Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2844/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jadri Striki, odvjetniku u Zadru, protiv tužene Općine Ražanac, Ražanac, Ulica XVII 61, OIB: 08842442553, zastupane po zakonskom zastupniku, općinskom načelniku HČ, a ovaj po punomoćnicima Ivanki Bosotina i Davorki Bosotina-Stanić, odvjetnicama u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1337/2022-29 od 28. travnja 2025. u sjednici vijeća održanoj dana 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja RČ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1337/2022-29 od 28. travnja 2025. pod toč. I. izreke

II. Odbija se žalba tužene Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1337/2022-29 od 28. travnja 2025. pod toč. II. i III. izreke

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvog stupnja suđeno je:

Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. 6001 k. o. [katastarska općina], površine 25 m2, označenog točkama F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, F i crvenom bojom na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom dana 12.7.2022. g. po Geomodus d.o.o., RČC, dipl. ing. geod. i GČ dipl. ing. geod., koji geodetski situacijski nacrt je sastavni dio ove presude, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, ishodi upis prava vlasništva navedene nekretnine u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana."

II. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela čest. 6001 k. o. [katastarska općina], površine 25 m2, označenog točkama F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, F i crvenom bojom na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom dana 12.7.2022. g. po Geomodus d.o.o., RČC, dipl. ing. geod. i GČ dipl. ing. geod., koji geodetski situacijski nacrt je sastavni dio ove presude, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, ishodi upis prava vlasništva navedene nekretnine u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana

III. Nalaže se tuženoj Općini Ražanac, Ražanac, Ulica XVII 61, OIB: 08842442553, naknaditi tužitelju RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.848,09 EUR, zajedno sazakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. travnja 2025., kao dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žale se tužitelj i tužena.

3. Tužitelj se žali protiv presude pod toč. I. izreke zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08 i 123/08 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23– dalje: ZPP), smatrajući da je sud trebao prihvatiti i prvotno postavljeni zahtjev.

3.1. Iz sadržaja očitovanje suda prvog stupnja (list 196. spisa) proizlazi da je tuženoj pobijana presuda dostavljena putem komunikacije sa sudom elektroničkom poštom dana 12. svibnja 2025., a protiv koje je tužena dana 26. svibnja 2025. podnijela žalbu, pa je žalba tužene pravovremeno podnesena.

4. Tužena se žali protiv presude pod toč. II. i toč. III. izreke zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. ZPP. Predlaže u navedenim dijelovima presudu preinačiti i odbiti zahtjev tužitelja, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode tužene i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

6. Žalbe tužitelja i tužene su neosnovane.

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

8. Suprotno navodima žalbe pobijana presuda ima dovoljne, jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, pa se presuda može ispitati. Stoga nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354 st. 2 toč. 11. ZPP, na koju ukazuje tužena u svojoj žalbi.

9. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Iz sadržaja spisa proizlazi da je izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka FČ predloženo na pripremnom ročištu održanom dana 12. rujna 2023. (list 13 spisa), dakle prije zaključenja prethodnog postupka (na ročištu održanom dana 25. rujna 2023.).

11. Prema odredbi čl. 244. st. 1. ZPP sud treba pozvati svjedoka da iznese sve što mu je poznato o činjenicama o kojima treba da svjedoči, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja, te nije dopušteno postavljati pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti.

11.1. Na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 18. lipnja 2024. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SČ, kojom prilikom je sud prvog stupnja omogućio punomoćnicima tužitelja i tužene postavljanje pitanja svjedoku što proizlazi iz tog zapisnika. Navedeni zapisnik predstavlja javnu ispravu koja, kako je to propisano odredbom čl. 230. st. 1. ZPP dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Postavljanjem brojnih pitanja navedenom svjedoku (pa i onih kojima je punomoćnica tužene prigovarala), na koja je svjedok pristao davati odgovore omogućeno je sudu prvog stupnja da sazna sve okolnosti koje su nužne za ocjenu izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP.

12. Tuženik u žalbi ističe pristranost raspravne sutkinje ukazujući pri tome na određeno njeno postupanju u vođenju postupka, no tijekom postupka pred sudom prvog stupnja tužena nije ukazivala, a to ne čini ni sada u žalbi, na postojanje nekog razloga za izuzeće iz čl. 71.st.1.toč.7. ZPP, pa izneseni žalbeni razlozi nisu odlučni.

13. Ne postoji zapreka da sud uzme u razmatranje tijekom postupka od strane tužitelja dostavljenu dokumentaciju vezanu za povijest posjedovanja budući da se radi o dokazu koji je pravodobno predložen već u tužbi u smislu čl. 299. st. 1. ZPP. Time u postupku nije počinjena povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 299. st. 1. ZPP, a na koju opisno ukazuje tužena u žalbenim navodima.

