Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-93/2023-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima u ZOU Livio Marcan i Vedran Marcan, odvjetnicima iz Umaga, protiv tuženika: 1. NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnici Meri Franičević-Gorjan, odvjetnici iz Buja- Buie, radi utvrđenja i trpljenja, te predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P- 239/2022-12 od 17. studenog 2022., dana 17. ožujka 2026.

    r i j e š i o  j e

    I Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P-239/2022-12 od 17. studenog 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

    "I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o darovanju nekretnina od 06.10.2017. godine sklopljen između prvotuženika NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice ANTICE MEDICA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predmet kojega je 1/3 dijela stana- kuće - prizemlje, I i II kat, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br [katastarska čestica]. K. o. [katastarska općina], te koji je upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora katastarske općine [katastarska općina], na kojem ugovoru je javni bilježnik Aleksandra Micelli ovjerio potpise tuženica pod posl.br. OV-819/18 dana 07.03.2018. godine, te čija isprava o istom ugovoru je uložena u zbirku isprava Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje- Buie, posl.br. Z-7965/18.

    2. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o darovanju nekretnina od 06.10.2017. godine sklopljen između prvotuženika NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice ANTICE MEDICA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predmet kojega je 1/3 dijela stana- kuće - prizemlje, I i II kat, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br [katastarska čestica]. K. o. [katastarska općina], te koji je upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora katastarske općine [katastarska općina], na kojem ugovoru je javni bilježnik Aleksandra Micelli ovjerio Poslovni broj potpise tuženica pod posl.br. OV-391/18 dana 17.01.2018. godine, te čija isprava o istom ugovoru je uložena u zbirku isprava Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie, posl.br. Z-1791/18.4

    3. Nalaže se prvotuženici NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na 2/3 idealna dijela stana-kuće - prizemlje, I i II kat, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2,koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br [katastarska čestica]. K. o. [katastarska općina], te koji je upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora katastarske općine [katastarska općina]., trpjeti brisanje prava vlasništva sa svojeg imena uz istodobni upis prava vlasništva u korist drugotuženice ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

    4. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o darovanju nekretnina od 16.06.2015. godine sklopljen između tužitelja IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predmet kojega je 1/3 dijela stana-kuće - prizemlje, I i II kat, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2,koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br [katastarska čestica]. K. o. [katastarska općina], te koji je upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora katastarske općine [katastarska općina], na kojem ugovoru je javni bilježnik Snježana Nazarević ovjerila potpis tužitelja IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pod posl.br. OV2681/15 dana 18.06.2015. godine, te čija isprava o istom ugovoru je uložena u zbirku isprava Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie, posl.br. Z2549/2015.

    5. Nalaže se drugotuženici EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na 1/3 idealna dijela stana-kuće-prizemlje, I i II kat, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2,koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], te koji je upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora katastarske općine [katastarska općina]., trpjeti brisanje prava vlasništva sa svojeg imena uz istodobni upis prava vlasništva u korist tužitelja IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."

    II/ Tužitelj se odbija sa svojim zahtjevom za naknadu troška.

    III/ Nalaže se tužitelju IO da tuženima NO i ĆO isplati parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.000,00 kuna / 398,17 Eur1 u roku od 15 (petnaest) dana."

    2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima tužitelja podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Žalba tužitelja je osnovana.

    4. Tuženice su podnijele odgovor na žalbu tužitelja.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022, 114/2022, 155/2023 – dalje:ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365 st. 2. ZPP-a, međutim počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati a na što osnovano ukazuje tužitelj u žalbenim navodima.

    6. Tužitelj u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada je odbio provesti dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru na okolnost je li prava volja ovdje II tužene, njegove majke ĆO, bila darovati prvotuženici ugovorom o darovanju 2/3 dijela stana-kuće odnosno je li ista u trenutku darovanja bila sposobna za rasuđivanje te je li ovdje II tužena prilikom davanja iskaza pred sudom bila pod utjecajem ekonomskog nasilja zbog čega nije dala istinit iskaz pred sudom.

