Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž Ob-93/2026-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Tihani Mariji Miladin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice UK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Zdilar, odvjetnik iz Zagreba, protiv protustranke DK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Beloša, odvjetnik iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. EK, OIB [osobni identifikacijski broj], i mlt. VK, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa poseban skrbnik BK, radi odluke o privremenoj mjeri, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1561/2024-21 od 22. listopada 2025., dana 17. ožujka 2026.,

    r i j e š i o je

    Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1561/2024-21 od 22. listopada 2025.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

    „ Odbija se prijedlog predlagateljice za donošenje privremene mjere koji glasi:

    "Mlt. ČK, rođ. **.**.2017., OIB [osobni identifikacijski broj], i mlt. KK, rođ. **.**.2020., OIB [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom UK, OIB [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

    Osobni odnosi mlt. EK i mlt. VK s ocem DK odvijat će se svaki drugi vikend na način da će prvi vikend u mjesecu predlagateljica dovesti djecu u Zagreba na adresu prebivališta oca i to u petak najkasnije do 19,00 sati a po isteku vremena za održavanje osobnih odnosa prelagateljica će djecu u nedjelju najkasnije u 16,00 sati preuzeti na adresi prebivališta oca, te treći vikend u mjesecu od petka u 16,00 sati na način da će protustranka preuzeti djecu u Splitu na adresi gdje djeca žive s majkom najkasnije do 16,00 sati a po isteku vremena za održavanje osobnih odnosa protustranka će djecu u nedjelju do 19,00 sati vratiti na adresu na kojoj djeca žive s majkom.

    Majka UK, OIB [osobni identifikacijski broj], ovlaštena je samostalno i bez pristanka oca poduzeti sve pravne radnje i druge poslove vezane za upis mlt. EK u Osnovnu školu Spinut, Split, Teslina 12 i mlt. Maksima Crnogorca u Dječji vrtić Tamarin, Split, Nazorov prilaz 2.

    Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja postupka o roditeljskoj skrbi odnosno do drukčije odluke suda te se nalaže predlagateljici da u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti ove privremene mjere pokrene postupak o konačnoj odluci o roditeljskoj skrbi.

    Žalba na ovo rješenje ne odgađa njegovo izvršenje."

    2. Predlagateljica je podnijela žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijano rješenje, podredno isto ukine i vrati predmet na ponovni postupak.

    3. Protustranka osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud nije našao da bi pobijanim rješenjem ili postupkom koji mu je prethodio bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    6. Tijekom postupka sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke o prijedlogu za određivanjem privremene mjere i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijanog rješenja. Zbog navedenog ovaj viši sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni opravdanje dano za njega.

    7. Predmet spora je prijedlog za donošenjem privremene kojom će se odrediti da mlt. djeca stranaka stanuju s predlagateljicom na adresi u [adresa], održavanje osobnih odnosa mlt. djece s protustrnakom, te da je predlagateljica ovlaštena samostalno i bez pristanka oca poduzeti sve pravne radnje i druge poslove vezane za upis mlt. EK u Osnovnu školu Spinut, Split, Teslina 12 i mlt. VK u Dječji vrtić Tamarin, Split, Nazorov prilaz 2.

    8. Među strankama nije sporno da je u su stranke roditelji dvoje mlt. djece, EK, rođenog **.**.2017. i VK, rođenog **.**.2020., da mlt. djeca stranaka žive s predlagateljicom u [adresa], te da s protustrankom ostvaruju osobne odnose sukladno presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ob-834/2022-28 (dva puta tjedno, svaki drugi vikend, polovinu svih školskih praznike, te državne praznike i vjerske blagdane)

    9. Predlagateljica prijedlog za određivanjem privremene mjere u bitnom temelji na želji da se s mljt. djecom preseli u Split navodeći da je u Splitu dobila bolju ponudu za posao, ida je vlasnica stana u [adresa] u kojem živi i njezina obitelj, dok u Zagrebu s mlt. djecom živ u podstanarskom stanu.

    10. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio:

    - da je predlagateljica živi s mtl. djecom u Zagrebu u iznajmljenom stanu te je zaposlena, dok je otac mlt. djece je također zaposlen te živi u vlastitom stanu,

    - da je mlt. ČK ima dijagnozu poremećaja iz spektra autizma, ima poteškoća sa grafomotorikom, ide u osnovnu školu, dok je mlt. VK