14. S obzirom da presuda nije donesena kršenjem načela kontradiktornosti i jednakosti procesnih sredstava stranaka koja strankama pružaju ujednačenu mogućnost utjecanja na tijek i rezultate postupka, ponajprije sudjelovanjem u procesnim radnjama i da, u bitnomu, sadrži razborite i objektivne razloge, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tužene o povredi ustavnog i konvencijskog prava jednakosti pred zakonom (čl. 14. st. 2. Ustava. I konvencije Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda- "Narodne novine-Međunarodni ugovori", broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10), a niti da se radi o arbitrarnoj presudi.

15. Predmet glavnog zahtjeva tužitelja je utvrđenje da je stekao valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, odnosno da je stekao pravo vlasništva (eventualni tužbeni zahtjev) dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 25 m2, označenog točkama F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, F i crvenom bojom na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom dana 12.7.2022. pa da na temelju ove presude ishodi upis prava vlasništva navedene nekretnine u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tužene, što je tužena dužna priznati i trpjeti.

15.1. Kao pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine tužitelj navodi nasljeđivanje iza smrti oca ŠČ i diobu s ostalim nasljednicima, dok je njegov otac predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem svog oca, pa da je u mirnom i nesmetanom posjedu osobno i putem pravnih prednika drži dugi niz godina.

16. Među strankama nije bilo sporno da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. [adresa], put površine 1584 m2, u zk. ulošku [broj ZK uloška] izvršen upis prava vlasništva u korist Javno dobro u općoj uporabi – Nerazvrstana cesta, neotuđivo vlasništvo Općina Ražanac, a kako proizlazi iz zk. izvatka zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda od 13. srpnja 2021, da je predmetnu tužbu na utvrđenje prava vlasništva na dijelu navedene nekretnine tužitelj podnio dana 14. srpnja 2022., da je novoosnovana zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina] otvorena Rješenjem ovog Suda broj: Su-3213/12 dana 15. travnja 2022., te je istim otvoren ispravni postupak koji je trajao tri mjeseca od navedenog datuma, iz čega proizlazi da je tužitelj predmetnu tužbu radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini podnio prije isteka roka za podnošenje prigovora (čl. 194. Zakona o zemljišnim knjigama – "Narodne novine br. 63/2019), odnosno da se prigovor na upis u obnovljenoj zemljišnoj knjizi može podnijeti samo nakon objave oglasa u smislu te odredbe, kao i da je svrha podnošenja prigovora ispravak upisa provedenog u postupku obnove zemljišnih knjiga, te da navedeno sprečava u predmetnoj pravnoj stvari raspravljati i utvrđivati da li je tužitelj predmetnu nekretninu stekao temeljem valjanog pravnog posla, odnosno dosjelošću.

17. Ocjenom izvedenih dokaza sud prvog stupnja utvrđuje:

-da je očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem utvrđeno predmetnu nekretninu čini dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 25 m2, označenog točkama F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, F i narančastom bojom, te u naravi predstavlja kanal istočno od dvorišta tužitelja

-da se vještak na prigovore tužene podneskom od 18. rujna 2024., očitovao navodeći da utvrđeni dio predmetne nekretnine odgovora skici priloženoj uz tužbu, izrađenoj dana 12. srpnja 2022. u obliku i površini, te je prikazan istovjetnim oznakama i bojama

-da iz povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako predmetna čestica odgovara dijelovima starih čestica zemlje [katastarska čestica], a za koje su podaci bili važećima do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije k. o. [katastarska općina] 2022.

-da je pregledom najstarijih podataka kojima za k. o. [katastarska općina] raspolažu, a koje datiraju iz 1883. čest. zem. [katastarska čestica], da do 1931. nalaze evidentiranima u [broj] na ime mnoštva fizičkih osoba, među kojima se pronalazi i VČ pok. CČ, a da 1948. navedene čestice odlaze u druge posjedovne listove i to čest. zem. [katastarska čestica] u posjedovni list broj 350 na ime SČ R i IČ, a čest. zem. [katastarska čestica] u posjedovni list broj 351 na ime UČ pok. RČ, VČ pok. CČ, CČ, ČČ, ŠČ, ČČ, HČC, NČ, LČ

-da takvo stanje ostaje neizmijenjeno do I. revizije ove katastarske općine 1955. godine, kojom je utvrđena izmjena evidentiranih suposjednika na navedenim česticama od kojih izdvajaju upis EČ pok. UČ, koji je tada evidentiran posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] površine 1152 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 646 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 800 m2.2000. godine, da dolazi kod promjene dva posjednika radi provedbe Rješenja o nasljeđivanju i to u korist OČ, H i JČ pok. EČ

-da je novom izmjerom 2022. formirana je nova čest. zem. [katastarska čestica], koja je izlaganjem evidentirana posjedom (vlasništvom), Javnog dobra – nerazvrstane ceste, a kako da proizlazi iz novog [broj]

-da iz pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem O-185/98 od 13. travnja 2000., kao priloga navedenoj povijest posjedovanja, proizlazi kako je isto doneseno iza smrti pok. ŠČ pok. UČ, oca tužitelja, rođenog 1910. godine, a preminulog 1998. godine, kako su predmetne nekretnine stare izmjere, kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja upisane u posjedovnom [broj] k. o. [katastarska općina], utvrđene kao dio ostavinske mase iza istog, na kojima su nasljednicima na temelju zakona proglašeni kći ĐČ za 3/33 dijela, kći DČ za 3/33 dijela, kći MČ za 3/33 dijela, kći ĆČ za 3/33 dijela, kći IČ za 3/33 dijela, sin CČ za 3/33 dijela, sin RČ za 3/33 dijela, sin ŠČ za 3/33 dijela, sin BČ za 3/33 dijela, kći KČ za 3/33 dijela, unuk PČ za 1/33 dijela, unuk ŽČ za 1/33 dijela i unuk ZČ za 1/33 dijela.

18. Imajući u vidu navedenu dokumentaciju kao i cijeneći iskaze svjedoka FČ, ŠČ, SČ, ĆČ, AČ, TČ, RD i tužitelja sud prvog stupnja nalazi utvrđenim kako je prednik tužitelja, ŠČ pok. ZČ, bio evidentiran posjednikom čestica stare izmjere, kao i da su nasljednici pok. oca tužitelja, temeljem navedenog Rješenja o nasljeđivanju upisani na njegov cjelokupni posjed, dakle da se predmetna nekretnina nalazi u kontinuiranom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika minimalno od 1955. kada je vršena I. posjedovna revizija katastarske općine, da su prednici tužitelja na tom predjelu sadili vinograd, maslinik i voćnjak i na svom posjedu formirali bijeli put kako bi sa kolima i konjima mogao pristupati udaljenijim dijelovima svog posjeda, od glavne ceste, kao i da isti prokopava kanal uz formirani put, kako bi voda otjecala i ne bi, kako nosila utabani put, tako i da se ne bi skupljala u donjim dijelovima njegova posjeda, da je neposrednim opažanjem suda na održanom očevidu utvrđeno kako predmetna nekretnina, kao dio kat. čest. [katastarska čestica], u naravi predstavlja kanal položen uz dvorište ..., dakle da predmetni sporni dio nikada nije bio dio lokalne ceste u [adresa], niti se kao takav koristio već je dio nekretnine koja je ranije bila vlasništvo i posjed prednika tužitelja.

19. Kako je tužitelj još 1997. ex lege stekao predmetnu nekretninu dosjelošću jer je u trenutku stupanja na snagu čl. 388. st. 4. ZV/96 osobno i putem svojih prednika nalazio u kontinuiranom, poštenom i mirnom posjedu iste u razdoblju dužem od 40 godina koliko je zakonom propisan rok za stjecanje prava vlasništva na takav način, a u ovom slučaju ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, prihvaća eventualni zahtjev tužitelja i odlučuje kao u izreci.

20. Ovaj sud prihvaća zaključak suda prvog stupnja da predmetni dio nekretnine koji potražuje tužitelj ne predstavlja dio nekretnine koji bi imao svojstvo javnog dobra u općoj uporabi. Naime, uviđajem i nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je da predmetni dio nekretnine u naravi nije dio nerazvrstane ceste (čl. 100. Zakona o cestama-Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 154/13 i 92/14) i time ne koristi se niti kao javno dobro. Da bi nekretnina bila javno dobro mora zaista i u naravi biti tako, odnosno biti korištena kao javno dobro. Stoga, nema zapreke da na predmetnom dijelu tužitelj stekne pravo vlasništva u osnovi, ovdje, dosjelošću.

21. Okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi ne znači sama po sebi da se doista radi o takvom statusu nekretnine, ako se takva nekretnina ili njen točno određeni dio faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi. Slijedom toga je moguće da takva nekretnina ili njen dio izgubi status javnog dobra pa, uz ispunjenje svih pretpostavki, može biti predmetom stjecanja prava vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev- 537/1999 od 26. rujna 2002. i Revt-243/11 od 27. svibnja 2015.).

21.1. Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva.

22. Na okolnost izvršavanje posjeda na predmetnoj nekretnini sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka FČ, ŠČ, SČ, ĆČ, BČ, HD, GD, dajući valjane razloge zbog kojih je (i u kojem dijelu) njihove iskaze prihvatio kao istinite vjerodostojne, pa je cijeneći iskaz tužitelja, kao i cjelokupnu dokumentaciju (poglavito povijest posjedovanja), te utvrđenja na licu mjesta utvrdio da se tužitelj putem svojih prednika nalazi u kontinuiranom poštenom i mirnom posjedu predmetne nekretninu koja predstavlja kanal koji se nalazi položen uz dvorište tužitelja (ograđeno suhozidom) kako bi voda otjecala i ne bi, kako nosila utabani put, tako i da se ne bi skupljala u donjim dijelovima njegova posjeda minimalno od 1955., koju nekretninu je naslijedio iza pok. oca i diobom sa ostalim nasljednicima, dakle zasigurno u razdoblju dužem od 40 godina, koji je zakonom propisan kao rok za stjecanje predmete nekretnine dosjelošću.

22.1. Pored navedenog, za posjedovanje predmetne nekretnine neodlučno je što se nalazi izvan posjeda tužitelja i njegovih prednika ograđenog suhozidom.

23. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

24. Okolnost da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. [adresa], put površine 1584 m2, u zk. ulošku [broj ZK uloška] izvršen upis prava vlasništva u korist Javno dobro u općoj uporabi – Nerazvrstana cesta, neotuđivo vlasništvo [adresa] ne utječe na ishod predmetnog postupka jer se radi o različitom činjeničnom stanju i različitim odluka (pri čemu se u postupku obnove niti ne može raspravljati o stjecanju prava vlasništva dosjelošću) već bi mogla biti od utjecaja na poštenje posjeda (jer je tada tužitelj saznao da predmetna nekretnine nije upisane u zemljišnim knjigama na njihovo ime, pa time postao nepošteni posjednik). No, u konkretnom slučaju utvrđeno je, da je tužitelj pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao davno prije pokretanja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

25. Stoga, u situaciji kao što je ovdje, kada je utvrđeno da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom s ostalim sunasljednicima, žalbeni navodi tužitelja kojim osporava pravilnost pobijane odluke u dijelu pod toč. I. izreke tvrdeći da dioba koja je provedena između sunasljednika, kao pravni posao predstavlja valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, dakle da je stekao pravo vlasništva i na nekom drugom pravnom osnovu nije od utjecaja.

26. Odredbom čl. 130. st. 1. ZV propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću stjecatelj vlasništvo stječe na temelju zakona (originarno), dok na temelju zakona prestaje vlasništvo upisanih zk vlasnika. Stoga je u slučaju stjecanja prava vlasništva dosjelošću stjecatelj ovlašten u zemljišnoj knjizi upisati tako stečeno pravo vlasništva. Upis tako stečenog prava vlasništva je deklaratoran, ne konstitutivan.

27. Stoga je sud prvog stupnja, i po ocjeni ovoga suda, prihvaćanjem tužbenog zahtjeva na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo (pravna pravila iz § 1452. do 1477., § 326., § 328. i § 345. OGZ, čl. 28. do 30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima- "Narodne novine", broj: 53/91, 9/92 i 77/92-dalje. ZOVO) te čl. 159., čl. 388. st. 4. i čl. 130. st. 1. ZV.

28. Pravilno je tako sud prvog stupnja primijenio članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Međunarodni ugovor, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06), te je rok potreban za dosjelost uračunao i vrijeme posjedovanja za vrijeme trajanja društvenog vlasništva na nekretnini, pozivajući se pri tom na pravna stajališta Europskog suda za ljudska prava izraženog u više dosadašnjih presuda donesenim u predmetima protiv Republike Hrvatske- predmeti Trgo (Zahtjev broj: 35298/04), G (Zahtjev broj: 22768/12) i F i dr. (Zahtjev broj: 37685/10).

29. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbe tužitelja i tužene kao neosnovane i odlučiti kao u izreci ove presude.

30. I odluku o troškovima parničnog postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP) dosuđenih troškova, a koju tužena određeno osporava samo kroz osporavanje osnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužena nije navela druge određene razloge protiv odluke o trošku, a na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima sud ne pazi po službenoj dužnosti

(čl. 365. st. 2. ZPP)

31. Zbog navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

32. Tužena nije uspjela sa žalbom pa joj ne pripadaju troškovi žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. ZPP u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP)).

33. Tužitelju. nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer navedeni trošak nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović