala bočno odgovara da bi u tom slučaju lokalizacija brazde bila nešto drugačija odnosno nalazila bi se na suprotnoj strani vrata od mjesta stajanja napadača te bi sezala do sredine vrata u prednjoj i stražnjoj središnjoj liniji dok se na strani gdje stoji napadač ne bi nalazila brazda. Na daljnje pitanje odgovara da su ove ozljede nastale za života, budući da su rezultirale izvjesnim stupnjem asfiksije te utvrđenim sitnim točkastim krvarenjima spojnice oba oka.

9. Sudski vještak psihijatar dr. Davor Zdunić, iskazujući na raspravi naveo je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja u kojem je zaključio da je optuženik višeškolski obrazovana starija umirovljena i tjelesno kronično i umjereno teško bolesna osoba, uobičajenog dosadašnjeg životnog iskustva, dostatne aktualne opće informiranosti, tempore criminis u dobi od 77 godina života. Primarno je prosječnih, sada blago do umjereno psihoorganski oštećenih mentalnih sposobnosti. Nije zaostao u duševnom razvoju. Nije ovisnik o psihoaktivnim tvarima. Razvidan je paranoidan organski poremećaj, sa sumanutim idejama prema pokojnoj supruzi. U crtama ličnosti se očituje introvertiranost, emocionalno osiromašenje i emocionalna nestabilnost, uz oslabljene pozitivne emocije, pasivnost i sklonost povlačenju iz socijalnih situacija, s poteškoćama u međuljudskim odnosima, te socijalna introverzija, opće nezadovoljstvo, sniženje motivacije i kapaciteta prilagodbe, te autodestruktivnost. Psihijatrijski forenzički odlučujući učinak na oštećenja i sposobnosti mu shvaćanja značenja vlastitog postupanja, kao i na ona upravljanja sobom i vlastitom voljom, a u okviru inkriminiranog mu kaznenog djela se psihopatološki opisuje u kompleksnom i međuzavisnom djelovanju više faktora: disharmonije bračnog odnosa akcelerirane do dzinhibicije mu negativnih karakteristika osobnosti i mentalnih oštećenja, a tijekom kaskade nemilih i situacijskih opisano pretpostavljenih događaja, uz stenički afektivni naboj s tragičnom posljedicom. Zato je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv u znatnom stupnju. Neubrojivost je za sada isključena. U slučaju da ga se osudi po zakonu potrebno mu je izreći mjeru sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja iz čl. 68. KZ što se može provoditi u penalnim uvjetima kroz duže vrijeme. Raspravno je sposoban.

