REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž Ovr-70/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu mr.sc. Zlatku Pirc, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NT iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Knezović, odvjetnici u Makarskoj, protiv ovršenika OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p punomoćniku Josipu Čičeku, odvjetniku iz Zagreba uz sudjelovanje NTI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Krešimiru Šušnjar, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu treće osobe protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj: OVR-347/2021-45 od 2. siječnja 2026., dana 18. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba treće osobe NTI i ukida rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj: OVR-347/2021-45 od 2. siječnja 2026., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačeni su prigovori treće osobe od 29. siječnja 2022., od 29. siječnja 2022. izjavljeni protiv rješenja o ovrsi općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj Ovr- 347/2021-11 i Ovr- 347/2021-11 oba od 14. siječnja 2022- kao nedopušteni (točke I i II. izreke rješenja).
1.1. Istim rješenjem odbijeni su prigovori treće osobe od 12. listopada 2021. i 29. siječnja 2022. za odgodu ovrhe određene gore navedenih ovrha kao neosnovani (točka III rješenja) te je odbijen prigovor treće osobe za prekid ovršnog postupka kao neosnovan (točka IV. Izreke).
2. Pravodobno podnesenom žalbom treća osoba pobija pobija prvostupanjsko rješenje zbog svih žalbeni razloga ističući u žalbi da prvostupanjski sud nije ispitao ni zakonitost ni učinke ugovora o cesiji na prava treće osobe.
2.1. Navodi da prvostupanjski sud postupa u konkretnom predmetu bez sudjelovanja treće osobe te u potpun osti ignorira prvo treće osobe što je nezakonito postupanje protivno i pravu EU kao i odredbama Ovršnog zakona, smatrajući da protiv rješenja o ovrsi žalbu imaju samo ovršenik i ovrhovoditelj i ignorirao je status treće osobe.
2.2. Poziva se i na institut prekida postupka zbog nesporne činjenice da je treća osoba pokrenula postupke radi utvrđenja bračne stečevine, parnice radi utvrđenja da se radi o posebnoj imovini treće osobe, parnice radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe.
2.3. Predlaže da se preinači pobijano rješenje na način da se odredi prekid postupka ili odgodi ovrha do pravomoćnosti svih parnica koje se odnose na vlasništvo i dopuštenost ovrhe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 55/23, dalje u tekstu: ZPP) u svezi s člankom 381. ZPP-a, te je utvrdio da prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) na koju se sadržajno poziva treća osoba u žalbi , a sve u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 5/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ).
5.1. Osnovano žaliteljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a, budući rješenje ne sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni, te se rješenje ne može ispitati.
6. Prema čl. 59. st. 1. OZ-a osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Odredbom st. 2. tog članka propisano je da je podnositelj prigovora dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava, dok prema st. 3. ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom st. 2. toga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi.
6.1. Odredbom čl. 60. st. 1. OZ-a je propisano da, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Prema st. 2. tog članka, ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.
7. Iz citiranih odredbi ne proizlazi da je treća osoba dužna u ovršnom postupku dokazati da ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, jer postojanje tog prava ne ocjenjuje ovršni sud (osim u slučaju iz čl. 60. st. 2. OZ-a kada ovršni sud može meritorno odlučiti o tom prigovoru i to na pozitivan način), već samo parnični sud u eventualno pokrenutom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Treća osoba je stoga u prigovoru dužna samo navesti razloge pobijanja ovrhe i priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svog prava, jer će u suprotnom njen prigovor biti nepotpun, dok s druge strane nije na ovršnom sudu ulaziti u pitanje osnovanosti, ali ni dopuštenosti prigovora.
8. U konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je treća osoba navele razloge pobijanja ovrhe te je u prigovoru navela činjenice kojima dokazuju svoje navode (da je vlasnica, da je pokrenula postupke navedene u žalbi pa je prvostupanjski sud po mišljenju ovog suda pogrešno ocijenio da treća osoba nema pravo podnijeti prigovor te je prvostupanjski sud postupio protivno smislu čanka 59. st. 2. OZ-a , a slijedom čega nije bilo razloga ni za odbačaj prigovora kao nedopuštenih.
9. U pogledu odluke o odbijanju prijedloga za odgodu ovrhe, budući da je prvostupanjski sud nepravilno postupio odbacujući prigovor treće osobe, a zbog ovakove odluke ovog suda valjalo je ukinuti i navedeni dio prvostupanjskog rješenja ( točka II. izreke) o kojem će ponovno odlučiti nakon što odluči o prigovoru u skladu s čl. 60. OZ-a, ali isto tako i o prijedlogu za prekid ocjenjujući sve navode iznesene u žalbi treće osobe.
10. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP -a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu treće osobe, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
11. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud odlučiti o prigovoru trećih osoba u skladu s čl. 60. OZ-a te će potom meritorno odlučiti o prijedlogu za odgodu ovrhe kao i o prijedlogu za prekid.
U Slavonskom Brodu, 18. ožujka 2026.
Sudac
mr. sc. Zlatko Pirc
