Poslovni broj: 16 Gž Ovr-266/2023-2

 

                 

        Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9                            

 

 

 

 

                                                   Poslovni broj: 16 Gž Ovr-266/2023-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja J.Ć. iz K., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici A.K., odvjetnici u Z., protiv protivnika osiguranja J.S., R.A., OIB: ..., radi odluke o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem prethodne mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-595/2023 od 15. svibnja 2023., dana 10. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o  j e

  

              Odbija se žalba predlagatelja osiguranja J.Ć. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-595/2023 od 15. svibnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem prvostupanjskog suda, riješeno je:

 

''Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja određivanjem prethodne mjere koji glasi:

 

"1. Na temelju nepravomoćne presude Općinskog suda u Splitu posl.br. P-940/17 od 13.3.2023., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, J.Ć. iz K., OIB: ..., prema protivniku osiguranja, J.S. iz R.A., OIB: ..., u iznosu od 109.496,32 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim po stopi koja se do 31.7.2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i parničnog troška u iznosu od 13.683,99 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim na navedeni iznos od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, određuje se

prethodna mjera

 

predbilježbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja, J.Ć. iz K., OIB: ... na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, J.S. iz R.A., OIB: ..., na nekretninama upisanima u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel O., k.o. 319724, R. i to u

zk.ul.br. 2230, k.č.br. 3120/40, u naravi dvorište površine 26 m2, te

zk.ul.br. 4110, k.č.br. 3120/28, u naravi dvorište površine 203 m2.

 

Predbilježbu založnog prava na navedenim nekretninama u korist predlagatelja osiguranja provest će Zemljišnoknjižni odjel O.

 

2. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetima osiguranja, odnosno na nekretninama upisanima u t. 1. ovog rješenja.

 

3. Ova prethodna mjera trajat će do proteka roka od petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P-940/17 od 13.3.2023."

 

2. Protiv gornjeg rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog za donošenje prethodne mjere, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 -dalje ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08,139/10, 125/11, 154/11 i 112/12, 25/13, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ). Nadalje, navodi da su razlozi odbijanja predmetnog prijedloga u cijelosti neosnovani.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ na koju ukazuje predlagatelj osiguranja u žalbi, jer pobijano rješenje ima valjanje razloge koji su jasni i nisu proturječni zbog čega je isto razumljivo i može se ispitati.

 

6. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ.

 

7. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj osiguranja 28. ožujka 2023. podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine protiv protivnika osiguranja radi određivanja privremene mjere u kojem je naveo da je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-940/17 od 13. ožujka 2023. u parničnom postupku predlagatelja osiguranja kao tužitelja, protiv protivnika osiguranja kao tuženika, istom naloženo da predlagatelju osiguranja kao tužitelju isplati ukupan iznos od 109.496,32 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama. Nadalje, protivniku osiguranja, kao tuženiku je naloženo da predlagatelju osiguranja, kao tužitelju naknadi parnični trošak u ukupnom iznosu od 13.683,99 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, koja u trenutku pokretanja predmetnog postupka osiguranja nije postala pravomoćna ni ovršna, jer da nisu protekli rokovi za iskazivanje klauzula pravomoćnosti i ovršnosti. Nadalje, u prijedlogu navodi da protivnik osiguranja ima prebivalište u R.A., pa ukoliko protivnik osiguranja predmetnu tražbinu ne ispuni u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude, presuda će postati ovršna, a predlagatelj osiguranja će biti primoran istu provoditi u inozemstvu, odnosno prisilno izvršenje presude će tražiti pred nadležnim sudovima R.A. Također navodi da bez određivanja predložene prethodne mjere na imovini protivnika osiguranja neće biti u mogućnosti temeljem presude provesti postupak pred nadležnim sudom u Republici Hrvatskoj, zbog čega postoji opasnost da bi se bez osiguranja predmetne novčane tražbine određivanjem prethodne mjere onemogućilo, odnosno znatno otežalo ostvarenje iste, pa da su kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanjem prethodne mjere osiguranja predmetne novčane tražbine, a da je protivnik osiguranja vlasnik je nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel O., k.o. 319724, R. i to u zk.ul.br. 2230, k.č.br. 3120/40, u naravi dvorište površine 26 m2 i zk.ul.br. 4110, k.č.br. 3120/28, u naravi dvorište površine 203 m2, zbog čega je predloženo donošenje predmetne prethodne mjere.