    7. Nadalje ovdje je sporno je li ugovor o darovanju kojim je ovdje tužitelj darovao svojoj majci 1/3 dijela predmetne nekretnine prividan ugovor u namjeri da ovdje I tužena sklopi ugovor o doživotnom uzdržavanju kao davatelj uzdržavanja sa ovdje II tuženom kao primateljicom uzdržavanja a kojim se obvezuje I tužena uzdržavati ovdje II tuženu a da će za uzvrat tužitelj svoj dio 1/3 dijela predmetne nekretnine prodati ovdje I tuženoj za iznos od 30.000,00 EUR a koji iznos je umanjen zbog preuzete obveze ovdje I tužene za uzdržavanjem njegove majke a pri tome će se zaključiti umjesto ugovora o prodaji između I tužene i tužitelja radi izbjegavanja poreza ugovor o darovanju kojim tužitelj svoj suvlasnički dio 1/3 dijela daruje majci.

    8. Također ovdje je sporno je li ugovor o darovanju koji je sklopljen između I i II tužene sklopljen u propisanoj formi u smislu odredbe čl.290. a u vezi s čl.482. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).

    9. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

    -da iz povijesnog zk izvatka proizlazi da su tužitelj IO, njegov brat PO i njihova majka, ovdje drugotuženica EO bili upisani kao suvlasnici stana-kuće, prizemlje, I i II kat koji se sastoji od šest soba, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i podruma u ukupnoj površini od 158,20 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u [broj poduloška], knjige položenih ugovora k. o. [katastarska općina] i to svaki u 1/ 3 dijela,

    -da je ugovorom o darovanju nekretnine od 16.6.2015. ovdje tužitelj drugotuženici darovao 1/3 stana-kuća, u [adresa], sagrađena na kč.č.br. 960, u [broj poduloška], za k. o. [katastarska općina], u članku 5 je navedena obveza darovatelja uvođenja u posjed obdarenika,

    -da je ugovorom o darovanju nekretnine od 6.10.2017. ovjeren kod javnog bilježnika Aleksandre Micelli, [adresa], pod brojem OV-819/18 od 7. ožujka 2018. drugotuženica prvotuženici darovala 1/3 stana-kuća, u [adresa], sagrađena na kč.č.br. 960, u [broj poduloška], za k. o. [katastarska općina], u članku 5 je navedena obveza darovatelja uvođenja u posjed obdarenika,

    -da je ugovorom o darovanju nekretnine od 6. 10.2017. ovjeren kod javnog bilježnika Željka Krajine, javnog bilježnika iz Umaga pod brojem OV-391/18 od 17. siječnja 2018. drugotuženica prvotuženici darovala 1/3 stana-kuća, u [adresa], sagrađena na kč.č.br. 960, u [broj poduloška], za k. o. [katastarska općina], te je člankom 5 navedena obveza darovatelja uvođenja u posjed obdarenika,

    -da je Ugovorom o darovanju nekretnine od **.**.2017. PO, svojoj kćerki, ovdje prvotuženici darovao 1/3 stana-kuća, u [adresa], sagrađena na kč.č.br. 960, u [broj poduloška], za k. o. [katastarska općina], u članku 5 je navedena obveza darovatelja uvođenja u posjed obdarenika,

    -da iz potvrde o preuzimanju predujma je utvrđeno da je I dala predujam u iznosu od 8.000,00 kuna dana 15. srpnja 2015. i iznos od 22.500,00 kuna dana 27. rujna 2015., tužitelju a što je nesporno među strankama,

    -da u svom iskazu tužitelj u bitnome navodi da je njegova majka, ovdje II tužena psihijatrijski bolesnik, da je ranije imala loš odnos sa I tuženom a da je dogovor bio da će prvotužena postati vlasnica kuće u [adresa] s time da se zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju i da se tužitelju isplati iznos od 30.000,00 EUR o čemu nije sastavljena nikakva isprava već se radilo o usmenom dogovoru, a prvotužena mu je dala iznos naveden u Potvrdi (list 28 spisa), da nije zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju između I i II tuženice te i nadalje traži da se zaključi predmetni ugovor i da se njemu isplati ostatak novca prema usmenom dogovoru, a sada je njegova majka ostala bez nekretnine te je podigao tužbu u trenutku kada je saznao da se kuća prodaje i da II tužena nije više u predmetnoj kući i traži da mu se isplati u cijelosti dogovoreni iznos i da se zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, da nije čuo da bi postojale neke razmirice između N i njegove majke i kada je dolazio u posjetu mogao je vidjeti da jako lijepo žive i da mama ima sve što joj treba ali da mu je sada najbitniji ugovor o doživotnom uzdržavanju odnosno sada o dosmrtnom uzdržavanju jer njegova majka sada nema ništa,

    -da u svom iskazu prvotužena u bitnome navodi da je živjela u predmetnoj kući i to u stanu koji je prema dogovoru pripao njenom ocu, PO te tu živi od 2011. i to zajedno sa bakom, ovdje drugotuženom, koja je također živjela u posebnom stanu u predmetnoj kući a koja je bila velika i koju je trebalo održavati, da su se vodili pregovori da će ona i suprug isplatiti iznos od 30.000,00 EUR i da će preuzeti brigu o noni, da su troškovi za kuću bili veliki i to troškovi legalizacije i da je tužitelj rekao da ne traži 30.000,00 EUR te iznos kojeg je dala tužitelju od 30.000,00 kn više nije htio vratiti, da su počeli prodavati kuću i tada je sve objasnila noni i kuća je prodana za 250.000,00 EUR, da brine u svemu o noni a sada drugotužena živi u posebnom stanu u kući roditelja njenog supruga, da je do spora došlo u trenutku kada je počela prodavati kuću, te je nonu pitala da li da naprave ugovor o doživotnom uzdržavanju a što nona nije htjela, da se tužitelj nije htio brinuti o mami a da ona nikada ne bi ostavila nonu na cesti i da o svemu brine za nju,

    -da u svom iskazu MO, svekrva I tužene u bitnome navodi da je do problema između prvotužene i tužitelja došlo u trenutku kada je prodana predmetna nekretnina u kojoj su živjeli prvotužena, njezin suprug i II tužena te je dogovoreno da će I tužena isplatiti tužitelju iznos od 30.000,00 EUR a o od kojeg iznosa je I tužena isplatila iznos od 30.000,00 kn a kasnije je taj dogovor promijenjen na način da će I tužitelj darovati svoj dio kuće svojoj majci ako I tužena bude vodila brigu o noni, a da bi se izbjegao porez na nekretnine dogovoreno je da tužitelj svoj dio daruje svojoj majci a onda da II tužena taj dio daruje svojoj unuci ovdje I tuženoj, da je ovdje II tužena odobrila prodaju kuće i nikada nije bilo pitanje da će baka ići u dom ili da će tužitelj nešto plaćati za nonu a u konačnici tužitelj je poklonio svoj dio I tuženoj da brine o noni,

    -da u svom iskazu PO, sin drugotužene i otac prvotužene u bitnome ističe da je on svoj dio kuće 1/ 3 dijela darovao svojoj kćerki a nakon toga je tužitelj odlučio prvotuženoj prodati svoj dio kuće za iznos od 30.000,00 EUR time da je tužitelj svoj dio kuće darovao drugotuženoj radi izbjegavanja plaćanja poreza a kasnije je odlučio da se odriče svog dijela kuće, ali da I tužena preuzme brigu o noni a problem je nastao u trenutku kada se počela prodavati kuća,

    -u svom iskazu svjedokinja LO, supruga tužitelja u bitnome iskazuje da je tužitelj rekao da će svoj dio kuće prepustiti majci a da I tužena preuzme brigu o njegovoj majci uz uvjet da se zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju između I tužene kao davateljice uzdržavanja i II tužene kao primateljice uzdržavanja a problem je nastao kada je u cijelosti kuća pripala prvotuženoj i da ugovor nije nikada napravljen a da je kuća prodana i da se zbog toga tužitelj osjetio prevaren a da je ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen tada vjerojatno ne bi tražio novac od tužene,

    -da II tužena u svom iskazu u bitnome navodi da se sa svojom unukom ovdje I tuženom slaže, da je nakon smrti supruga dala svakom sinu 1/3 dijela kuće pod uvjetom da se brinu o njoj a na kraju je dala kuću svojoj unuci koja sa suprugom brine o njoj, da je tužitelj počeo vikati kada je saznao da je kuća prodana te joj je žao da je do toga došlo a žao joj je da je sin izjavio da ona ima psihičkih problema jer to nije istina, da je unuka dobra prema njoj i žao joj je što je sada na sudu, zna da je unuka dala tužitelju 4.000,00 EUR, te je on želio novac i da unuka brine o njoj, i da je darovala unuci svoj suvlasnički dio jer brine o njoj, a pomoći od svoje djece nema nego od unuke, njenog svekra i svekrve kao i njenog supruga.

    10. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja i to da je tužitelj darovao 2015. svojoj majci ovdje II tuženoj svoj nasljedni dio 1/ 3 dijela predmetne kuće, da je drugotužena darovala temeljem dva darovna ugovora svoje dijelove predmetne nekretnine prvotuženoj te smatrajući da ovdje II tužena nije psihički bolesnik jer je na sudu ostavila kod davanja iskaza dojam da ne boluje od nekih psihičkih bolesti a niti o tome postoje materijalni dokazi (medicinska dokumentacija) izvodi pravni zaključak da je ovdje II tužena bila sposobna za rasuđivanja kada je darovnim ugovorima darovala svojoj unuci 2/3 dijela predmetne kuće, pa da stoga ugovori o darovanju 6. listopada 2017. nisu ništetni pravni poslovi.

    11. Međutim ovakav pravni zaključak prvostupanjskog suda za sada ne može prihvatiti ovaj drugostupanjski sud a na što osnovano ukazuje tužitelj u žalbenim navodima jer kod prosuđivanja je li neka osoba psihički bolesnik odnosno je li ovdje II tužena osoba bila sposobna za rasuđivanje u trenutku zaključenja darovnog ugovora ne može prosuđivati sud na temelju osobnog dojma prilikom saslušavanja stranke jer su za to potrebna stručna znanja kojim sud ne raspolaže.

    12. Prema odredbi čl. 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže a što je prvostupanjski sud propustio utvrditi u smislu navedene odredbe a što je rezultiralo pogrešno i nepotpunim utvrđenim činjeničnim stanjem.

    13. U pogledu darovnog ugovora kojeg je zaključio ovdje tužitelj na način da je majci darovao 1/3 dijela kuće također sud nije utvrdio pravilno i potpuno činjenično stanje jer je ovdje valjalo utvrditi odlučne činjenice je li se radi o prividnom ugovoru jer iz iskaza svjedoka i stranaka proizlazi da je tužitelj darovao svojoj majci 1/3 dijela predmetne nekretnine radi izbjegavanja poreza te u dogovoru sa I tuženom da ista zaključi sa II tuženom ugovor o doživotnom uzdržavanju a da će zauzvrat I tuženik svoju 1/3 dijela predmetne nekretnine I tuženoj prodati za 30.000,00 EUR kao umanjenu cijenu zbog preuzete obveze I tužene da uzdržava II tuženu.

    14. Međutim žalbeni navodi tužitelja da darovni ugovor koji je zaključen između I tužene i II tužene nema propisanu formu pa da je iz tih razloga ništetan nisu osnovani.

    15. Naime prema odredbi čl.290.ZOO-a ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak , osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi nešto drugo.

    16. Prema odredbi čl.482 .ZOO-a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javno bilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave .

    17. Međutim u ovom konkretnom slučaju pravilan je pravni zaključak prvostupanjskog suda da se ovdje radilo o stvarnoj predaji stvari jer je ovdje II tužena kao darovateljica predala posjed I tuženoj kao primateljici i obje tužene su živjele u toj nekretnini do prodaje nekretnine te se radilo o neposrednom posjedu I tužene stoga nije u primjeni odredba čl. 482. ZOO-a kako to pogrešno smatra tužitelj.

    18. Međutim iz svih naprijed navedenih razloga presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati a na što sadržajno ukazuje tužitelj u žalbenim navodima.

    19. Prema tome sud nije utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te nije na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

    20. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 370. i čl. 369. st. 1. ZPP-a valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te će sud nakon ponovno provedenog dokaznog postupka otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem i nakon toga donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

    21. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

    U Zagrebu 17. ožujka 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Sanja Joka Umićević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.