9.1. Odgovarajući na pitanja na raspravi naveo je odgovarajući na posebno pitanje o lijeku Praxitenu da je to lijek iz vrste kojoj dominiraju diazepami ili normabeli, dakle anksiolitik, lijek za smirenje strahova, tjeskobe pa i usnivanje, dobro je prilagodljiv starijim ljudima. Postoje tablete raznih gramaža, 15, 30 miligrama, a njegovo generičko ime mu je Oksazepam, dok ga tvornice mogu proizvoditi pod raznim imenima pa i Praxiten. Nema značajnijih nuspojava, a svi proizvođači moraju mnoge navesti da izbjegnu ine tužbe. Po zakonu ga se ne može samog kupiti bez, ili liječničkog recepta ili ikakvog liječničkog nalaza. Počne se uzimati ½ ili cijela tableta do željene gramaže i do željenih efekata. Prema analizi njegovog e -osobnog kartona, liječnica opće prakse nakon što je 19 dana prije nedjela notirala u njega poremećaj prilagodbe i izdala mu uputnicu za psihijatrijski specijalistički pregled na svoj recept, napisala mu je taj lijek Praxiten 15 mg tablete, a pod doziranje navedeno je 1 tableta uvečer. Doktorica opće prakse je notirala da se rastaje od žene i da ne može spavati te da ga je upozorila da se radi o psihoaktivnom lijeku i da ne bi trebao voziti auto. Četiri dana prije nedjela ponovo je primio kutiju istoga lijeka na recept liječnika opće medicine i uputila ga je na krvne nalaze. Nema nekih značajnijih toksikoloških podataka za optuženika nakon nedjela, ali i praktično i iskustveno i teoretski mogu isključiti utjecaj toga lijeka na njegovo nemilo ponašanje. Dakle, bio mu je preporučen blagi lijek za smirenje, opuštanje i spavanje u životno navedenom stresu svojoj liječnici. Na daljnji upit navodi da je Cipralex jači i kompliciraniji psihijatrijski lijek iz skupine antidepresiva kojemu je u liječenju cilj umanjiti loše raspoloženje i nisku životnu energiju depresivnog pacijenta, koji se isto isključivo može dobiti na recept liječnika. Antidepresivi su u vrhu najprodavanijih lijekova u cijelome svijetu. Počinju klinički djelovati tek nakon par tjedana od početka uzimanja, te su u početku uzimanja moguće nuspojave u obliku agresivnog i impulzivnog ponašanja, ali i veći rizik od suicida, no kako nema nikakve toksikologije kod optuženika uopće je bespredmetno razmišljati kako se je ovo dogodilo pod utjecajem nekog psihofarmaka. Navedene neželjene pojave su vrlo rijetke. Inače je uobičajen. Na posebno pitanje mogu li se kombinirati Praxiten i Cipralex, odgovara da mogu, naime, psihijatrijska terapija je vrlo slična za različite psihičke poremećaje, stanja i bolesti pa najčešće ona i jest kombinirana. Prvo se počne s nekakvim anksiolitikom što je Praxiten, pa se doda nekakav antidepresiv, što je Elicea, pa se može uvesti još kakav jači lijek za spavanje ili stabilizaciju raspoloženja, pa i lijekovi koje zovemo antipsihotici koji jače sediraju. Liječnik opće prakse je glavni liječnik za sve probleme zdravlja neke osobe i ima dozvoljene zakonske i stručne ingerencije prepisivanja terapije lijekovima, što se psihijatrijskih lijekova tiče ima dozvolu da ih i sam prepisuje pa i bez konzultacije sa liječnikom psihijatrom. Nastavno na upit može ponajprije kazati da psihijatrijski vještak ne utvrđuje što se je, kako i kada dogodilo već pokušava psihopatološki protumačiti ono što mu je predstavljeno. Na pravosudnom tijelu je da utvrdi što je bilo. Iz do sada predočenih podataka radi se o dugogodišnjoj bračnoj zajednici osoba vrlo različitih karaktera i temperamenta, više životne dobi, za koje sveukupno bračno stanje postoje pokazatelji nekakvih nesklada i ranije, ali ono što je životno i sukladno njihovim osobnostima i mentalnim kapacitetima, brak je održan sve do tragičnog čina. Opravdano pretpostavlja da je u tom braku "dominantna bila supruga", a potvrđeno n jihovom psihološkom i psihijatrijskom obradom, optuženik je bio pasivnija i podložnija osoba. Starenjem izgubio je dio inače prirodno zavidnih mentalnih sposobnosti i razvio je "bolesnu ljubomoru", vrlo vjerojatno nerealnu, koja ga je opterećivala, uznemiravala, vodila u depresivna stanja, mršavio je, nije više bio komunikativan i svestrano funkcionalan zadnjih par mjeseci uz akceleraciju poremećaja mišljenja i zaključivanja sve do tragedije. Dakle, njegove sposobnosti percepcije i mentalne obrade su upravo zbog starosti bile oštećene i zato ga je cijenio smanjeno ubrojivim u bitnom stupnju. Posebice ističe da on dementan nije, ali je psiho organski oštećen, znači da zbog starosti i slabije funkcije mozga sporije i slabije zaključuje, slabijeg je pamćenja, nestabilniji je, emocionalno nezadovoljniji, pa i psihološka obrada kolegice Matulić je utvrdila da ima poteškoća u precrtavanju, nešto sporije mu teče rečenica, socijalno je pasivan, sklon povlačenju, i sveukupno njegove pozitivne emocije prema sebi su jako snižene. Ostaje i dalje kod točke 3. njegovog zaključka, da postoji realna opasnost novog, pa i težeg kriminalnog recidivizma, zbog kojeg je i preporučio liječenje. To se ne može predvidjeti točno, pa i do sada predočeni mu događaji tako ukazuju, nakon niza problema u obitelj, pokušaja rješavanja problema, je nakon naoko mirne i sretne večeri došlo do tragedije.

