Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2584/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Miljenka Polanović, odvjetnica iz [adresa] protiv tuženika MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi priznanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj P-404/2024-20 od 25. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 17. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj P-404/2024-20 od 25. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke odlučeno da se tuženiku nalaže da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru,Stalna služba u Zaboku, trpi uknjižbu prava vlasništva tužiteljice: ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na novoformiranoj nekretnini oznake čkbr. [katastarska čestica] u površini 482 m2 k. o. [katastarska općina], koja je formirana od dijela čkbr. [katastarska čestica] u površini 243 m2 i čkbr. [katastarska čestica] u površini 239 m2 prema parcelacijskom elaboratu za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta društva GEO –BT d.o.o.Lug Zabočki 10 e čiji je sastavni dio prijavni list za zemljišnu knjigu ovjeren od strane Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina,Odjel za katastar nekretnina Zabok [broj] [broj] od 25. svibnja 2018. u roku od 15 dana.

U točki II. izreke je naloženo tuženiku da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, trpi uknjižbu prava vlasništva tužiteljice:

ŠI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] oranica u površini 173 čhv. 622 m2 u roku 15 dana.

Pod točkom III. izreke je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.786,26 eura s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 25. veljače 2025. pa do isplate prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za relevantno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri poena u roku od 15 dana.

U točki IV. Izreke je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika: MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 100,00 eura.

2. Protiv navedene presude žali tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25

- dalje ZPP), a bez valjanog prijedloga sadržaja drugostupanjske odluke.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva tuženik. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da su tužiteljica ŠI i tuženik MI suvlasnici svaki u ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] kuća, zgrada, dvorište i oranica u ukupnoj površini od 256 čhv, 921 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a uvidom u Posjedovni list br. 4763 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su tužiteljica i tuženik upisani kao suposjednici predmetne nekretnine svaki u ½ dijela predmetne nekretnine,

- da je tuženik MI upisan kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] oranica od 173 čhv u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica ŠI upisana kao vlasnica čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 74 čhv 266 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica pozajmila tuženiku ukupni iznos od 46.000,00 kuna/6.105,25 eura i da taj iznos tuženik nije vratio te da su se tužiteljica i tuženik sporazumjeli da bi tužiteljici, u slučaju da tuženik ne bi mogao vratiti pozajmicu, pripao brijeg i vrt u dvorištu, a što je sud prvog stupnja utvrdio iz iskaza svjedoka HI i ŽI te tužiteljice, a koje je ocijenio uvjerljivim i logičnim,

- da iz uvjerljivih i podudarnih iskaza tužiteljice i svjedoka HI proizlazi da tuženik nije odjednom, već u više navrata pozajmljivao novac od tužiteljice, inzistirajući da mu tužiteljica pozajmi novac, jer mu je isti hitno bio potreban, a s obzirom da tuženik nije vratio niti prvu pozajmicu, logično je da su tužiteljica i njezin suprug HI zaključili da tuženik ne može vratiti novac pa budući da je tuženik tražio još novca, tužiteljica i tuženik su se dogovorili da bi tužiteljici pripao i suvlasnički dio nekretnina tuženika i to brijeg i vrt,

- da iz provedenih dokaza proizlazi da je predmet postupka novoformirana nekretnina oznake čkbr. [katastarska čestica] u površini 482 m2 k. o. [katastarska općina], koja je nastala od dijela čkbr. [katastarska čestica] u površini 243 m2 i čkbr. [katastarska čestica] u površini 239 m2 prema parcelacijskom elaboratu za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta društva GEO –BT d.o.o. Lug Zabočki 10e, te da je i osim toga predmet kupoprodaje je i nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] oranica u površini 173 čhv (622 m2).

7. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da je u konkretnom slučaju temelj stjecanja vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama pravni posao, koji u stvari predstavlja usmeni kupoprodajni ugovor suvlasničkog dijela nekretnina tuženika od čega iznos od 46.000,00 kuna/ 6.105,25 eura predstavlja kupoprodajnu cijenu, a i kod tuženika i tužiteljice je postojala volja da se takav ugovor u stvarnosti i realizira, radi čega su stranke išle k javnom bilježniku i nakon čega je tužiteljica ishodila parcelacijski elaborat postupajući sukladno dogovoru stranaka.

8. Opisana utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda tuženik nije uspio dovesti u sumnju svojim žalbenim navodima.

9. Tuženik u žalbi pogrešno navodi da k. č. br. [katastarska čestica] prema z.k. izvatku za z,k,ul. 404 k. o. [katastarska općina] ima 921 m2 te da su stranka upisane kao suvlasnici svaki u ½ dijela, što znači da svakome pripada 460,5 m2 jer je iz navedenog z.k. izvatka na listu 6 spisa vidljivo da površinu od 921 m2 ima k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne k. č. br. [katastarska čestica]. Također su nejasni i netočni žalbeni navodi kako 117 m2 predstavlja gotovo ½ suvlasničkog dijela tuženika od 460 m2 k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer 117 m2 predstavlja ¼ suvlasničkog dijela tuženika, a ne ½ dijela.

10. Nadalje tuženik ističe da bi tužiteljica htjela upisati pravo vlasništva na 97,92% nekretnina od 1.082,5 m2 koje se nalaze u vlasništvu tuženika na temelju lažnog svjedočenja.

11. Na opisani žalbeni navod valja odgovoriti da je tuženik u svojim iskazima na ročištima održanim dana 16. prosinca 2022. (list 72-73 spisa) i 30. listopada 2024. (list 135-136 spisa) izjavio da priznaje dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na „brijeg“ (to jest k. č. br. [katastarska čestica] od 622 m2 k. o. [katastarska općina], što je u skladu s iskazom tužiteljice na ročištu održanom dana 30. listopada 2024., list 134-135 spisa) pa je nejasno o kakvom i čijem bi se navodnom lažnom svjedočenju radilo.

12. Nadalje, tuženik u žalbi ističe da je on na zapisniku od 30. listopada 2024. jasno ponovio da nikada nije primio novac od tužiteljice za predmetnu nekretninu u površini od 117 m2, nego je izjavio da je primio pozajmicu od 26.000 kn/ 3.450,79 eura, a pozajmicu od 20.000,00 kn/ 2.654,45 eura je druga fizička osoba HI posudio pravnoj osobi Eling d.o.o. [adresa].

13. Točan je žalbeni navod da je suprug tužiteljice HI uplatio pozajmicu na račun tvrtke Eling d.o.o., ali iz iskaza tužiteljice, svjedoka HI pa i samog tuženika koji je na ročištu održanom dana 30. listopada 2024. iskazao da je „želio pozajmiti novac od tužiteljice i vratiti kada bude mogao“, proizlazi da je HI uplatio pozajmicu u ime i za račun tužiteljice ŠI, a da se tuženik obvezao vratiti tu pozajmicu upravo tužiteljici, no kada tu pozajmicu nije uspio vratiti te je tražio daljnji iznos pozajmice, stranke su postigle sporazum o prodaji predmetnih nekretnina, pri čemu je tuženik nakon izvršene parcelacije odbio potpisati kupoprodajni ugovor, što je tuženik potvrdio u svom iskazu na ročištu održanom dana 16. prosinca 2022., tako da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako su u konkretnom slučaju stranke sklopile usmeni ugovor o prodaji, a naprijed opisani žalbeni navodi su neosnovani.

14. Tuženik u žalbi također navodi da je prvostupanjski sud „počinio povedu članka 327. st. 2. t. 3. Zakona o obveznim odnosima, a vezano za članak 287. Zakona o obveznim odnosima“ jer je sud obvezan po službenoj dužnosti utvrditi ispravnost ugovora, odnosno postojanje ništetnosti ugovora.

15. Točno je da je u odredbi čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) propisano da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.

16. Međutim, prvostupanjski sud ništetnost ugovora ispituje u okviru činjeničnih tvrdnji koje su stranka iznijele u postupku, a u ovoj pravnoj stvari niti jedna od stranaka nije iznijela niti jednu činjeničnu tvrdnju kojom upućuje na postojanje razloga ništetnosti ugovora o prodaji pa sud prvog stupnja nije ni bio u mogućnosti ocjenjivati eventualnu ništetnost usmenog ugovora o prodaji nekretnina, zbog čega su žalbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.

17. Na kraju, tuženik u žalbi pogrešno navodi kako je prvostupanjski sud „neosnovano utvrdio da je tužiteljica imala pravnu osnovu u ovom postupku tražiti povrat novčane pozajmice“, jer tužiteljica uopće tužbenim zahtjevom nije potraživala vraćanje pozajmice niti je takvu odluku sud prvog stupnja donio.

18. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka. Pored toga, tuženik nije iznio niti jedan žalbeni navod koji bi ukazivao na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a u odnosu na taj dio pobijane presude, zbog čega postojanje ni te povrede ovaj drugostupanjski sud nije bio ovlašten ispitivati.

19. S obzirom da je prvostupanjski sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, to je na temelju odredbe čl. 368. st. 1.

ZPP-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac