Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1672/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, ŽCV, izvjestiteljice i članice, ŽC, članice u pravnoj stvari tužitelja (ime u nominativu) MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], 31-[adresa], SAD, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Matiću, odvjetniku u Vodicama, protiv prvotuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel i drugotuženika Hrvatskih Šuma d.o.o. Zagreb, OIB: 69693144506, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, zastupanog po punomoćnici DC dipl. pravnici, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-360/2023 od 13. veljače 2025., u sjednici održanoj 17. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-360/2023 od 13. veljače 2025. u stavku I. izreke.
II. Odbija se kao neosnovana žalba drugotuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-360/2023 od 13. veljače 2025. u stavku II. izreke.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-360/2023 od 13. veljače 2025. u dijelu stavka II. izreke koji je naloženo prvotuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 884,34 eura.
II. Odbija se kao neosnovana žalba drugotuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-360/2023 od 13. veljače 2025. u dijelu stavka II. izreke koji je naloženo drugotuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 884,34 eura.
III. Odbija se zahtjev prvotuženice za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) MC, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je na Geodetskom snimku Ante Stošića mag. ing. geod. et. geoinf. iz Geo Forme d.o.o. Vodice pod brojem GF 3089-22 od dana 26. lipnja 2023. godine (dalje u tekstu: snimak), prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 1.507,00 m2, koji snimak je sastavni dio ove presude.
II. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) MC, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] ZGR, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se isti temeljem ove presude ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika ad.2. Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, sve rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.“
2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) MC, OIB [osobni identifikacijski broj], povukao dio tužbenog zahtjeva preko onog o kojem je suđeno u točkama I. i II. izreke ove presude.
II. Nalaže se tuženicima (imena u nominativu) ad.1 Republika Hrvatska, OIB 52634238587 i ad.2 Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb, OIB 69693144506, platiti tužitelju (ime u nominativu) MC, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.768,68 eura (tisuću sedamsto šezdeset osam eura i 68/100 euro centa) u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.“
3. Protiv presude u stavku I. izreke i rješenja u dijelu stavka II. kojim je naloženo prvotuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 884,34 eura žali se prvotuženica iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku /“Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno žalbenim navodima, uz naknadu troška sastava žalbe.
4. Protiv presude u stavku II. izreke i rješenja u dijelu stavka II. kojim je naloženo drugotuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 884,34 eura žali se drugotuženik iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku /“Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno žalbenim navodima, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
5. Odgovor na žalbe nije podnesen.
6. Žalbe su neosnovane.
7. Predmet spora jest zahtjev na utvrđenje prava vlasništva nekretnina pobliže opisanih u stavcima I. i II. izreke presude, s time da je temelj stjecanja prava vlasništva dosjelost (čl. 159., čl. 160. i čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV-a/).
8. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka, koji je prethodio, nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).
9. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio citirane odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).
10. Odredbom čl. 159. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.); da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.); da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.) te da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. tog članka (stavak 4.).
11. Pravilno je odlučio sud prvog stupnja usvojivši tužbeni zahtjev prethodno utvrdivši da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću budući:
-da je predmetna obiteljska kuća, čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], bila u potpunosti dovršena do 1968., koje utvrđenje krijepi činjenica da je isti objekt vidljiv na avio snimku iz 1968., tj. HOK-u iz 1989.:
-da iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmetni stambeni objekt njegov djed EC započeo graditi na mjestu ranije postojeće štale (tora) nakon 1945. godine te da je osobno u razdoblju od 1963. godine do 1986., tj. odlaska u SAD, živio u utuženoj kući sa ocem, djedom i bakom;
-da predmetnu kuću obitelj tužitelja i njegovi pravni prednici, posjeduju do danas, dakle, u razdoblju od 60 godina do dana podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari;
-da je na očevidu 29. travnja 2024., koji je održan uz sudjelovanje vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. Geodezije, isti sporne predmetne površine identificirao kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi stambeni objekt koji se sastoji od suterena i kata, višestruko razvedeni, uokolo kojeg objekta je položen dvorišni dio koji je identificiran kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], radi se o površini koja je oblika slova „L“ na proširenom dijelu koje površine je izgrađen ranije opisani stambeni objekt, dvorišna površina potonjeg objekta je uglavnom zatravljena, dobro održavana sa manjim betoniranim dijelom na samom ulazu sa asfaltne ceste položene kroz [adresa], anagrafske oznake 3, na dvorišnom dijelu navedene katastarske oznake zatečena su tri stabla bajame, prilične starosti, u donjem dijelu debla po slobodnoj procjeni suda obujma cca jedan metar te nekoliko stabala maslina, kao i ukrasnog bilja posađenog uz ogradni zid na jugozapadnoj međi prema navedenoj asfaltnoj cesti kroz [adresa], koji zid je dijelom izveden kao betonska podloga, a dijelom kao ukrasna balatura, kakva ograda postoji i na sjeverozapadnoj međi navedene sporne (dvorišne) površine, dok je na jugoistočnoj i sjeveroistočnoj međi utužene površine čest. zem. [katastarska čestica] na svim lomovima uzduž međe izveden niski betonski zidići (samo na mjestu loma u dužini od cca jedan do dva metra), koji betonski zidić ukazuje na pravac protezanja međa pokazane sporne površine, sve razvidno na skici mjesta očevida vještaka Reljanovića te dvanaest fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida;
-da je navedeno položajno razvidno i na izvodu iz katastarskog plana za odnosno područje te HOK-u iz 1989., a koje površine (utuženi dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]) su prema nalazu vještaka Reljanovića položajno identično prikazane i na skici izmjere društva Geo forma d.o.o. mjernika CC od 26. srpnja 2022.;
-da činjenicu dugogodišnjeg posjeda predmetnih nekretnina od stane tužitelja i njegovih pravnih prednika u svojim suglasnim iskazima potvrđuju i saslušani svjedoci
FC i ĐC;
-da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama pod poslovnim brojem Rev-291/14 od 17. travnja 2018. i Rev-158/2017 od 07. svibnja 2019. naglasio da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije dana 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu (matična nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], od koje je parcelizacijom formirana i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], bila je upisana kao općenarodna, odnosno državna imovina) treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV- a nego na temelju drugih odredbi istog Zakona.
12. Pri tom valja imati u vidu da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatraju žalitelji i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to oni čine.
12.1. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za sud i ona je dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tuženika nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
13. Na žalbene navode još valja odgovoriti da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da posjed bude barem pošten (čl. 159. st. 2. ZV-a), s time da su savjesnost (poštenje) subjektivne kvalitete posjeda i njih posjedu daje stav posjednika o tome da li isti ima pravo na posjed. Posjednik posjeduje savjesno (pošteno) samo ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, dok je u konkretnoj situaciji, na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, utvrđeno da nema temelja za zaključak da su tužitelj i njegovi pravni prednici imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed (poštenje se presumira, a onaj koji tvrdi suprotno je isto dužan dokazati).
14. Na žalbene navode drugotuženika kojima opetovano ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da je prvotuženica ex lege postala vlasnicom čest. zgr. [katastarska čestica] ZGR, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno trenutkom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o šumama („Narodne novine“, broj: 41/90) odnosno 16. listopada 1990. (čl. 6. st. 1.), budući da je provedenim očevidom kao nesporno utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi ne predstavlja šumu niti šumsko zemljište.
15. I odluka o parničnom trošku pravilna je u osnovi i visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23/).
16. Odbijen je zahtjev prvotuženice za naknadu troška sastava žalbe, jer s istom nije uspjela (čl. 154. st. 1. ZPP-a).
17. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci presude (čl. 368. st. 1. ZPP-a) i rješenja (čl. 380. toč. 2. ZPP-a za stavke I. i II. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak III.).
U Zagrebu 17. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Slavica Garac