10. Sudski vještak psiholog mr. sc. Vesna Matulić Karađole, iskazujući na raspravi navela je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja u kojem je zaključila da procjena kognitivnog funkcioniranja govori o početnim, umjerenim kognitivnim teškoćama organske etiologije. Globalno intelektualno funkcioniranje je u granicama prosjeka za dob (indeks opće sposobnosti), kao što je i sposobnost verbalnog shvaćanja, te brzina obrade informacija. Perceptivno rasuđivanje i radno pamćenje su blago sniženi, na razini niskog prosjeka. Procijenjeno mnestičko funkcioniranje je također u širim granicama prosjeka za dob. Evidentiraju se umjerene teškoće u vizuo-motoričkim sposobnostima organske etiologije i blago snižena verbalna fluentnost. U upitniku ličnosti i projektivnim tehnikama evidentiraju se oslabljene pozitivne emocije, sklonost povlačenju iz socijalnih situacija i pasivnost, te socijalna introverzija. Podaci prikupljeni intervjuom govore o naglašenoj projektivnosti i prisustvu paranoidnih ideja, što bi upućivalo na suspektan organski sumanuti poremećaj.

11. Iz Izvješća o pruženoj intervenciji III PP, PUZ-a, povodom dojave o nasilju u obitelji od 26. travnja 2025. (list 14-16 spisa), utvrđeno je da je dojava zaprimljena od PI, sina optuženika, dana 26. travnja 2025. u 19,08 sati te da su na mjesto događaja izašli policijski službenici u 19,17 sati, gdje su na mjestu događaja u [adresa], zatekli optuženog VI i beživotno tijelo njegove supruge JI.

12. Iz službene bilješke o sudjelovanju u očevidu od 26. travnja 2025. (list 17 -21 spisa) te fotoelaborata između ostalog utvrđeno je da se na podu dnevnog boravka, ispred prednje strane fotelje, na udaljenosti od 130 cm od zida nasuprot ulaznih vrata i 220 cm od lijevog bočnog zida, nalazi metalna tava, promjera oko 34 cm, visine oko 5,5 cm, metalne ručke duljine oko 33 cm, promjera oko 3 cm, sa natpisom na donjoj strani „Professional cookware ozti induction 18/10 stainless steel“, sa tragovima crvene boje nalik na krv u vidu brisotina i manje lokve u samoj tavi (trag br.22, list 157 -footelaborat). Na podu dnevnog boravka pronalazi se kabel žičnog upravljača za masažnu podlogu širine kabela oko 1cm, krajevi kabela sa plastičnim upravljačem i konektorima je oslonjen o pod dnevnog boravka, dva kraka kabela pružaju se uz desnu ruku do vrata mrtvog tijela žrtve, gdje su dvostruko omotana oko njenog vrata (trag br.12., list 132-134- fotoelaborat).

13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo teškog ubojstva bliske osobe iz članka 111. točka 3. KZ/11., na način opisan u izreci presude.

14. Sukladno članku 87. stavak 8. i 9. KZ/11., utvrđeno je da je žrtva JI, bliska osoba optuženiku jer je bila član obitelji odnosno bračni drug optuženika.

15. Obranu optuženika sud je prihvatio kao vjerodostojnu u dijelovima koji su potvrđeni izvedenim personalnim i materijalnim dokazima, dok je u ostalim dijelovima koji nisu potvrđeni izvedenim dokazima obrana ocijenjena nevjerodostojnom, smatrajući istu u tim dijelovima usmjerenom umanjenju kaznene odgovornosti, a što će biti detaljno obrazloženo kod iznošenja činjeničnih utvrđenja.

16. Nadalje, sud je kao vjerodostojnu prihvatio svu pročitanu i pregledanu dokumentaciju, jer njezina zakonitost i vjerodostojnost nije dovedena u sumnju te na istu nije bilo primjedbi.

17. Nalaze i mišljenja provedenih vještačenja sud je prihvatio kao vjerodostojne, jer su izrađeni nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine te na iste nije bilo primjedbi.

18. Sud je iskaz žrtve PI, kao i iskaz svjedokinje SI, ocijenio vjerodostojnima, jer su iskazivali po svojim opažanjima, jasno, okolnosno, iskazi su suglasni međusobno te sud nije imao razloga ne pokloniti im vjeru. Sud je vjerodostojnim ocijenio i iskaz svjedoka CI, jer je iskazivao samo o svojim opažanjima, detaljno, jasno, sigurno te sud nije imao razloga istome ne pokloniti vjeru.

19. U postupku je nesporno utvrđeno da se događaj desio dana 26. travnja 2025. oko 18,30 sati u [adresa], u stanu u kojem je optuženik živio sa suprugom, žrtvom JI. Ove okolnosti stranke nisu sporile.

19.1. Također je nesporno utvrđeno da je žrtva inkriminiranog događaja zadobila ozljedu sitnih točkastih krvarenja spojnice oba oka, brazde davljenja vrata, krvni podljev kože prednje desne strane vrata, krvne podljeve stjenke prsnog koša obostrano sprijeda i straga, prijelom 3. do 5. lijevog rebra, prijelom 5. i 6. desnog rebra, krvni podljev mekih tkiva prednje strane vrata, krvne podljeve baze jezika i obje strane jezika, krvni podljev bjeloočnice desnog oka, krvne podljeve kože lica, ranu razderotinu kože lica u području lijeve strane čela, ranu razderotinu kože lica u području čela i korijena nosa, oguljotinu kože lijevog nosnog krila, prijelom nosnih kostiju, ranu razderotinu kože lica desno uz nos i usta, veliki defekt kože i potkožja lica i glave desno čeono-sljepoočno- višestruke rane razderotine, ranu razderotinu kože glave lijevo-sljepoočno-tjemeno-zatiljno, difuzni krvni podljev mekog oglavka, najizraženiji desno čeono-sljepoočno, obostrano tjemeno i lijevo tjemeno-zatiljno, prijelome svoda i baze lubanje desno čeono-sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono, difuzno krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, najizraženije obostrano sljepoočno - tjemeno - zatiljno i oko malog mozga, oteklinu mozga te krv u moždanim komorama, uslijed čega je žrtva JI neposredno po ozljeđivanju preminula, zbog ozljeda glave s prijelomima lubanje i ozljedom mozga, a što je utvrđeno provedenim sudskomedicinskim vještačenjem, a koja utvrđenja nisu osporena.

19.1.1. Naime, činjenični opis optuženice, kao uzrok smrti žrtve navodio je ozljede glave s prijelomima lubanje i ozljedom mozga, te nasilno ugušenje, međutim s obzirom da je sudski vještak sudske medicine dr. Petar Škavić iskazujući na raspravi 29. siječnja 2026., naveo kao uzrok smrti oštećenice, a uzimajući u obzir zapisnik o obdukciji te stanje spisa, da bi se radilo o cjelini ozljeda glave nastalih djelovanjem nekog tupotvrdog sredstva, jer su na glavi utvrđene višestruke mehaničke ozljede koje se po lokalizacijama i posljedicama međusobno preklapaju te su iste uzete kao jedna jedinstvena cjelina, stoga je sud kao uzrok smrti iz činjeničnog opisa ispustio nasilno gušenje.

19.1.2. Da je upravo optuženik nanio ozljede žrtvi opisane u činjeničnom opisu izreke ove presude, uslijed kojih je ista preminula na mjestu događaja, utvrđeno je iz Izvješća o pruženoj intervenciji III PP, PUZ-a, povodom dojave o nasilju u obitelji od 26. travnja 2025. (list 14-16 spisa), kojim je utvrđeno da je dojava zaprimljena od PI, sina optuženika, dana 26. travnja 2025. u 19,08 sati te da su na mjesto događaja izašli policijski službenici u 19,17 sati, gdje su na mjestu događaja u [adresa], zatekli optuženog VI i beživotno tijelo njegove supruge JI. Predmetno izvješće potvrđuje i navode žrtve PI koji je naveo da je pozvao policiju. Ovaj svjedok je ujedno i naveo da ga je nazvao optuženik i rekao da je ubio suprugu, majku žrtve PI.

19.2. Da je došlo do verbalnog sukoba između optuženika i žrtve, utvrđeno je iz obrane optuženika koji je naveo da kad je vidio svoju suprugu za štednjakom pitao je što to „kemija“, mislio je da ga ona truje. U ovom dijelu je obrana prihvaćena.

19.2.1. Optuženik je u svojoj obrani navodio da je sumnjao da ga žrtva truje, jer da je nakon što bi popio ili pojeo ono što bi ona pripremila osjećao se loše, a ona je dodavala razne sastojke. Također je navodio da mu je žrtva lagala te je smatrao da se skrivala. Ovi navodi obrane prihvaćeni su kao vjerodostojni uzimajući u obzir da se radi o subjektivnom opažanju i zaključivanju optuženika, potvrđeno provedenim psihijatrijskim vještačenjem kojim je utvrđeno da je imao paranoidne ideje u odnosu na suprugu. Ovakvo zaključivanje optuženika sukladno je navodima da je supruzi inkriminiranog događaja kad je vidio za štednjakom rekao što to „kemija“ time dakle sukladno prethodno navedenom implicirajući da ga truje, a što je životno i logično da bi moglo izazvati emotivnu reakciju kod žrtve i daljnji verbalni sukob, uzimajući u obzir i iskaz svjedokinje SI, koja se iskazivala da je žrtva sama i sa optuženikom dolazila kod nje uplakana navodeći da joj optuženik ne da spavati, da je optužuje da ima ljubavnike.

19.2.2. Da je verbalni sukob prerastao u fizički, utvrđeno je provedenim sudskomedicinskim vještačenjem kojim su utvrđene brojne ozljede kod oštećenice, brojne aktivne i pasivne obrambene ozljede kod oštećenice, kao i ozljede kod optuženika. Navodi obrane optuženika da je žrtva istog udarila laktom te da je isti pao, nakon čega da je žrtva pala preko optuženika, te da su oboje pali na dio gdje se nalazila fotelja i kablovi i da došlo je do povlačenja kablova od strane supruge i njega, s tim da je ona vukla na jednu stranu, a on na drugu, a da su se njemu kablovi omotali oko ruke te ga je peckala slaba struja te da kad je supruga pala na njega, a ona je bila fizički jača od njega, da se osjetio ugroženo, da su se pojavili strahovi, te da se nije mogao pomicati, nakon čega da ga je supruga udarila sa tavom po lijevom ramenu sa stražnje strane, a onda da je on njoj uzeo tavu i on je nju udario po sredini leđa i da se nakon toga više ničeg ne sjeća, ovaj sud nije prihvatio kao vjerodostojan, jer nije potvrđen sudskomedicinskim vještačenjem.

