Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-295/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, Vedrana Medakovića univ.spec.iur. kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Josipa Grubišića kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvo tužiteljice KF OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugo tužiteljice ŠF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], treće tužiteljice BF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i četvrto tužitelja CF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koji su svi zastupani po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župić i partneri, protiv prvo tuženika IF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], osobno i kao zakonskog nasljednika iza pokojnog OF, zastupanog po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku iz [adresa], i drugo tuženice JF OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao zakonske nasljednice iza pokojnog OF, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1086/2022-7 od 06. listopada 2022., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P-1086/2022- 16 od 28. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1086/2022-7 od 06. listopada 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1086/2022-16 od 28. prosinca 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca tog suda.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke je naloženo tuženicima predati tužiteljima u suposjed nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuću ukupne površine 75 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe. Točkom II. izreke je naloženo tuženicima nadoknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu od 11.362,50 kn / 1.508,06 € sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. Rješenjem prvostupanjskog suda broj P-1086/2022-16 od 28. prosinca 2022. je ispravljena prvostupanjska presuda u odnosu na pogrešno navedeno ime treće tužiteljice ( pri čemu je i u ispravku pogrešno navedeno da je riječ o treće tuženici ) te u odnosu na osobne identifikacijske brojeve tuženika.

3. Prvotno utuženi prvo tuženik OF ( preminuo u tijeku postupka u odnosu na kojeg je postupak prekinut te pozvani sada prvo i drugo tuženici na preuzimanje istoga ), izjavljuje žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), ukazujući posebno na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP., te prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovni postupak. Potražuje i trošak žalbenog postupka.

4. Podneskom od 20. listopada 2022. tuženik IF ( u tom trenutku drugo tuženik a nakon utvrđenja činjenice smrti OF i osobno i kao sukcesor potonjeg ) izjavljuje žalbu također zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. točka 1. do 3. ZPP, navodeći da se u cijelosti pridružuje žalbenim navodima tuženika OF koji se imaju smatrati njegovim.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predajom u suposjed nekretnine upisane kao kat. čest. br. [katastarska čestica] kuće u mjestu površine 75 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju izričito ukazuju tuženici, budući da pobijana prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je proturječna iznesenim razlozima, a postoji i proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika, a posljedično je i činjenično stanje nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a).

8. Iz provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da je predmet postupka predaja u suposjed nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća u mjestu površine 75 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da iz dostavljenog izvadka proizlazi da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti upisan sada pokojni TF, pokojnog K,

- da je iza pokojnog TF pok. K, pokrenut ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Zadru, poslovnim brojem spisa O-596/16, pri čemu su kao nasljednici prvo nasljednog reda navedeni supruga DF (Katica) Pelicarić, kćeri NF, ZF, EF, ŽF, UF, FF, AF, LF, sinovi Š i VF, te unuci B i ĐF kao potomci pok. C, kćeri ostavitelja,

- da je ostavinski postupak iza pokojnog TF prekinut rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovnog broja O-596/16 od 11. lipnja 2018., pri čemu je nasljednica NF upućena na parnicu radi utvrđenja da ostavinsku imovinu ostavitelja ne čini čest.br. 1250 k. o. [katastarska općina],

- da predmetnu nekretninu u naravi čini ranije ugostiteljski objekt "[obrt]" za koji je u tijeku postupka utvrđeno da je zatvoren,

- da je svjedokinja AF u bitnom iskazala da je predmetom spora nekretnina u kojoj se nalazi kafe bar [obrt], a prije toga je bio riblji restoran kojeg su vodili njezin pokojni otac TF koji je preminuo 1989. i majka, a kuću je otac naslijedio od svojih roditelja, da je njezina sestra NF uzurpirala taj kafić, a ne zna tko sada vodi kafić koji je zatvoren, da su svi nasljednici iza oca tražili od mjesne zajednice da zatvori lokal,

- da je drugo tužiteljica ŠF saslušana kao stranka u postupku izjavila da su nakon smrti njezine majke ŽF tražili pokretanje ostavinskog postupka iza pokojnog TF i DF, u kojoj ostavinskoj imovini je i predmetni restoran [obrt] koji je u sklopu obrta tada vodio ČF, čemu su se ostali nasljednici protivili i tražili od nadležnih tijela da lokal zatvore što je i učinjeno, a misli da je u zadnje dvije godine obrt vodio IF.

9. Polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja, smatrajući nespornim da su tužitelji suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuće od 75 m2 koju su naslijedili iza pokojnog TF, pozivajući se na odredbe čl. 4., 5. i 129. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: "Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 dalje: ZN-a) te čl. 17. st. 2., 161. st. 1. i 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZVDSP), priklanjajući vjeru iskazima saslušanog svjedoka i drugo tužiteljice, prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelji i prednici tuženika kao nasljednici TF njegovom smrti stekli nasljednički posjed po sili zakona, a kako su tuženici treće osobe koje se nalaze u posjedu a nisu pokrenuli tužbu za utvrđivanje prava vlasništva pa svoje pravo na posjed moraju izvoditi iz prava na posjed NF, koja nije pokrenula parnicu radi utvrđenja da predmetna nekretnina ne čini ostavinsku masu iza TF, to usvaja tužbeni zahtjev i nalaže tuženicima predati u suposjed nekretninu koja je predmetom postupka.

10. Prvo i drugo tuženici u okviru žalbenih navoda osporavaju iznesena stajališta ističući u bitnom da je pobijana presuda nerazumljiva i nepotpuno obrazložena, da je prvostupanjski sud kao nesporne naveo činjenice i okolnosti koje nisu takvog karaktera, da nije utvrdio u odnosu na tuženike iz ovog postupka tko je uopće posjednik i pasivno legitimirana osoba a niti je pravilno utvrdio aktivnu legitimaciju. Tuženici osim toga navode da prvostupanjski sud nepravilno ukazuje da NF nije pokrenula postupak radi utvrđenja prava vlasništva obzirom da je ista to učinila pred Općinskim sudom u Zadru poslovni broj spisa P-655/2020 i koji postupak je u prekidu zbog njezine smrti, ističu da nije utvrđeno da bi oni kao posjednici i nevlasnici imali obvezu predati u suposjed predmet spora, pri čemu navode da je prvo tuženik zakonski nasljednik, dok drugo tuženik da to nije.

11. U odnosu na sam predmet spora valja ukazati da tužitelji u navodima tužbe tvrde da su suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], i koju činjenicu kao nespornu također potvrđuje prvostupanjski sud (točka 7. obrazloženja pobijane presude).

12. Međutim, kako iz zemljišnoknjižnog izvadka dostavljenog u spis te navoda stranka, proizlazi da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine upisan TF, te da ostavinski postupak u kojem je ta nekretnina navedena kao ostavinska imovina nije okončan, to prvostupanjski sud polazi od pogrešne tvrdnje da bi upravo tužitelji bili suvlasnici predmetne nekretnine, a kako pravilno ukazuju tuženici u sklopu žalbenih navoda.

13. Također, tužitelji navode da pravni temelj i istinit način stjecanja nekretnine temelje na nasljeđivanju kojim su kao zakonski nasljednici iza pokojnog TF, stekli suvlasništvo. U odnosu na takve tvrdnje prvostupanjski sud utvrđuje da je iza pokojnog TF pokrenut ostavinski postupak pod brojem spisa O-596/16 i u kojemu su kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda utvrđeni supruga DF, kćeri NF, ZF, EF, ŽF, UF, FF, AF, LF, sinovi Š i VF, te unuci B i ĐF kao potomci pokojne C, kćeri ostavitelja.

14. Dakle, iz tako provedenog postupka nije vidljivo da bi drugo tužiteljica ŠF, treće tužiteljica GF i četvrto tužitelj CF, predstavljali zakonske nasljednike prvog nasljednog reda iza pokojnog TF, a nije razvidno niti utvrđeno da li navedeni tužitelji svoje pravo na suposjed izvode iz nasljedničkog prava nekog od jedanaestero djece pokojnog TF. Pri tome valja ukazati da je prvostupanjski sud proveo dokaz saslušanjem AF, kćeri i zakonske nasljednice pokojnog TF, koja međutim nije kao aktivno legitimirana osoba pokrenula tužbu u ovom parničnom postupku.

