REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1003/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž R-108/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1197/2024-19 od 17. srpnja 2025., u sjednici održanoj 18. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž R-108/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1197/2024-19 od 17. srpnja 2025.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Predstavlja li agregatni limit (ugovorena svota) maksimalan iznos obveze do kojeg osiguratelj (tuženik) može odgovarati temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju?
2. Je li agregatni limit (ugovorena svota) kao maksimalan ugovoreni iznos po pitanju naknade (isplate) iz ugovora o osiguranju vezan obvezom samog osiguratelja (tuženika) o formiranju tehničke pričuve sukladno čl. 106 Zakona o osiguranju i čl. 6 Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima?
3. Je li isplatom iznosa većeg od ugovorenog agregatnog limita dolazi do povrede načela uzajamnosti i reciprociteta između ugovorom definirane svote osiguranje (agregatnog limita) i premije i samim time povrede jednakosti ugovorenih strana kada se uzme u obzir da visina premije ovisi o visini ugovorenog agregatnog limita?
4. Mogu li sudovi donijeti odluku o neprihvaćanju istaknutog prigovora iscrpljenosti agregatnog limita (ugovorene svote) bez da prethodno ne provedu na tu okolnost financijsko knjigovodstveno vještačenje?".
Kao razloge važnost navodi odluke Trgovačkog suda u Zagrebu, posl.br. P- 3222/2023-24, Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-425/06 i Ustavnog suda RH, broj: U- III/897/2012.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Nižestupanjski su sudovi prihvatili tužbeni zahtjev jer da je tuženik morao rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete u smislu odredbe čl. 106. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22, 152/24) i čl. 6. Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima ("Narodne novine" br. 72/19, 151/22, 155/22), a ne nakon podnošenja tužbe isplaćivati novčana sredstava osobama koje su kasnije u odnosu na tužitelja prijavile štetu, te nakon toga tvrditi da više nema obvezu naknade štete prema tužitelju. Prvim trima pitanjima, za koje niti ne dostavlja različitu praksu kao razlog važnosti, tuženik zapravo problematizira narav i domašaj agregatnog limita što se ne odnosi na citirano shvaćanje suda iz pobijane odluke. U takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji pitanje pod 4. nije ni od kakvog utjecaja, pa sukladno tome niti praksa koju prilaže. Zbog toga pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ali niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 18. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Renata Šantek