19.2.3. Naime, provedenim sudskomedicinskim vještačenjem ozljeda optuženika, sudski vještak je zaključio da različiti mehanizmi nastanaka pojedinih ozljeda govore u prilog dinamike odigravanja događaja, mijenjanja međusobnih položaja i položaja tijela u prostoru sudionika ozljeđivanja, no nije moguće, sa sudskomedicinskog stajališta, zaključivati o redoslijedu zadobivanja pojedinih ozljeda optuženog, kao niti o trajanju ozljeđivanja, odnosno proteku vremena od zadobivanja prve pa do posljednje ozljede. U odnosu na ozljede koje je zadobila žrtva naveo je da o točnom redoslijedu zadobivanja pojedinih ozljeda pa i pojedinih skupina ozljeda nije moguće sa sigurnošću zaključivati no valja navesti kako su, s obzirom da su utvrđene i obrambene ozljede, proizlazi da je oštećena bila očuvane svijesti, barem djelomično tijekom oba dijela ozljeđivanja, odnosno da je mogla poduzimati svrsishodne radnje u vrijeme nanošenja obje od smrtonosnih skupina ozljeda. Dakle, sudskomedicinskim vještačenjem nije bilo moguće utvrditi dinamiku događaja, pa time ni potvrditi navode obrane, a razmatrajući navode obrane da je žrtva optuženika udarila laktom te da je on pao a ona preko njega, nisu životno logički, bez da je optuženik žrtvu povukao i oborio na pod, jer samo odguravanje optuženika pa i udarac laktom, ne upućuje razlog da bi žrtva pala na optuženika nakon što je on, kako je rekao u obrani pao od tog udarca na pod. Nadalje, navodi da su na podu oboje povlačili kablove svaki na svoju stranu, ne proizlazi iz materijalnih dokaza, provedenog sudskomedicinskog vještačenja, kojim je utvrđeno da je žrtva imala kabel oko vrata, sa nastankom brazde davljenja, te da je kabel povlačen odostraga, a ne bočno od žrtve. Također, navodi obrane da bi žrtva optuženika dok je bila na podu udarila s tavom po lijevom ramenu sa stražnje strane dok je ležala na njemu da se nije mogao pomicati, ponovo životno logično nisu vjerojatni. Kao i navod da je potom on uzeo od žrtve tavu te je udario po sredini leđa, a koji je u koliziji sa navodima da se nije mogao pomicati, jer da je žrtva bila fizički jača od njega, pa da se osjećao ugroženo. Svi ovi navodi obrane, po stavu vijeća usmjereni su umanjenju kaznene odgovornosti optuženika te nisu potvrđeni niti jednim materijalnim dokazom, niti su životno i logično vjerojatni. Stoga, ovaj dio obrane nije prihvaćen.

19.2.4. Nadalje, optuženik je sporio da bi do verbalnog sukoba sa žrtvom došlo zbog patološke ljubomore da ima ljubavnike, iako je o navedenoj okolnosti jasno i detaljno iskazivala svjedokinja SI, koja je navela da je žrtva dolazila kod nje uplakana jer da je optuženik optužuje da ima ljubavnike, kao i da je optuženik zajedno sa žrtvom bio prisutan u jednom navratu, zbog istih navoda . Iskaz svjedokinje je potvrdio i sin optuženika, žrtva PI. Sporio je optuženik da bi kontrolirao mobitel žrtve, međutim navedeno iskazuje svjedokinja SI, da je to ona sugerirala kako bi optuženika umirila, zbog čestih dolazaka žrtve kod nje uplakane zbog ljubomore od strane optuženika, pa čak i zajedničkog dolaska optuženika i žrtve, gdje je navodila da se osjećala kao njihov psiholog , kao i da je optuženik naveo da je to učinio te da ništa nije pronašao. Navedenu okolnost je u svom nalazu i mišljenju potvrdio i sudski vještak psihijatar, koji je utvrdio da je optuženik razvio "bolesnu ljubomoru". Stoga obrana u ovom dijelu također nije prihvaćena kao vjerodostojna.

19.2.5. Da je optuženik žrtvu stezao plastičnim kabelom oko vrata utvrđeno je sudskomedicinskim vještačenjem kojim je utvrđeno da je kablove stezao i to iz položaja u kojem se nalazio iza žrtve, što potvrđuje utvrđena brazda davljenja oko vrata žrtve. Da je žrtvu najmanje 13 puta metalnom tavom promjera 34 cm, visine oko 5,5 cm, ručke duljine oko 33 cm, udarao u predjelu glave, utvrđeno je iz zapisnika o očevidu, kojim je pronađena predmetna tava, kao i iz pregledanog fotoelaborata, dok je provedenim sudskomedicinskim vještačenjem utvrđeno da je tava podesno sredstvo te odgovara utvrđenim ozljedama glave. O brojnosti udaraca utvrđeno je provedenim sudskomedicinskim vještačenjem u kojem je navedeno da je za nastanak svih gore navedenih ozljeda glave bilo je potrebno najmanje 13 zasebnih udaraca podesnim sredstvom zadanih silom u rasponu od srednjeg do jakog intenziteta, kao i iz iskaza svjedoka CI, susjeda koji živi ispod stana u kojem se desio inkriminirani događaj, a u kojem je naveo da je čuo iz stana iznad ritmične udarce kao da netko izbija zid, misli da je bilo deset do petnaest takvih udaraca sa pauzom od tridesetak sekundi nakon šestog ili sedmog udarca.