    ČK polaznik vrtića,

    - da iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Trešnjevka od 18. prosinca 2024. proizlazi da oba roditelja posjeduju primjerene kapacitete za brigu o djeci, da se mlt. djeca stranaka izražavaju pozitivno o boravku sa ocem i majkom, da su dječaci u bliskom odnosu sa ocem za kojeg se procjenjuje da je u mogućnosti voditi brigu o njima na jednako kvalitetan način kao i majka. Mišljenje Zavoda je da nije u interesu mlt. djece da se odsele s majkom u drugo mjesto prebivališta kao niti da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb, jer su dječaci u dobi kada je odnos s ocem bar jednako važan kao odnos s majkom te bi njihovim preseljenjem neminovno došlo do značajnog smanjena mogućnosti da djeca ostvaruju odnos s ocem. Također djeca koja redovito i u širokom opsegu viđaju oba roditelja imaju povoljnije emocionalne, bihevioralne i psihološke ishode kao i bolje psihičko zdravlje, bolje odnose s očevima i majkama čak i kada postoji određena razina konflikata između roditelja,

    - da je posebna skrbnica mlt. djece mišljenja da se odluka o promjeni prebivališta mlt. djece ne može donijeti u okviru privremene mjere već u okviru parničnog postupka,

    - da je stručna suradnica suda RK **.**.2025. obavila razgovor s mlt. djecom o čemu je sastavila službenu bilješku iz koje proizlazi proizlazi da je s mlt. ČK vezano za preseljenje u Split naveo kako mu je majka rekla „da joj je ovdje u Zagrebu teško jer se rodila u Splitu, mora trošiti puno novaca i raditi da bi plaćala stan i živjela u [adresa], a u Splitu će manje raditi“ Što se tiče njegovog mišljenja o preseljenju u Split izjavio je da je „negdje između“ te da je prednost što će biti na moru, a nedostatak što će morati mijenjati školu. Izjavio je da mu je majka rekla da će deset dana biti s njom a deset dana s ocem, dok je njegova ideja da bude osam dana kod oca i tri kod majke no onda bi bio malo s majkom. Kod mlt. U dječaka je vidljiva pojedinačna i uzastopna perseveracija, primjetne su poteškoće grafomotorike. Profil upućuje na emocionalno osjetljivu i plahu strukturu sklonu sniženom raspoloženju. Razvidne su teškoće recionalno-emotivne integracije, motivacije i pravladavanja prepreka te teškoće uspostavljanja i održavanja odnosa s drugima. Dječak pozitivno atribuira i majku i oca, iskazuje privrženost majci. Mlt. VK ide u vrtiću te je izjavio da ga vodi otac a ponekad i majka, te da majka želi ići u Split jer ona voli Split. Njemu se u Splitu sviđa „mama i tata“. Maksim je niske kronološke dobi te nije u stanju shvatiti postupak, svrhu i posljedice iznesenog mišljenja.

    11. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud pravilno zaključuje da bi promjena prebivališta mlt. djece i njihovo preseljenje u Split znatno utjecalo na sadašnji način ostvarivanja osobnih odnosa djece i oca koji bi bili reducirani a posljedično bi isto dovelo do smanjene mogućnosti oca da sudjeluje u brizi za djecu, da aktivno bude uključen u izvršavanje roditeljske skrbi a što je važno za cjelokupni razvoj djece. S obzirom da djeca u sadašnjem mjestu stanovanja imaju svoju rutinu, prijatelje, aktivnosti i sve uvjete za daljnji pravilan socio- emocionalni razvoj, a majka preseljenjem u Split prvenstveno želi sebi olakšati život, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da određivanje privremene mjere ne bi bilo u najboljem interesu mlt. djece.

    12. Valja istaknuti kako u svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi, sudovi, upravna ili pravosudna tijela, najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, na što obvezuje načelo sadržano u odredbi čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 12/93. i 20/97.,dalje: Konvencija) te istovjetna odredba članka 24. stavak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2010), SL EU C83. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavak 3. Konvencija jamči djetetu koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Nadalje, kada je riječ o primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, br. 18/97. i 4/02., dalje: EKLJP), s pripadajućim Protokolima broj 1., 4., 6., 7., 11., 12. i 13., Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo obvezu države da omogući roditeljima da budu uključeni u postupak kojim se odlučuje o skrbi nad djetetom, i to do stupnja koji će im omogućiti potrebnu zaštitu njihovih interesa. Pritom je Sud naglasio kako pri odlučivanju o izvršavanju roditeljskih prava, država mora uspostaviti pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (D protiv Njemačke, br. 30943/96, § 65, § 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, § 50, ibid.). Također, Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014. („Narodne novine“, br. 108/14.) broj: U- III- 4784/2013 od 6. ožujka 2014., („Narodne novine“, br. 34/14.), zauzeo shvaćanje:

    „... da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interes djeteta (...).“

    13. Slijedom iznijetog, kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je u najboljem interesu djece da oba roditelja što aktivnije budu uključena o brigu o djeci, što ne bi bilo moguće u slučaju da se djeca s majkom presele u Split, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

    U Zagrebu, 17. ožujka 2026.

    Sutkinja:

    Tihana Marija Miladin

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.