15. Osim navedenog, u odnosu na pitanje aktivne legitimacije, valja ukazati da je tužba početno podnesena od strane EF kao prvo tužiteljice, te je prvostupanjski sud rješenjem poslovnog broja P-846/2019-3 od 18. 02. 2020. utvrdio prekid postupka u odnosu na nju, da bi potom rješenjem od 21. travnja 2020. pozvao KF i PF kao nasljednike da preuzmu postupak. Iako je pozvao i nasljednika PF na preuzimanje postupka, prvostupanjski sud nasljednika PF dalje u postupku nije navodio niti označavao kao aktivno legitimiranu osobu.

16. Nadalje, pravilno tuženici ističu da prvostupanjski sud, osim što je kao nespornim utvrdio činjenice koje nisu takvog karaktera ( da su tužitelji suvlasnici nekretnine koji pravo temelje na zakonskom nasljeđivanju iza pokojnog TF), nije utvrdio tko je uopće posjednik i posljedično pasivno legitimirana osoba u odnosu na nekretninu koja je predmetom spora. Naime, iz provedenog postupka ne proizlazi da bi tuženici bili zakonski nasljednici prvog nasljednog reda iza pokojnog TF, već je isto predstavljala NF ( njegova kći), a nije utvrđeno niti razvidno što su tuženici OF i IF bili navedenoj, te da li predstavljaju zakonske nasljednike iza iste. Pri tome tuženici u navodima žalbe ukazuju da je prvotno navedeni tuženik OF bio zakonski nasljednik i sukcesor iza NF, a da tuženik IF ne predstavlja njezinog zakonskog nasljednika.

17. Također, usprkos činjenici da prvostupanjski sud pobijanu odluku temelji na tvrdnji da su tuženici ( odnosno i sada pokojni RF i IF ) nesporno u posjedu predmetne nekretnine, takve okolnosti nisu nedvosmisleno utvrđene niti proizlaze iz provedenog dokaznog postupka, a kako pravilno ukazuju tuženici.

18. Naime, iako je na ročištu 2. rujna 2022. odredio da će provesti dokaze koje su stranke predložile ( između čega i saslušanje IF kao stranke u postupku ) prvostupanjski sud nije proveo taj dokaz, dok je saslušana svjedokinja AF (kći pokojnog TF ) iskazala da je predmetnu nekretninu nakon smrti oca, uzurpirala njezina sestra NF, ali da sada ne zna tko vodi taj kafić i koji je između ostalog zatvoren. Dakle, provedenim dokazom saslušanjem AF nije utvrđeno tko bi stvarno i faktično bio u posjedu predmetne nekretnine, a isto ne proizlazi niti iz iskaza drugo tužiteljice koja je navela da misli da je zadnje dvije godine obrt vodio IF. Nadalje, tuženici su u postupku opetovano iznosili tvrdnje da OF više nije posjedovao ključeve predmetnog prostora niti je u istome boravio, pa žalitelji osnovano ističu da iz pobijane presude nije razvidno tko se stvarno i faktično nalazi u posjedu predmetne nekretnine te da li je riječ o tuženicima, a koju činjenicu je prvostupanjski sud suprotno stanju spisa, utvrdio nespornom.

19. Nadalje, nakon što priklanja vjeru iskazima saslušanog svjedoka i drugo tužiteljice, prvostupanjski sud zaključuje da su i tužitelji i prednici tuženika kao nasljednici TF, njegovom smrti stekli nasljednički posjed po sili zakona, nakon čega navodi da se tuženici kao treće osobe nalaze u posjedu nekretnine. Takvo obrazloženje je nejasno i proturječno samo sebi i razlozima presude, obzirom da sud tuženike prvo smatra zakonskim nasljednicima i osobama koje su stekle nasljednički posjed, da bi ih potom okarakterizirao kao treće osobe u posjedu nekretnina.

20. U tom smislu valja ukazati da je za predmetni postupak uistinu odlučno da li svi tužitelji i tuženici predstavljaju nasljednike iza pokojnog TF ( upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika ) jer u tom slučaju spor valja promotriti kroz primjenu odredbe čl. 141. ZN u vezi s čl. 122. ZN, budući da tužitelji kao zakonski nasljednici ostavitelja imaju pravo zahtijevati predaju u suposjed i neometano korištenje nekretnine koja predstavlja ostavinsku imovinu ( tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev 585/2024-2 od 15.05.2024. ).

21. Nasljednička zajednica je oblik zajedničkog vlasništva koji nastaje smrću osobe, kojim trenutkom se otvara nasljedstvo, i u kojem slučaju sunasljednici upravljaju i raspolažu nasljedstvom kao cjelinom do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripada pojedinim nasljednicima, što se odvija prema pravilima zajedničkog vlasništva. Pri tome i iz odredbe čl. 17. st. 2. ZVDSP proizlazi da kada su ostaviteljevi posjedi prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakog pojedinog od tih posjeda, pa će ga tako i izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene volje ostavitelja ili odluke suda izvršavanje povjereno nekome drugome.

22. Međutim, ukoliko pak netko od tužitelja ili tuženika ne predstavlja sunasljednika i osobu koja bi pravo na suposjedovanje temeljila na nasljedničkoj zajednici, tada su za predaju u suposjed odlučne pretpostavke propisane u sklopu vlasničke tužbe predmnijevanog vlasnika ( čl. 166. ZVDSP) i za koju publicijansku tužbu predmnijevani vlasnik mora dokazati pretpostavke kao i kod vlasničke tužbe u smislu čl. 162. ZVDSP, ali umjesto prava vlasništva dokazuje svoje jače pravo na posjed.

23. Kako cjelokupna pobijana odluka, uslijed gore navedenoga ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, u čemu je sadržana bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju izričito ukazuju tuženici, a posljedično je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a), to je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP presudu temeljem žalbi tuženika valjalo ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

24. Budući je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima prvostupanjskog postupka ( točke II. izreke) o kojima će prvostupanjski sud odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom (čl. 164. st. 4. ZPP).

25. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP ( točka II. izreke ).

26. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje je ukazano ovim rješenjem, te će prije svega pravilno i zakonito utvrditi i navesti aktivno i pasivno legitimirane osobe u postupku ( uzimajući u obzir činjenicu da je nakon smrti tužiteljice EF pozvao na preuzimanje postupka i nasljednika PF, dok je nakon smrti OF pozvao na preuzimanje nasljednike IF i MF ), nakon čega će utvrditi da li isti predstavljaju zakonske nasljednike iza pokojnog TF ( osobno ili po pravu predstavljanja), u kojem slučaju kao zakonski nasljednici imaju pravo zahtijevati predaju u suposjed i neometano korištenje nekretnine koja predstavlja ostavinsku imovinu, pri čemu je odlučno da li i tuženici predstavljaju zakonske nasljednike ili pak treće osobe, jer u slučaju da su treće osobe tada nije riječ o suposjedovanju koje se temelji na nasljedničkoj zajednici, već zahtjeve tužitelja valja promotriti kroz primjenu odredbe čl. 166. ZVDSP i gdje je odlučno da li posjeduju jače pravo na posjed, pri čemu je u oba slučaja nužno jasno i nedvosmisleno utvrditi što čini predmetnu nekretninu, da li je riječ u naravi o jednoj ili dvije nekretnine ( budući su u zk. izvatku navedene dvije kuće površine 28 m2 i 47 m2) tko posjeduje ključeve od predmetne nekretnine, tko je istu posjedovao i na koji način ( da li prvo i drugo tuženici zajedno ili pak samo jedan od njih), a tek u slučaju pozitivnog odgovora na posljednje pitanje ukoliko tuženici nisu zakonski nasljednici, utvrditi da li se nekretnina nalazila u posjedu tuženika bez pravnog temelja ili na temelju koji je slabiji od onog tužitelja. Takve činjenice će prvostupanjski sud pravilno utvrditi sukladno dokaznim prijedlozima stranaka, nakon čega će na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje primijeniti materijalno pravne odredbe na koje je pobliže ukazano i ovom drugostupanjskom odlukom, te će ocjenom svih izvedenih dokaza u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a odlučiti o tužbenom zahtjevu i donijeti pravilnu, zakonitu i obrazloženu odluku.

U Zagrebu, 17. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić