Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-348/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Magdalena Tomić, odvjetnica u Zadru, protiv tužene ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Stefana Požgaj, odvjetnica u Rijeci, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1491/2024-18 od 26. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1491/2024-18 od 26. kolovoza 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, te pod točkom II. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženoj naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.300,00 eur sa zateznom kamatom do 26. kolovoza 2025.
II. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
„I Nalaže se tuženoj ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da preda tužitelju RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suposjed nekretnina, na način da preda tužitelju jedan primjerak ključeva nekretnina, upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru i to k. č. [katastarska čestica] u naravi gospodarska zgrada ukupne površine 22 m i k. č. [katastarska čestica] u naravi kuća ukupne površine 26 m , obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da preda primjerak ključeva svih vrata predmetnih nekretnina tužitelju, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženoj ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju RF, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.300,00 EUR (četiritisućetristo eura), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. kolovoza 2025. pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova, kao neosnovan.“
2. Tužena je podnijela žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu tužitelju.
4. Žalba tužene nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Na navode žaliteljice valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i nema proturječja između stanja spisa i danih razloga, te nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP. Isto tako nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koju sadržajno opisuje tužena, jer je prema ocjeni ovog suda ista ravnopravno sudjelovala u postupku s tužiteljem te joj postupanjem suda nije povrijeđeno načelo kontradiktornosti.
7. Predmet spora je zahtjev za predajom u suposjed nekretnina k. č. [katastarska čestica] u naravi gospodarska zgrada ukupne površine 22 m2 i k. č. [katastarska čestica] u naravi kuća ukupne površine 26 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da tužena preda tužitelju primjerak ključeva svih vrata predmetnih nekretnina.
8. Među stranakama nije sporno da su predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo IF za 1⁄4 dijela, ŽF za 1⁄4 dijela, RF za 1⁄4 dijela i ŽF za 1⁄4 dijela. Nije sporno da je tužitelj do ožujka 2024. bio u suposjedu predmetnih nekretnina.
9. Iz stanja spisa i rezultata dokaznog postupka proizlazi:
- da je tužitelj svoj suvlasnički dio nekretnine stekao darovanjem od LF
RF, majke tužitelja, a sestre tužene,
- da su do ožujka 2024. u posjedu predmetnih nekretnina bili svi suvlasnici, te je svjedok ZF uz dopuštenje suvlasnice LF skladištio robu u spornoj nekretnini, dok su svjedoci KF i LF u prostorijama nekretnina skladištili robu svoje firme,
- da je tužena u ožujku 2024. izvodila građevinske radove kojim prilikom je promijenila brave, te je izbacila robu koju je tamo uz suglasnost suvlasnice
LF, skladištio ZF,
- da se LF, kao tadašnja suvlasnica predmetne nekretnine, dopisom od 29. ožujka 2024. obratila tuženoj povodom građevinskih radova koje je tužena izvodila na predmetnoj nekretnini bez suglasnosti suvlasnika, te je u tom dopisu navela da ju je tužena promjenom ulaznih vrata isključila iz suposjeda i pozvala je tuženu da zastane s izvođenjem radova te da LF preda ključeve predmetne nekretnine,
- da je tužitelj dopisom od 18. travnja 2024. pozvao tuženu da preda ključeve mirnim putem, a sve s obzirom na građevinske radove koje je tužena izvršila bez suglasnosti svih suvlasnika kojom prilikom je promijenila ulazna vrata i bravu te je time isključila tužitelja i njegovu majku LF iz posjeda,
- da je prilikom uviđaja održanog 16. rujna 2024. utvrđeno da se primjerkom ključa koji je u posjedu tužitelja ne mogu otključati otključati ulazna, dvorišna vrata nekretnine, dok iz iskaza tužene proizlazi da je da je prilikom izvođenja radova na kući promijenila i zaključala i vrata spavaće sobe,
- da od ožujka 2024. tužitelj nema mogućnost pristupa nekretninama.
10. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
11. Tužena u žalbi prvenstveno preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, pa se ne mogu prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
12. Na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo u smislu odredaba čl. 42. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) , kada je prihvatio tužbeni zahtjev za predaju predmetnih nekretnina u suposjed, a kraj nesporne činjenice da je tužitelj suvlasnik u 1/4 dijela predmetnih nekretnina, da nije u suposjedu predmetne nekretnine, te da je u posjedu cijele nekretnine tužena.
13. Odredbom članka 42. st. 1. ZVDSP propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Odredbom članka 46. st. 1. ZVDSP propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.
14. Žaliteljica u žalbi neosnovano osporava prvostupanjsku presudu navodeći da tužbeni zahtjev nije podoban za ovrhu jer ne sadrži točan opis prostora i vrata, te opis sadržaja suposjeda. Tužitelj tužbenim zahtjevom, na temelju ovlaštenja iz čl. 42. i 46. ZVDSP, traži predaju u suposjed prijepornih nekretnina na način da mu tužena preda u primjerak ključeva svih vrata nekretnina, s obzirom iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužena zamijenila bravu na ulaznim vratima nekretnina, te, prema iskazu tužene, i na vratima prostorija u nekretninama. Takav zahtjev tužitelja, suprotno žalbenim navodima tužene, dovoljno je jasan i razumljiv te je podoban za raspravljanje i odlučivanje.
15. Na žalbene navode tužene da se ključ ulaznih vrata nalazi u poštanskom sandučiću valja odgovoriti da navedena okolnost ne znači da je tužena nakon promjene brave tužitelju omogućila suposjed nekretnine. Osim toga iz rezultata dokaznog postupka i iskaza tužitelja i svjedokinje LF proizlazi da nisu imali saznanja da bi u poštanskom sandučiću bili ključevi, te da tužitelj u poštanskom sandučiću nije vidio ključeve nekretnina.
16. Neosnovano žaliteljica smatra da je u postupku za predaju u suposjed nekretnine potrebno odrediti i definirati način korištenja nekretnine, jer je predmet ovoga postupka predaja nekretnine u suposjed a sud odlučuje o granicama zahtjeva stavljanih u postupku (čl. 2. ZPP). Osim toga nesporno je da između suvlasnika ne postoji sporazum o načinu korištenja nekretnine.
17. Nadalje, u smislu odredbe članka 36. st. 1. ZVDSP kada više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada računski određen dio toga prava vlasništva u razmjernom dijelu prema cijelom pravu vlasništva te stvari i prema odredbi čl. 37. st. 4. ZVDSP, svaki suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu pa u pogledu toga suvlasničkog dijela ima sve ovlasti vlasnika. Vlasništvo uključuje pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja stvari i te ovlasti na nekretnini prema odredbi čl. 30. ZVDSP imaju stranke u postupku razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Prema odredbi čl. 37. st. 6 ZVDSP svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome pa i svojim suvlasnicima sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, a sukladno čl. 42. st. 1. ZVDSP svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.
18. Kako je nesporno da tužena drži isključivi posjed cijele nekretnine, a nema pravnu osnovu za posjed 1/4 dijela nekretnine, te da onemogućuje tužitelju vršenje suposjeda, uporabu i korištenje nekretnine u odgovarajućem suvlasničkom opsegu prava vlasništva, tužbeni zahtjev tužitelja za predaju nekretnine u suposjed je osnovan.
19. Iz navedenih razloga žalbu tužene valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.
20. Odluka o troškovima postupka također je pravilna kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i po visini (čl. 155. ZPP). Neosnovano žaliteljica smatra da je prvostupanjski sud kod donošenja odluke o trošku pogrešno odredio vrijednost predmeta spora. Prvostupanjski sud je vrijednost boda pravilno odmjerio prema vrijednosti predmeta spora naznačenoj u tužbi, kojoj tužena nije prigovorila.
21. Tuženoj nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nije uspjela sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP).
22. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka.
U Zagrebu, 17. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivica Veselić