19.2.6. Stoga, slijedom svega navedenog, analizirajući svaki dokaz sam za sebe i u međusobnoj korelaciji, sud je utvrdio da je optuženik inkriminiranog događaja počinio radnje upravo na način opisan u činjeničnom opisu izreke presude. Radnje je poduzeo s ciljem da žrtvi oduzme život, a što potvrđuje stezanje kabela oko vrata te udaranje tavom najmanje trinaest puta, uslijed čega je došlo do ozljeda glave žrtve od kojih je ista na mjestu događaja preminula.

19.2.7. Ovakvim postupanjem, nije utvrđeno da bi se optuženik branio od napada koji je započeo ili koji neposredno predstoji, jer prvenstveno sudskomedicinski nije bilo moguće utvrditi dinamiku događanja, a prikaz događaja iz obrane optuženika ovaj sud nije prihvatio kao vjerodostojan, kako je prethodno obrazloženo.

19.3.Takvim postupanjem, optuženik je ostvario objektivna obilježja kaznenog djela teškog ubojstva bliske osobe iz članka 111. točka 3. KZ/11., ubio svoju suprugu JI.

20. Nadalje, optuženik je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, znao je da je isto zabranjeno, ali je unatoč tome htio i poduzeo opisane inkriminirane radnje te je počinio kazneno djelo teškog ubojstva bliske osobe iz članka 111. točka 3. KZ/11., s oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera.

20.1. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela, zbog utvrđene disharmonije bračnog odnosa akcelerirane do dezinhibicije mu negativnih karakteristika osobnosti i mentalnih oštećenja, a tijekom kaskade nemilih i situacijskih događaja, uz stenički afektivni naboj s tragičnom posljedicom, bio bitno smanjeno ubrojiv, stoga nisu u potpunosti oštećene sposobnosti mu shvaćanja značenja vlastitog postupanja, kao i ona upravljanja sobom i vlastitom voljom, slijedom čega je utvrđeno da je ostvario i subjektivni element kaznenog djela iz članka 111. točka 3. KZ/11.

21. Razmatrajući primjenu zakona sukladno članku 3. KZ/11., sud je primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, jer iako se nakon počinjenja djela zakon mijenjao, nije blaži za počinitelja.

22. Odlučujući o kazni koju će izreći optuženom VI sud je cijenio sve okolnosti u smislu članka 47. KZ/11., koje su od utjecaja na vrstu i mjeru kazne, a odnose se na djelo i počinitelja. Sud je vodio računa o jačini ugrožavanja zaštićenog dobra, pobuda iz kojih je kazneno djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, njegovo ponašanje nakon počinjenja djela, te odnos prema žrtvi.

22.1. Optuženom VI sud je olakotnim cijenio da je u vrijeme počinjena kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv, uslijed koje je sudski vještak psihijatar utvrdio da bi u budućnosti mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo te preporuč io izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Olakotnim je cijenjena neosuđivanost te visoka životna dob. Iako je optuženik verbalizirao žaljenje, međutim navodi optuženika da mu je žao što se sve to dogodilo, da moli P da mu da snage da sve izdrži i moli svoju obitelj da mu oprosti, po stavu vijeća prikazuju žaljenje zbog događaja ali ne preuzimanja odgovornosti da je on počinio kazneno djelo, već da žali što se sve to njemu desilo, pri čemu je u obrani naveo da mu je žao mu zbog ovoga što se dogodilo, da ga je supruga poslušala da ranije odu psihijatru, pretpostavlja da do ovoga ne bi došlo, iz čega proizlazi da čak odgovornost za događaj pripisuje žrtvi. Stoga ovo vijeće žaljenje optuženika nije cijenilo olakotnom okolnošću.

