Poslovni broj: Usž-1807/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja KŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Saša Pufler, odvjetnica iz Osijeka, Šetalište kardinala Franje Šepera 8d, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 3 Us I-561/2022-17 od 5. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 3 Us I-561/2022-17 od 5. travnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II 141-02/21-01/03051380425 (pravilno je trebalo stajati: UP/II 141-02/22- 01/03051380425), URBROJ: 341-99-05/3-22-214 od 27. travnja 2022. i priznavanje tužitelju invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s uzrokom invalidnosti 100% bolest i ranjavanje zadobiveni u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (točka I. izreke). Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku, KLASA: UP/I 141-02/21-01/03051380425, URBROJ: 341-12-05/3-21-22685 od 23. prosinca 2021. kojim je tužitelju, kao dosadašnjem korisniku invalidske mirovine, priznato i dalje pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad (potpunog gubitka radne sposobnosti) dijelom uzrokovanu 50% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 50% bolešću izvan tih okolnosti.
3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu zbog svih zakonom predviđenih razloga. Smatra da je sud počinio bitnu povredu postupka jer je u izreci naveo pogrešnu oznaku klase rješenja tuženika, čime je prekoračio tužbeni zahtjev i nije odlučio o onome što je tužitelj tražio. Izreka presude je iz tog razloga nerazumljiva. Tužitelj smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Nije točno da su sva vještačenja njegove radne nesposobnosti, njih četiri, suglasna (50% invalidnosti zbog bolesti vezane uz obranu Republike Hrvatske i 50% izvan tih okolnosti). Ukazuje da postoji vještačenje koje utvrđuje omjer 70% : 30%. Radilo se o nalazu i mišljenju Vijeća vještaka od 14. listopada 2021. Prigovara što nije saslušan u prvostupanjskom upravnom sporu čime je činjenično stanje ostalo nepravilno utvrđeno u odnosu na civilnu bolest, herniju diska, za koju tvrdi da ne postoji ili je izliječena. Navodi da nije suglasan s vještačkim nalazom i mišljenjem sudske vještakinje za medicinu rada, Marije Zavalić, koji je namjeravao osporiti u svom iskazu.
3.1. Tužitelj predlaže ovom Sudu da usvoji tužbu, preinači presudu i prizna njegov tužbeni zahtjev, podredno da presudu ukine i vrati predmet na ponovno suđenje, uz odluku o troškovima postupka.
4. Tuženik se protivi razlozima žalbe te predlaže istu odbiti kao neosnovanu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku i sporu, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude sud je izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza u upravnom i sudskom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezulatat arbitrarnog postupanja. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.
8. U prosuđivanju dokaza provedenih u upravnom i sudskom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku.
9. Vezano za žalbeni navod da je presuda nerazumljiva ističe se tužitelju da je isti neosnovan. Radilo se je o očitoj omašci u pisanju brojeva koju je ovaj Sud, kako je navedeno u obrazloženju, otklonio.
10. Uvidom u spis tuženika i suda utvrđeno je da je upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut 5. siječnja 2021. prijedlogom tužiteljevog liječnika obiteljske medicine za ocjenu radne sposobnosti tužitelja odnosno za utvrđenje novog omjera postotka invalidnosti. Prvostupanjski sud je detaljno naveo kronologiju odlučivanja o zahtjevu tužitelja. Nalaz i mišljenje od 14. listopada 2021. kojim je tužitelju utvrđen omjer radne nesposobnosti uzrokovan 70% bolestima povezanim s tužiteljevim sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 30% bolestima izvan tih okolnosti u revizijskom postupku, kao što je obrazloženo u pobijanoj odluci je osporeno, detaljno navedeno u odlomku 14. pobijane presude.
11. U zakonito provedenom postupku i sporu pravilno je utvrđen uzrok tužiteljeve radne nesposobnosti. Trajni gubitak radne sposobnosti tužitelja u omjeru 50% ratne okolnosti i 50% bolesti izvan ratnih okolnosti, anksiozno-depresivni poremećaj kao zasebna dijagnoza i degenerativne promjene LS kralježnice – diskus hernija, kako je isti utvrđen prvostupanjskim nalazom i mišljenjem od 15. prosinca 2021. na kojem se temelji prvostupanjsko rješenje od 23. prosinca 2021., potvrđen je nalazom i mišljenjem pribavljenim u postupku po žalbi od 15. veljače 2022. na kojem se temelji rješenje tuženika od 27. travnja 2022.
12. Prvostupanjski je sud u sporu proveo dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Mariji Zavaić, prim.dr.sc, spec. medicine rada. Ista je u detaljno danom nalazu i mišljenju potvrdila omjer uzroka tužiteljeve radne nesposobnosti iz upravnog postupka. Vještakinja je pisani nalaz potvrdila na ročištu kod prvostupanjskog suda otklonivši pri tom sve prigovore tužitelja. Vještakinja je bez sumnje utvrdila da je PTSP tužitelja uzrokovan ratom, a da anksiozno -depresivni poremećaj predstavlja zasebnu bolest dok degenerativne promjene kralježnice nisu dokazano povezane s ratom, pri čemu obje skupine bolesti jednako utječu na radnu nesposobnost. Detaljne razloge zbog kojih je vještakinja suglasna s revizijskim nalazom i mišljenjem prvostupanjski sud obrazlaže u odlomku 20.6. pobijane presude.
13. Neosnovan je žalbeni navod da bi prvostupanjska presuda bila nezakonita jer tijekom spora tužitelj nije bio saslušan. Činjenice važne za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva dokazuju se medicinskim vještačenjem, a ista su bila provedena kako u upravnom postupku tako i u upravnom sporu. Prvostupanjski upravni sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja, u sporu je odredio provođenje neovisnog sudskog vještačenja, a kojim je činjenično stanje utvrđeno isto kao i upravnim vještačenjima.
14. Stoga nije ni prema ocjeni ovoga Suda bilo osnove da se udovolji tužbenom zahtjevu da mu se prizna invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uslijed većeg postotka ratnog uzroka invalidnosti. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.
15. Sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, s obzirom na to da je žalba tužitelja odbijena, odbijen je i njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe (točka II. izreke).
U Zagrebu 18. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
