REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj : Kž-151/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić predsjednice vijeća te Saše Cvijetića i Sandre Juranović članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Dragane Umiljenović u kaznenom predmetu protiv okrivljenog GM, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog GM podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja Kov-103/2026 od 27. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog GM odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-103/2026 od 27. veljače 2026. pod točkom I. izreke je na temelju članka 127. stavka 4. i članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) određen istražni zatvor protiv okrivljenog GM.
2. Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja na temelju članka 124. stavka 2. točke 5. u svezi odredbe članka 102. stavka 1. i 2. ZKP/08 određeno je da istražni zatvor iz točke I. može zamijeniti jamstvo u visini od 15.000,00 eura (petnaest tisuća eura), a da se polaganje jamčevine može sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke na iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.
3. Pod točkom III. izreke pobijanog rješenja određeno je da se okrivljeniku na temelju odredbe članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 u istražni zatvor iz točke I. izreke pobijanog rješenja uračunava vrijeme uhićenja od 25. veljače 2026. pa nadalje.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio okrivljeni PM putem braniteljice Mirne Škerl, odvjetnice iz Rijeke, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da vijeće Županijskog suda u Rijeci ukine pobijano rješenje, podredno da isto preinači na način da ukine istražni zatvor protiv okrivljenika uz eventualno određivanje mjera opreza.
3. Žalba okrivljenog GM nije osnovana.
4. Protivno navodima žalbe po ocijeni ovog suda pravilno je u pobijanom rješenju utvrđeno postojanje razloga za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog GM te je za svoju odluku sud dao dovoljno jasne i dostatne razloge i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i o postojanju opasnosti od bijega na strani okrivljenika kao posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, a ujedno i u odnosu na nemogućnost zamjene istražnog zatvora mjerama opreza, koje razloga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi u kojima općenitom tvrdnjom o nedostatku razloga o odlučnim činjenicama okrivljenik upire i na postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08.
5. Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni PM počinio kazneno djelo protiv javnog reda, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. i 2. KZ/11, kao opće pretpostavke za odre mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08, a koja osnovana sumnja proizlazi iz sadržaja optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-119/2026 od 26. veljače 2026. i dokaza na kojima se ista temelji, a kako je to valjano, jasno i detaljno obrazloženo u točki 7. obrazloženja pobijane odluke, na koju se točku obrazloženja upućuje žalitelja radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. U tome su detaljno izneseni dokazi i podaci na kojima se temelji optužnica koji su i obrazloženi u odlučnom sadržaju koji potkrjepljuje vjerojatnost počinjenja djela s time da će konačnu ocjenu o svim provedenim dokazima dati raspravni sud nakon provedenog kontradiktornog postupka.
6. Nadalje, u pravu je prvostupanjski sud da je ispunjena i posebna osnova za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove predviđene u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Postojanje opasnosti od bijega pravilno prvostupanjski sud nalazi u činjenici da je okrivljeni strani državljanin, odnosno državljanin Republike Češke, te da isti nema prijavljeno prebivalište ili boravište u [adresa], kao niti druge stvarne veze s Republikom Hrvatskom, već se prema podacima u spisu na teritoriju Republike Hrvatske nalazio samo radi počinjenja kaznenog djela. S druge pak strane, okrivljenik je vezan za svoju matičnu državu Republiku Češku čiji je državljanin i gdje ima prebivalište. Prethodno opisane okolnosti i prema ocjeni ovog vijeća ukazuju na realnu i predvidivu opasnost da će imenovani okrivljenik pobjeći ukoliko se bude branilo sa slobode i time postati nedostupan tijelima kaznenog progona Republike Hrvatske, pa sve navedeno u svojoj ukupnosti predstavlja osobite okolnosti koje ukazuju na postojanje posebne osnove za primjenu istražnog zatvora iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08, i to neovisno o navodima obrane u dijelu kojim se ukazuje na mogućnost primjene mehanizama za dovođenje okrivljenog u slučaju da postane nedostupan obzirom su Republika Češka kao i Republika Hrvatska, članice Europske unije te navodima o njegovim osobnim i obiteljskim prilikama.
7. Konačno, u pravu je prvostupanjski sud da je u konkretnom slučaju određivanje istražnog zatvora neophodno te je ovo vijeće mišljenja da se njegova svrha ne može postići nekom drugom, blažom mjerom, a također treba ukazati da je prema okrivljenom GM primijenjen institut jamstva koji upravo predstavlja blažu mjeru osiguranja nazočnosti okrivljenika.
8. U odnosu na visinu jamstva koja se žalbom također dovodi u pitanje, prvostupanjski je sud ispravno uzeo u obzir težinu kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti optužnicom i način njegova počinjenja, zapriječenu kaznu te do sada utvrđene imovinske prilike i obiteljsku situaciju okrivljenika, kao i sve okolnosti na temelju kojih je istražni zatvor određen. Naime, na visinu jamstva ne utječu samo imovinske prilike okrivljenika, već i način počinjenja te težina optuženog kaznenog djela, pa se određeni iznos jamstva, i prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda, ukazuje kao primjeren.
9. Prvostupanjski je sud pri donošenju pobijanog rješenja, imajući u vidu težinu kaznenog djela za koje se okrivljeni PM tereti, propisanu kaznu za to kazneno djelo te kaznu koja se može očekivati ako imenovani okrivljenik bude proglašen krivim, kao i dosadašnje vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, u konkretnom slučaju pravilno valoriziralo načelo razmjernosti. Prvostupanjsko rješenje sadrži konkretne i dostatne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu primjene mjere istražnog zatvora, pa je, određivanje te mjere u konkretnom slučaju razmjerno postizanju opravdanog cilja, budući da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti u ovom stadiju postupka pretežu nad pravom na slobodu imenovanog okrivljenika.
10. Slijedom navedenog, a kako ispitujući pobijano rješenje po članku 494. stavak 4. ZKP/08 ovo vijeće nije našlo povreda na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Rijeka, 18. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Srebrenka Šantić