 

8. Nadalje, iz  spisa predmeta Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-940/17 razvidno je da je dana 13. ožujka 2023. donesena prvostupanjska presuda kojom je naloženo tuženiku, u ovom postupku protivniku osiguranja, da tužitelju, u ovom postupku predlagatelju osiguranja, isplati naprijed navedeni novčani iznos od 109.496,32 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te parnični trošak od 13.683,99 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu, protiv koje je tuženik izjavio žalbu, o kojoj još drugostupanjski sud nije odlučio.

 

9. Iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige razvidno je da je zk.ul. 2230, za k.o. R. upisana nekretnina oznake čest. zem. 3120/40, u naravi dvorište površine 26 m2, a u zk.ul. 4110, čest. zem. 3120/28, u naravi dvorište površine 203 m, k.o. R., a da je kao vlasnik navedenih nekretnina upisan protivnik osiguranja J.S. iz A.

 

10. Prvostupanjski sud je utvrdio da predlagatelj osiguranja nije dokazao jednu od dvije pretpostavke iz čl. 332. st. 2. OZ odnosno nije dokazao vjerojatnom opasnost da bi bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Nadalje, sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da kada bi se radilo o presumiranoj opasnosti, kraj činjenice da protivnik osiguranja ima prebivalište u R.A., on bi morao učiniti vjerojatnim odnosno dokazati da protivnik osiguranja ima isključivo u inozemstvu imovinu na kojoj bi se ovrha mogla provesti, pa kako protivnik osiguranja u Hrvatskoj ima imovinu u svom vlasništvu iz koje bi se predmetna tražbina mogla namiriti, isti nije dokazao da u trenutku provedbe ovrhe u Republici Hrvatskoj protivnik osiguranja ne bi imao imovinu iz koje bi se predmetna tražbina namirila. Zbog navedenog je sud prvog stupnja je odbio kao neosnovan, prijedlog za određivanje prethodne privremene mjere. Isto tako, sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da je protivnik osiguranja osoba koja ima prebivalište u R.A., državi članici Europske unije. Radi se o jedinstvenom pravnom poretku, pa činjenica što protivnik osiguranja ima prebivalište u državi koja je članica Europske unije nije relevantna za to da se tražbina ima ovršiti u inozemstvu. U situaciji primjene navedene odredbe protivnik osiguranja koji ima prebivalište u inozemstvu dovodi se u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, što bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz čl. 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ("Službeni list Europske unije" broj 115/49 od 9. svibnja 2008., dalje EFEU) koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju Ugovora o pristupu Europskoj uniji ("Narodne novine", Međunarodni ugovori broj 2/12, 5/13 i 9/13).

 

11. Odredbom čl. 332. st. 1. toč. 1. OZ propisano je da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna. U st. 2. istog čl. propisano je da će sud na temelju isprava stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarivanje tražbine. Odredbom čl. 333. st. 1. toč. 3. OZ propisano je smatrat će se da opasnost u smislu odredbe čl. 332. ovoga Zakona postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju koja se mora ovršiti u inozemstvu.

 

12. Odredbom čl. 335. st. 1. toč. 1. OZ propisano je predbilježbu založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, koja se može odrediti radi osiguranja njegove neovršive novčane tražbine.

 

13. Pravilno je prvostupanjski sud i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje predmetne prethodne mjere, jer tužitelj nije dokazao odnosno učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez predložene prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine, što je jedna od dvije kumulativno propisano pretpostavke iz čl. 332. OZ za određivanje predmetne privremene mjere.

 

14. Predlagatelj osiguranja svojim navodima iz žalbe nije doveo u pitanje zakonitost pobijanog rješenja, budući da protivnik osiguranja ima nekretnine u vlasništvu u Republici Hrvatskoj iz koje bi se predmetna tražbina mogla namiriti, a da nije dokazao da u trenutku provedbe ovrhe u Republici Hrvatskoj protivnik osiguranja ne bi imao imovinu iz koje bi se predmetno potraživanje moglo namiriti, te da bi isključivo imao imovinu u R.A., da se u konkretnoj pravnoj stvari nisu ispunili uvjeti iz čl. 333. st. 1. toč. 3. OZ za donošenjem predložene prethodne mjere osiguranja.

 

15. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja osiguranja i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

 

Zadar, 10. siječnja 2024.

 

                                                                                                   Sudac

 

                                                                                                           Eugen Škunca