22.2. Otegotnim je optuženiku cijenjena iskazana brutalnost u postupanju, upornost i visok stupanj kriminalne volje a što proizlazi iz svih ozljeda nanesenih žrtvi, osobito gušenja električnim kabelom te najmanje 13 udaraca čeličnom tavom, pri čemu iz nalaza vještaka sudske medicine proizlazi da iz utvrđenih obrambenih ozljeda oštećenice nastalih tijekom obje glavne skupine ozljeđivanja (mehaničke ozljede glave, asfiksija), proizlazi da je oštećena bila svjesna tijekom barem dijela davljenja i tijekom barem dijela zadobivanja ozljeda glave. Isto tako sudski vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju utvrđuje (list 16 nalaza i mišljenja) da je optuženik tempore criminis bio razdražen, ljut i bijesan, a što potvrđuje i dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka sudske medicine gdje navodi da najvjerojatnije prvo došlo do ozljeđivanja asfiksijom (davljenje, pritisak na prsni koš uz eventualno zatvaranje usta i nosa), a što je rezultiralo narušenjem zdravlja oštećenice, no nije moguće zaključivati točno u kojoj mjeri, te je potom uslijedilo ozljeđivanje mehaničkom silom — udarcima tupotvrdim sredstvom po glavi uz, barem na početku očuvanu svijest oštećene i obranu podmetanjem ruku ispod / ispred sredstva kojim druga osoba zamahuje prema njoj, a potom i do ozljeđivanja glave pri čemu je već nakon prvog udarca u glavu moglo doći do nastanka poremećaja / gubitka svijesti oštećene te potom i smrti uslijed daljnjeg ozljeđivanja.Također je otegotnim uzeta u obzir najviša razina ugrožavanja zaštićenog dobra, lišenje života supruge.

22.3.Ocjenjujući sve istaknute okolnosti, uzimajući u obzir i izravnu namjeru s kojom je djelo počinjeno, te cijeneći istaknute olakotne okolnosti osobito da je bio bitno smanjeno ubrojiv uz visoku životnu dob, sud je optuženog VI osudio na zakonski propisan minimum kazne zatvora u visini 10 (deset) godina, smatrajući da će se tom kaznom postići propisana svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 . Navedena kazna je po stavu suda primjerena okolnostima djela i osobi optuženika, a ona je ujedno podobna za ostvarenje svrhe kažnjavanja na planu specijalne i generalne prevencije. Tom kaznom uz psihijatrijsko liječenje optuženika u zatvorskim uvjetima, odvratit će se optuženika da u budućnosti čini kaznena djela i druge osobe iz njegovog okruženja od činjenja kaznenih djela, utječući na njihovu svijest o štetnosti i pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, a istodobno omogućiti optuženiku ponovno uključivanje u društvo.

23. Na temelju članka 54. KZ/11., optuženom VI je u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunato vrijeme lišenja slobode te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. travnja 2025. pa nadalje.

24. Na temelju članka 68. KZ/11., optuženom VI je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora , s obzirom na utvrđenja sudskog vještaka psihijatra da postoji realna opasnost novog, pa i težeg kriminalnog recidivizma.

25. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08., optuženom VI naloženo je podmiriti trošak kaznenog postupka u iznosu od 500,00 (petstotina) eura na ime paušalne svote, uzimajući u obzir tajanje i složenost kaznenog postupka, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, dok je na temelju članka 148. stavak 6. u vezi članka 145. stavak 1. točka 1. ZKP/08., oslobođen obveze da naknadi troškove kaznenog postupka provedenih vještačenja te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, jer je umirovljenik sa mirovinom u visini 950,00 eura, pa bi nalaganjem daljnjih troškova kaznenog postupka bila dovedena u pitanje njegova egzistencija .

26. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 20. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Ivana Bujas

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.