Poslovni broj: Usž-4634/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Horvat – Paliska, predsjednice vijeća, Hrvoja Miladina i Gordane Marušić – Babić, članova vijeća te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja LE iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1728/2025-26 od 22. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1728/2025-26 od 22. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe Državnog inspektorata, KLASA: UP/II 141 -02/22- 01/03387287365, URBROJ: 341-99-05/3-22-005863, od 2. veljače 2023. godine (točka I. izreke). Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli, KLASA: UP/I 141-02/21-01/03387287365, URBROJ: 341-13- 05/3-21-13534 od 28. siječnja 2022. godine (točka II. izreke). Točkom III. izreke tužitelju se, u svojstvu korisnika invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, počevši od 20. siječnja 2017. priznaje navedeno pravo prema sljedećem omjeru uzroka invalidnosti: 70% bolest prouzročena sudjelovanjem u Domovinskom ratu (PTSP, šećerna bolest djelomično i bolest vratne / slabinske kralježnice djelomično); 10% ozljeda prouzročena sudjelovanjem u Domovinskom ratu (stanje iza ozljede koljena); 20% bolest nastala izvan ratnih okolnosti (šećerna bolest djelomično, bolest vratne / slabinske kralježnice djelomično, koronarna bolest, stanje iza moždanog udara). Nalaže se prvostupanjskom tijelu da u izvršenju točke III. ove presude donese odgovarajuće rješenje, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude u ovom upravnom sporu i povrata spisa predmeta tuženiku (točka IV. Izreke).
1.1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/22-01/03387287365, RBROJ: 341-99-05/3-22-005863 od 2. veljače 2023., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli, KLASA: UP/I 141-02/21-01/03387287365, URBROJ: 341-13-05/3-21-13534 od 28. siječnja 2022.
1.2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem priznato je tužitelju, kao korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, to pravo i nadalje u istom opsegu, budući da je kod tužitelja utvrđeno da nastavno postoji opća nesposobnost za rad, pri čemu je uzrok invalidnost u omjeru 50% bolest i 20% ozljeda u vezi članka 2. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 - službeni pročišćeni tekst, 33/13, 148/13, 92/14, 121/17, u nastavku teksta: ZPHBDR), te 30% bolest koja nije u vezi navedenog članka ZPHBDR-a.
2. Tuženik je izjavio žalbu iz svih žalbenih razloga. Smatra kako se pobijanom presudom nije mogao utvrditi navedeni omjer uzroka invalidnosti. Ujedno osporava utvrđeni datum 20.1.2017., s obzirom na utvrđeni status HRVI koje je tužitelj imao u trenutku podnošenja zahtjeva, jer smatra kako se kao uzrok invalidnosti, u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, može razmatrati samo bolest temeljem koje je tužitelju utvrđen status HRVI, pri čemu je tužitelju tek od 1.2.2022. priznat status HRVI III. skupine sa 90% oštećenja organizma trajno, dok je ranije imao 40% oštećenja organizma trajno. Predlaže poništiti osporavanu presudu te odbiti tužbeni zahtjev.
3. Tužitelj u odgovor na žalbu osporava navode žalbe kao neosnovane. Navodi kako je sudski vještak Jelena Macan iskazala kako je ishod vještačenja u vezi sa utvrđenjem HRVI i kao takav bitan za tužitelja u ovom predmetu. Ukazuje na dugotrajnost postupka i pogreške u postupku. Predlaže odbiti žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U obrazloženju presude izložene su sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te su, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, navedeni odlučni razlozi zbog kojih je prvostupanjski Sud poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i sam riješio upravnu stvar priznavanjem prava (čiji je tužitelj zatečeni korisnik), uz izmijenjen omjer uzroka invalidnosti, u skladu s rezultatima sudskog vještačenja.
7. Naime, iz podataka spisa proizlazi kako nije sporno da tužitelj ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
8. Spornim se ukazuje omjer uzroka tužiteljeve invalidnosti, s čim u vezi je na prijedlog tužitelja, prvostupanjski sud tijekom (ponovljenog) spora odredio izvođenje dokaza vještačenjem po sudskom vještaku medicinske struke.
9. Po ocjeni ovog Suda, pravilno je prvostupanjski sud zasnovao osporavanu presudu na nalazu i mišljenju sudskog vještaka pribavljenom tijekom spora, kako u pogledu omjera uzroka tužiteljeve invalidnosti (koji je u odnosu na osporavano rješenje povećan za 10% u vezi s Domovinskim ratom), tako i u pogledu datuma priznanja prava (prema danu vještačenja pred prvostupanjskim tijelom), na koju okolnost tuženik prigovara u žalbi.
10. Naime, sudski vještak je naveo sve zdravstvene poremećaje, koji su utjecali na gubitak radne sposobnosti tužitelja pri vještačenju tuženika iz 2017. i obrazložio njihovu uzročnu vezu sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Tako je naveo da pod iste potpadaju: kronični PTSP s trajnim poremećajem osobnosti, teže kronično oštećenje hrskavice koljena s razvojem umjerenih degenerativnih promjena oba koljena. Nadalje, navedeni su zdravstveni poremećaji koji su utjecali na gubitak radne sposobnosti tužitelja pri vještačenju tuženika iz 2017., a bili su djelomično uzročno povezani sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu, i to: šećerna bolest, degenerativne promjene vratne i slabinske kralježnice.
10.1. Nastavno, sudski vještak obrazlaže da postoje i zdravstveni poremećaji koji su utjecali na gubitak radne sposobnosti radne sposobnosti tužitelja pri vještačenju tuženika iz 2017., a nisu bili uzročno povezani sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu, i to: koronarna bolest s trajnim blažim oštećenjem srčane funkcije te stanje iz moždanog udara.
11. Polazeći od takvih utvrđenja, koja su potpuna i uvjerljiva, a koja tuženik tijekom spora nije doveo u pitanje na način da je dokazao suprotno, prvostupanjski Sud je pravilno izmijenio utvrđene omjere pojedinih uzroka opće nesposobnosti za rad kod tužitelja, rukovodeći se i time da je upravni spor bio prekinut do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđivanja pogoršanja L tužitelja, što je bilo od utjecaja i na odluku u ovoj stvari jer u konačnici i sam sudski vještak nalazi da je riječ o zdravstvenim poremećajima koji su utjecali na gubitak radne sposobnosti tužitelja pri vještačenju tuženika iz 2017.
12. Stoga se nije mogao uvažiti žalbeni prigovor tuženika da je trebalo uzeti u obzir samo bolest temeljem koje je tužitelju ranije utvrđen status HRVI te s tim u vezi prigovor u odnosu na utvrđeni datum priznanja prava, jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, kojeg je pravilno prvostupanjski sud prihvatio kao osnovu za donošenje pobijane presude, kojom je riješena upravna stvar.
13. Polazeći od navedenog, nisu se mogli ocijeniti osnovanim žalbeni prigovori, već ovaj Sud nalazi da je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.
14. Kako nema osnova za usvajanje žalbe, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 18. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska
