Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-315/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Željke Rožić Kaleb kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa Roman Bihar, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hanza media d.o.o. OIB:79517545745 iz Zagreba, Koranska 2, kojeg zastupa Vedran Vusić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3277/2018-22 od 8. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 17. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Uvažava se žalba tuženika kao osnovana, preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3277/18-22 od 8. listopada 2024. u pobijanom dijelu iz stavka I i III izreke i sudi:

1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tuženik Hanza media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB 79517545745 dužan je platiti tužitelju GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.327,23 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.10.2018. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 668,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 8.10.2024. do plateža, sve to u roku od 15 dana." kao neosnovan.

2. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 2.062,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2026. do isplate, po kamatnoj stopi određenoj za sudionike u ostalim odnosima iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23),, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 312,50 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.1. Ovom je vijeću drugostupanjskog suda ponovnom automatskom dodjelom od 20. veljače 2026. dodijeljen u rad predmet u navedenoj pravnoj stvari na odlučivanje o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3277/18-22 od 8. listopada 2024., kojom je tuženiku naloženo ispatiti tužitelju iznos od 1.327,23 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. listopada 2018. do isplate, kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.

1.2. U stavku II izreke presude suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev u iznosu od 3.981,68 eura s traženim zakonskim zateznim kamatama.

1.3. Tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 668,26 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. listopada 2024. do isplate, kao u stavku III izreke prvostupanjske presude.

2. Protiv navedene presude u dijelu iz stavka I i III izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4.1. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Ujedno se u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

4.2. Iz činjenica što ih je utvrdio prvostupanjski je sud izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica a na tim je činjenicama utemeljio presudu. Ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 3. st. 1. i 2., čl. 7. st. 3. i čl. 22. st. 1. Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, dalje: Zakon o medijima) te čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 , 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO).

5. Tužitelj je zahtijevao novčanu naknadu štete s tvrdnjom o povredi prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti objavom članka u tiskovini tuženika "Jutarnji list" od 3. listopada 2018. s naslovom na naslovnici "Obračun oko GZ; Nakon smsova izvučena i afera iz 2011.; Je li drugi čovjek HDZ-a prostitutkama odavao da su pod istragom" i člankom pod naslovom "GZ duboko grlo?" s istaknutim podnaslovom "Policija prijavila da su pukle mjere u tajnoj istrazi prostitucije, DORH istražio. Tko je zaustavio akciju?" uz istaknute fotografije tužitelja. Tužitelja se proziva kao osobu koja j osumnjičenicima u aferi Elitna prostitucija iz 2011. dojavila da su pod istragom te tako potkopala policijsku istragu te se navodi da "s pucanjem mjera u istrazi prostitucije u ljeto 2011. bilo je upoznato, naime i Državno odvjetništvo, a GZ je tada u službenim bilješkama naveden kao onaj koji je osobama iz kriminalnog miljea odavao informacije o policijskim istragama i to u dva navrata", nadalje se navodi da je "policija nakon tih izvida zaključila da postoje ozbiljne indicije kako je mjere provalio tadašnji pomoćnik ravnatelja policije GZ. Naime, na obavijesnom razgovoru to im je rekla ŽZ, pričavši da joj je to rekao N. S. s kojim je bila u vezi i koji je Brkićev bivši suborac i prijatelj. ŽZ je rekla kako joj je N. S. na jedne večeri rekao da se makne, a da joj je u razgovoru, kada su se našli na [adresa] ispričao da mu je njegov prijatelj GZ javio da se nad ŽZ i ostale provode tajne mjere", nadalje se navodi da je iz "priopćenja MUP-a o slučaju istrage elitne prostitucije koju je kompromitirao GZ, proizlazi da je DORH odgovoran što protiv GZ nikada zbog toga nije pokrenuo kazneni postupak".

5. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio bitne činjenice da je tuženik po traženju tužitelja od 23. listopada 2018. objavio traženi ispravak informacija u istom dnevnom listu od 9. studenog 2018. a ujedno je utvrdio da utužene informacije nije prvi puta objavio tuženik već su prvi puta iznesene u tjedniku "Nacional" u članku objavljenom 2. listopada 2018., zatim da su sporni naslovi objavljeni u upitnom obliku a ne kao tvrdnja te da je tužitelj u vrijeme objave spornih informacija bio visoko pozicionirani politički dužnosnik kao i da je riječ o objavljenim informacijama za koje je postojao javni interes.

6. Kada je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev i dosudio tužitelju naknadu štete zbog povrede prava osobnosti od 1.327,23 eura s traženim zateznim kamatama, prvostupanjski je sud zaključio kako objavljenim ispravkom tužitelju nije u cijelosti nadoknađena šteta zbog povrede prava osobnosti jer da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju i dosudu novčane naknade tužitelju u navedenom iznosu.

7.1. Prvostupanjski je sud ukazao na odredbu čl. 22. st. 1. Zakona o medijima, kojom je propisano da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

7.2. U smislu mjerodavne odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO za povredu prava osobnosti se pravična novčana naknada dosuđuje ako to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju.

8.1. Zaštita prava na slobodu izražavanja sadržana je u čl. 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima Opće skupštine Ujedinjenih naroda („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, br. 12/2009, dalje. Opća deklaracija UN), u čl. 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, br. 12/1993., dalje: MPGPP), u čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: EKLJP), u čl. 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav) te u čl. 3. st. 1. i 2. Zakona o medijima.

8.2. Tužiteljev zahtjev valja vrednovati temeljem odredbe čl. 7. st. 2 Zakona o medijima, po kojoj tužitelj kao osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost nema pravo na zaštitu privatnosti u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili u vezi dužnosti koje ona obavlja. Javnost, dakle i novinari, imaju pravo propitkivati djelovanje javnih osoba a osobito visokih dužnosnika. Kada se radi o političarima, granice prihvatljive kritike u njihovom slučaju su šire. Tužitelj ima manju razinu zaštite od drugih osoba jer je u okviru slobode medija legitimno preispitivanje i kritiziranje riječi i djela javnih dužnosnika, pri čemu su političari neizbježno i izloženi pomnom ispitivanju svog djelovanja, kako novinarima, tako i javnosti općenito.

8.3. Za razliku od zaključka suda prvog stupnja, u okolnostima pravilnog utvrđenja opravdanog interesa javnosti za objavljene informacije a uzimajući u obzir odlučne činjenice da je po traženju tužitelja objavljen ispravak tih informacija kao i da su iste sporne informacije bile prethodno objavljene u drugom javnom glasilu u savezu s činjenicom da je tužitelj u vrijeme objave predmetnih informacija obnašao javnu dužnost te da su sporni naslovi objavljeni ne kao tvrdnje već u upitnom obliku dok tužitelj, osim pozivanja na sumnje i određenu nelagodu te na izloženost pitanjima nije konkretizirao u čemu bi se sastojala pretrpljena duševna bol kao ni jačinu i trajanje te boli, proizlazi da objava predmetnih informacija od strane tuženika ne bi opravdavala dosudu novčane naknade štete.

9.1. Iz podataka iz Jedinstvenog informacijskog sudstava za upravljanje i rad na sudskim predmetima eSpis uočava se da je u vezi objava predmetnih informacija u drugim javnim glasilima tužitelj pokretao brojne postupke za naknadu štete. Tako je protiv nakladnika National News corporation d.o.o, Večernji list d.o.o., 24stata d.o.o. i ovdje tuženika ishodio presude u svoju korist i to: posl. br. Pn-3136/2018-23 od 25. siječnja 2021., posl. br. Pn-3181/2018-36 od 25. siječnja 2024., posl. br. Pn- 3283/2018-10 od 12. prosinca 2019., posl. br. Pn-3345/2018-16 od 29. rujna 2020., posl. br. Pn-3346/2018-21 od 26. listopada 2020., posl. br. Pn-3347/2018-10 od 31. listopada 2019., posl. br. Pn-3375/2018-12 od 23. siječnja 2020. i posl. br. Pn- 3378/2018-15 od 30. rujna 2019.

9.2. Osim ukazivanja na nedostatak uzročne veze između informacija objavljenih u tiskovini tuženika "Jutarnji list" od 3. listopada 2018. i povrede tužiteljevog prava osobnosti, navedeni brojni sudski sporovi upućuju na to da ih tužitelj nije pokretao s uobičajenim pravno zaštitnim ciljem parničnog postupka već s ciljem ograničavanja medija u iznošenju informacija od javnog značenja jer je tužitelj kao visoko pozicionirani politički dužnosnik nastupio s pozicije moći koja izvire iz njegovog ekonomskog i društvenog položaja i tu je moć kroz brojne sudske postupke koje je pokrenuo upotrijebio kao sredstvo prisile na medije zbog iznošenja informacija koje njemu ne idu u prilog a za koje, kao što je utvrđeno postoji javni interes. Za zaključiti je da se radi o zloupotrebi postupka radi zastrašivanja i financijskog i ekonomskog iscrpljivanja medija kao nositelja slobode izražavanja misli kako bi se ograničilo javno sudjelovanje kroz medijsku slobodu.

9.3 Time navedeni sudski postupci koje je tužitelj u vezi objave predmetnih informacija pokretao protiv medija ukazuju na ostvarenje pretpostavki iz čl. 4. toč. 3.b) Direktive (EU) 2024/1069 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”).

10. Iz navedenih razloga u ovom slučaju sloboda izražavanja ne može biti ograničena zaštitom tužiteljevog prava privatnosti. U tom smislu test razmjernosti rezultira time da se pravu na slobodu informiranja povodom objave članka u tiskovini tuženika "Jutarnji list" od 3. listopada 2018. neosnovano suprotstavlja predmetni tužbeni zahtjev za zaštitu prava osobnosti tužitelja.

11. Slijedom iznesenog i primjenom čl. 373. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u stavku I toč. 1. izreke.

12. Posljedično je preinačena i odluka o naknadi parničnog troška tužitelju, o kojem je zahtjevu odlučeno primjenom čl. 380. toč. 3 u vezi čl. 154. st. 1. ZPP, kao u stavku I, toč. 1. izreke.

13. Tuženiku zastupanom po odvjetnicima je naknada parničnih troškova odmjerena temeljem čl. 151. i čl. 154. st. 1. ZPP i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023, dalje: Tarifa) a odnosi se na sastav odgovora na tužbu (tbr. 8. toč .1. u vezi tbr. 7. toč. 1: 100 bodova), sastav jednog podneska (tbr. 8. toč. 1: 100 bodova), zastupanje na šest ročišta od 21. svibnja 2019., 9. prosinca 2019., 7. ožujka 2022., 10. listopada 2022., 9. studenog 2023. i 20. veljače 2024. (tbr. 9. toč. 1: 600 bodova), pristup na ročište od 20. rujna 2019. (tbr. 9 .toč. 5: 25 bodova) ili ukupno 825 bodova što uz obračun po tbr. 54. Tarife iznosi 1.650,00 eura a uz uvećanje po tbr. 46. Tarife od 25% za PDV sveukupno iznosi 2.062,50 eura. Uz navedeno su temeljem čl. 151. st. 3. ZPP i čl. 29. st. 1. i 2. ZOO dosuđene tražene zakonske zatezne kamate od donošenja ove odluke do isplate, kao u stavku I, toč. 2. izreke.

14. O zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP i tbr. 10. toč. 1., tbr. 46. i tbr. 54. Tarife od 125 bodova što iznosi 250,00 eura a uz naknadu za PDV iznosi 312,50 eura, kao u stavku II izreke.

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Gabriela Topić Kordej