Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 14. Kir-30/2024

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Gašpert u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Z. D. zbog kaznenog djela iz članka 139 stavak 2 i 3 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., povodom prijedloga Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj Kir-DO-1682/2023 od 03. siječnja 2024.g. za provođenje dokaznog ročišta, dana 10. siječnja 2024. godine

 

r i j e š i o   j e

 

Na temelju članka 237. stavak 2. Zakona  kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22– dalje u tekstu: ZKP) odbija se kao neosnovan prijedlog za provođenje dokaznog ročišta ispitivanjem svjedokinje/žrtve E. K.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.                   Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je prijedlog za provođenje dokaznog ročišta radi ispitivanja svjedokinje/žrtve E. K. zbog osnovane sumnje da bi okrivljeni Z. D. počinio kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179a KZ/11 i prijetnja iz članka 139 stavak 2 i 3 KZ/11, na štetu izvanbračne supruge E. K.

 

2.                   OKDO Zagreb predlaže ispitati svjedokinju/žrtvu na dokaznom ročištu sukladno članku  236 stavak 1 točka 2 ZKP. U odnosnu na svjedokinju/žrtvu državni odvjetnik prijedlog obrazlaže činjenicom da se radi o izvanbračnoj supruzi okrivljenika koja uživa blagodat ne svjedočenja pa da postoji realna opasnost da bi protekom vremena mogla koristiti blagodat ne svjedočenja jer unatoč višegodišnjem verbalnom nasilju kojim je izložena žrtva od strane okrivljenika, okrivljenik bi mogao  utjecati na žrtvu da koristi blagodat nesvjedočenja, pa da iz tog razloga bliskog odnosa kasnije neće iskazivati.

                           

 

3.                   Sudac istrage prijedlog za ispitivanjem svjedoka/žrtve smatra neosnovanim i neutemeljenim

 

4.                   Člankom 236 ZKP, propisano je u kojim slučajevima će sudac istrage provesti dokazno ročište, pri čemu se u citiranoj odredbi taksativno navode slučajevi kada je to potrebno, a radi donošenja odluke

 

5.                   Sudac istrage prema podacima u spisu ne nalazi postojanje realne i utemeljene bojazni da svjedokinja na raspravi neće iskazivati. Upravo suprotno oštećena prilikom podnošenja kaznene prijave vrlo okolnosno, jasno i decidirano opisuje život s osumnjičenikom, te njegovo ponašanje, njihove odnose te riječi koje joj je upućivao i njeno intimno stanje u takvim situacijama. Razlozi koje navodi državni odvjetnik kao dodatni razlog koji bi opravdao ispitivanje oštećene na dokaznom ročištu su razlozi koluzione opasnosti, a radi kojih je državni odvjetnik odredio mjere opreza okrivljeniku radi otklanjanja takve opasnosti, i to zabrane približavanja i kontakata s oštećenom, a nikako razlog koji bi ukazivao na opasnost da svjedokinja kasnije na raspravi neće svjedočiti.

 

6.                   Činjenica da se radi o svjedokinji koja je sukladno čl. 285 stavak 1 točka 1 ZKP-a oslobođena obveze svjedočenja, ne znači a priori osnovu za provođenje dokaznog ročišta, što bi značilo i prejudiciranje procesne dispozicije takvog svjedoka, a bez postojanja druge opravdane okolnosti, bojazni da ista neće kasnije na raspravi iskazivati.

 

7.                   U fazi istraživanja državni odvjetnik nema nikakve zapreke ispitati žrtvu ili policijski istražitelj po njegovom nalogu, kao svrsishodnu dokaznu radnju radi donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke.

 

8.                   Dakle, imajući u vidu ovako navedene činjenice i okolnosti sudac istrage je odbio prijedlog smatrajući ga neosnovanim.

 

 

U Zagrebu, 10. siječnja 2024. godine 

 

                                                                                                                                   Sutkinja istrage 

                                                                                                                                  Natalija Glumičić Šćekić

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravu na žalbu:

Na temelju članka 237. stavak 2. ZKP protiv ovog rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku 24 (dvadesetčetiri) sata od primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje vijeće ovoga suda.

 

 

                           

 


 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu