REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-79/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj ovrhovoditelja BO HOTEL PALAZZO d.o.o. (OIB:70172768567) sa sjedištem u [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Alen Kalčić i Neven Švić odvjetnicima u Poreču, protiv ovršenika CO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćniku Željku Matijeviću, odvjetniku u Rijeci, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj: Ovr-288/2025-5 od 24. travnja 2025., 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršen ika i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj: Ovr- 288/2025-5 od 24. travnja 2025., osim u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. Ovršnog zakona.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadom troška žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja, na prijedlog ovrhovoditelja od 14. travnja 2025., dopunjenog 22. travnja 2025., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 400.000,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2025. do isplate po propisanoj stopi, na temelju ovršne isprave - Ugovora od 8. kolovoza 2024., solemniziranog 8. kolovoza 2024. kod javnog bilježnika Tanje Ferenc iz Poreča-Parenzo pod poslovnim brojem OV-5528/2024, koji je postao ovršan 9. veljače 2025., a koje potraživanje je preneseno na ovrhovoditelja temeljem Ugovora o ustupu tražbine, solemniziranog 3. rujna 2024., kod javnog bilježnika Tanje Ferenc pod poslovnim brojem OV-6217/2024., određena je ovrha na nekretninama ovršenika označena kao k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao kuća i dvorište, površine 641 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 7. suvlasnički dio 56/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO sa kojim je neodvojivo povezano vlasništvo potkrovnog prostora koji se nalazi u potkrovlju zgrade lijevo od ulaza, neto korisne površine 56,47 m2 u planu zgrade označen oznakom "K2" kojem dijelu pripada parkiralište u situaciji označeno oznakom "P7" i na 14. suvlasničkom dijelu: 3/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-14) sa kojim je neodvojivo povezano vlasništvo spremišta u podrumu zgrade, neto korisne površine 3,33 m2 u planu zgrade označeno oznakom "POD 7" , zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja, utvrđivanjem vrijednosti navedenih nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Pobijanim rješenjem o ovrsi priznat je i ovrhovoditelju ovršni trošak u iznosu od 7.581,81 Eura.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu i dopuštenu žalbu podnosi ovršenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka posebno odredbi čl. 354. st. 2., toč. 4., 8., 11. i 12. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23 dalje: ZPP). Smatra da je predložena ovrha nedopuštena, a rješenje o ovrsi nezakonito jer ovrhovoditelj nema tražbinu da bi je bio ovlašten potraživati niti je ovlašten bilo što potraživati od ovršenika. Ugovor od 8. kolovoza 2024. nije isprava na temelju koje bi se zatražila i dopustila predložena ovrha, ugovor je ništetan, predstavlja prividan pravni posao (fiktivan ugovor). Ovršni postupak je pokrenut radi naplate nepostojeće tražbine. Nadalje, ovršenik rješenje o ovrsi pobija iz razloga navedenih u čl. 50. st. 1. toč. 1, toč. 2. toč 7. do 10. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24 – dalje: OZ) . Poziva se na odredbu čl. 6. OZ-a i odredbu čl. 80. b. st.2. OZ-a. Smatra da prijedlog za ovrhu ima formalni nedostatak jer nije navedeno da li je i kada ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti u vezi s čl. 39. OZ-a pa da prijedlog nije podoban da se po njemu postupa i provodi ovrha. Također, tvrdi da je sud prvog stupnja trebao odbaciti prijedlog za ovrhu jer ovrhovoditelj nije dostavio izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz da su predmetne nekretnine upisane kao vlasništvo ovršenika, pa da je takvim postupanjem sud prvog stupnja povrijedio cilj i svrhu ovršnog postupka. Ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran da na temelju Ugovora od 8. kolovoza 2024. zahtjeva i predlaže predmetnu ovrhu, jer ovrhovoditelj nije bio ugovorna strana tog ugovora. U svojoj opsežnoj žalbi ovršenik navodi činjenice koje su prethodile potpisivanju predmetnog ugovora (ovršne isprave) i pojašnjava svoj odnos sa ovrhovoditeljem i ostalim sudionicima tog obveznog pravnog posla.

2.1. Žalbeni prijedlog je usvojiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje o ovrsi te odbaciti ovršni prijedlog uz nalog za brisanje zabilježbe ovrhe ili podredno pobijano rješenje preinači i ovršni zahtjev odbiti uz nalog za brisanje upisa zabilježbe ovrhe. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ovrhovoditelj je prijedlogom za ovrhu u ovome predmetu, dopunjenog 22. travnja 2024., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja iznosa od 400.000,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2025. pa do isplate po propisanoj stopi predložio ovrhu na nekretninama ovršenika navedenima u prijedlogu. Tražbina ovrhovoditelja proizlazi iz ovršne isprave – Ugovora od 8. kolovoza 2024., solemniziranog 8. kolovoza 2024. kod javnog bilježnika Tanje Ferenc iz Poreča-Parenzo pod poslovnim brojem OV-5528/2024, koji je postao ovršan 9. veljače 2025.,a koje potraživanje je preneseno na ovrhovoditelja temeljem Ugovora o ustupu tražbine, solemniziranog 3. rujna 2024., kod javnog bilježnika Tanje Ferenc pod poslovnim brojem OV-6217/2024.

5.1. Zaključkom poslovni broj Ovr-288/2025-3 od 22. travnja 2025., sud prvog stupnja poziva ovrhovoditelja na dopunu ovršnog prijedloga od 14. travnja 2025., na način da dostavi zemljišnoknjižni izvadak za predmetne nekretnine, uz upozorenja. Ovrhovoditelj podneskom od 22. travnja 2025. dostavlja zemljišnoknjižni izvadak kao dokaz vlasništva predmetnih nekretnina.

6. Potom, sud prvog stupnja u cijelosti prihvaća tako podnesen i dopunjen prijedlog za ovrhu na način da izdaje rješenje o ovrsi otiskivanjem štambilja 24. travnja 2025., uz odmjeravanje troškova ovršnog postupka ovrhovoditelju u iznosu od 7.581,81 Eura i uz pozivanje ovrhovoditelja na uplatu iznosa od 700,00 eura na ime predujma za trošak procjene vrijednosti predmetnih nekretnina.

7. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama ZPP-u i na pravilnu primjenu materijalnoga prava te na druge razloge navedene u čl. 50. st.5.OZ ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je rješenje suda prvog stupnja zakonito i pravilno.

7.1. Prije svega nije ostvarena bitna povreda odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 4. ZPP- a, jer pobijano rješenje o ovrsi nije utemeljeno na nedopuštenim raspolaganjima ovrhovoditelja, niti su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8., 11. i 12. ZPP-a, jer navedena odluka nema nedostataka, te se u svemu može ispitati, tim rješenjem nije prekoračen postavljeni zahtjev, a ovrhovoditelj je stranka koja može biti stranka u postupku i njegov punomoćnik ima ovlaštenje za pokretanje i vođenje ovog ovršnog postupka, pa je žalbu ovršenika u tom dijelu neosnovana.

7.2. U ovom postupku ni materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

8. Žalbu protiv rješenja o ovrsi sukladno odredbi čl. 50. st. 1. OZ ovršenik može izjaviti u sljedećim slučajevima: ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava; ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti; ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka; ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu; ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha; ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena; ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika; ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano; ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave; ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave; ili ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

9. Prema odredbi čl. 52. OZ-a, ukoliko je žalba protiv rješenja o ovrsi izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostaviti će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana (st. 1.). Ukoliko ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu (st. 2.). No, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud će bez odgode donijeti rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3.). Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama (st. 4.).

10. Ovršnu ispravu u ovome predmetu predstavlja ovršna javnobilježnička isprava (u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ-a) i to Ugovor o kreditu od 8. kolovoza 2024. solemniziranog 8. kolovoza 2024., kod javnog bilježnika Tanje Ferenc iz Poreča, pod poslovnim brojem: OV-5528/2024., sa potvrdom ovršnosti (stranica 9-10 spisa).

11. Odredbom čl. 23. toč. 5. OZ-a propisano je da je ovršna isprava (između ostalih) i ovršna javnobilježnička isprava, a čl. 28. st. 1. OZ-a da je javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

12. Prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22. dalje: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu u kojoj se stranke mogu nagoditi iako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju toga akta može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, a st. 6. toga članka propisano je da je isti učinak kao isprava iz st. 1. ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao).

13. Dakle, osnova ovrhe je u ovom slučaju javnobilježnički akt s potvrdom ovršnosti, a takva isprava predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ -a i čl. 28. st. 1. OZ-a, te je potvrđena od strane javnog bilježnika da udovoljava svim uvjetima iz odredbe čl. 54. ZJB-a.

14. Sud prvog stupnja je, stoga, opravdano postupio kada je donio predloženo rješenje o ovrsi, sukladno načelu strogog formalnog legaliteta koje vrijedi u ovršnom postupku.

15. Nije sporno postojanje ovršne isprave ovrhovoditelja (jer ovršna isprava – barem za sad – nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage niti je izgubila svoju djelotvornost ili bila bez učinka, niti se radi o zahtjevu za ovrhu podnesenu po proteku roka), ali ni činjenicu da ovršenik nije dokazao da je dobrovoljno ispunio svoju obvezu prema ovrhovoditelju, čime je ona postala ovršna i podobna za ovrhu predloženu po ovrhovoditelju u smislu odredbe čl. 25. i 28. OZ -a. Slijedom navedenog, neosnovani su žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. OZ-a.

16. Ovršenik u žalbi protiv rješenja o ovrsi ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu temeljem ovršne isprave jer to nije isprava na temelju koje bi se zatražila i odredila ovrha iz razloga što je ugovor (ovršna isprava) ništetan i predstavlja prividan posao, koji navod predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, žalbeni navodi ovršenika da ovrhovoditelj nema tražbine koju bi bio ovlašten potraživati od ovršenika i da je postupak pokrenut radi nepostojeće tražbine predstavljaju žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 10. OZ-a.

17. U skladu s odredbom čl. 52. st. 3. OZ-a sud prvog stupnja će zaključkom uputiti ovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

18. Nadalje, odredbom čl. 32. st.1. OZ-a određeno je, da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

19. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu dostavio Ugovor o ustupu tražbine od 3. rujna 2024., kojim je novčana tražbina ustupljena ovrhovoditelju te je taj ugovor o ustupu ovjerovljen od strane javnog bilježnika, tada ona predstavlja ovjerovljenu privatnu ispravu kojom je prema odredbi čl. 32. st. 1. OZ-a ugovoren prijenos tražbine iz Ugovora od 8. kolovoza 2024., kao i sva prava iz instrumenata osiguranja, te stoga predstavlja ovjerovljenu privatnu ispravu iz koje je razvidno da je na ovrhovoditelja prenesena tražbina. Izjava predstavlja ovjerovljenu privatnu ispravu, temeljem koje je ovrhovoditelj imao osnovu pokrenuti postupak ovrhe, stoga je neosnovano pozivanje ovršenika da ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran na pokretanje predmetne ovrhe jer nije bio ugovorna strana predmetnog ugovora, jer je ovrhovoditelj ovjerovljenom privatnom ispravom, dokazao da je na istog prenesena tražbina iz Ugovora od 8. kolovoza 2024., to što nije bio ugovorna strana tog ugovora ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

20. Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj stekao založno pravo radi osiguranja predmetne novčane tražbine na nekretninama koje su predmet ovrhe na temelju Ugovora od 8. kolovoza 2024., to je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi na temelju dozvole ovršenika. Stoga se, u smislu odredbe čl. 77. st. 1. OZ -a ovršenik ne može pozvati na ograničenje od ovrhe zbog narušene pravične ravnoteže interesa ovrhovoditelja i ovršenika iz odredbe čl. 80.b st. 2. OZ-a, jer je na nekretninama stečeno založno pravo na temelju Ugovora koji je ovršenik kao vlasnik nekretnina zaključio s pravnim prednikom ovrhovoditelja radi osiguranja tražbina iz prijedloga za ovrhu, a koje založno pravo je preneseno i upisano u korist ovrhovoditelja. To iz razloga jer se kod dobrovoljnog založnog prava, o čemu je ovdje riječ, ne provodi ocjena je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika iz odredbe čl. 80.b OZ.

21. O pitanju utjecaja dobrovoljnog zasnivanja založnog prava na ovrhu ističe se da je i na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanom 11. ožujka 2022. (Su IV - 87/2022-2), zaključeno da žalbene navode ovršenika o tome da je narušena pravična ravnoteža pozivom na odredbu čl. 80.b OZ-a nepotrebno ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

22. Nadalje, neosnovani su žalbeni navodi ovršenika kojima upućuje na formalne nedostatke prijedloga za ovrhu kada navodi da ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu nije naveo je li i kada Ugovor od 8. kolovoza 2024., stekao potvrdu ovršnosti, jer ne navođenje datuma ovršnosti ovršne isprave u prijedlogu za ovrhu ne dovodi u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja kada se potvrda nalazi priložena uz prijedlog za ovrhu (stranica 9-10 spisa). Nadalje nije pogrešno postupio sud prvog stupnja kada je ocijenio da je potrebno pozvati ovrhovoditelja na dopunu ovršnog prijedloga na način da dostavi izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz vlasništva predmetnih nekretnina ovršenia, a ne odbaciti prijedlog za ovrhu kako to pogrešno navodi ovršenik jer takva mogućnost nije predviđena Ovršnim zakonom, dapače sud prvog stupnja dužan je prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu kada ocjeni da prijedlog za ovrhu ima određeni nedostatak, koji se može otkloniti, pozvati ovrhovoditelja na ispravak u skladu sa odredbom čl. 109. stavni sud Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 55/16) odlukom poslovni broj U-I-2881/14 od 1. lipnja 2016. ZPP-a u vezi s čl. 21. st.1. OZ- a. (tako Ustavni sud Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 55/16) odlukom poslovni broj U-I-2881/14 od 1. lipnja 2016. i Vrhovni sud u Rev-742/2025).

23. Slijedom navedenog, kako je i po pravnom shvaćanju ovoga suda, sud prvoga stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te pravilno primijenio materijalno pravo, a nije bilo ni povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu, osim u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. OZ-a, sve to sukladno odredbi čl. 380. st. 2. ZPP-a, a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

24. Kako je odbijena žalba ovršenika valjalo je odbiti i njegov zahtjev za naknadom troška žalbenog dijela postupka (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a).

U Puli-Pola, 17. ožujka 2026.

Sudac

Biljana Bojanić