Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-840/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagatelja Grada Vodnjana-Dignano, OIB: 15554218499, Trgovačka 2, Vodnjan, kojeg zastupa punomoćnik Tiziano Sošić, odvjetnik u Puli, protiv protustranke Delzotta UP, radi proglašenja nestale osobe umrlom, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu po Javnom bilježniku Alenu Jurošu poslovni broj R1-308/2025 UPP/OS-2/25 od 24. lipnja 2025., dana 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja Grada Vodnjana-Dignano kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu po Javnom bilježniku Alenu Jurošu poslovni broj R1-308/2025 UPP/OS-2/25 od 24. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim se Javni bilježnik Alen Juroš iz Zagreba, kao povjerenik suda u izvanparničnom postupku radi proglašenja nestalog UP pokojnog U, umrlim, oglasio nenadležnim te odbacio prijedlog predlagatelja Grada Vodnjana-Digagno za proglašenje nestale osobe umrlom.

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23 - dalje: ZiP).

5. U ovom je predmetu predlagatelj prijedlogom od 12. svibnja 2025. predložio proglasiti nestalu osobu odnosno, protustranku umrlom navodeći da je upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica nekretnina na području katastarske općine pa kako teritorijalno nekretnine navedene u prijedlogu pripadaju Gradu Vodnjanu- Dignano da ima opravdani razlog vjerovati kako je predmetna nekretnina ošasna imovina na njegovom području pa je proglašenje nestale osobe umrlom nužno za provedbu ostavinskog postupka i rješavanje imovinskopravnih odnosa na opisanoj nekretnini te da o protustranci i njegovom životu nema nikakvih vijesti u posljednjih pet godina dok je od njegova rođenja proteklo 120 godina zbog čega bi se trebao proglasiti umrlom.

6. Sudski povjerenik prvostupanjskog suda donosi pobijano rješenje s obrazloženjem da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 58. čl. 58. Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“, broj: 101/17 i 67/23- dalje: ZMPP) obzirom jer protustranka prema zadnjim poznatim podacima nema prebivalište u državi koja nije članica Europske unije, već suprotno, zadnje poznato prebivalište protustranke je upravo u državi članici Europske unije, u Italiji. Dakle, ne postoji element međunarodnog obilježja u vidu prebivališta odnosno boravišta u zemlji koja nije članica Europske unije.

7. Prema odredbi čl. 56. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23 - dalje: ZiP) za proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti nadležan sud je na čijem području je ta osoba imala posljednje prebivalište a ako nije imala prebivalište, općinski sud na čijem području je ta osoba imala posljednje boravište dok je odredbom čl. 56. st. 2. ZiP propisano da će se vođenje postupka povjeriti javnom bilježniku prema službenom sjedištu na području suda iz čl. 56. st. 1. ZiP.

8. Kako sam predlagatelj navodi da je protustranka imala posljednje prebivalište odnosno, boravište na području [adresa], te je prema navodima samog predlagatelja talijanski državljanin to sudski povjerenik pravilno zaključuje kako ne dolazi do primjene odredba čl. 58. ZMPP-a .

8.1. Pravilno je pobijanim rješenjem utvrđeno da predlagatelj nema pravni interes za podnošenja prijedloga radi proglašenja nestale osobe umrlom obzirom da je činjenica smrti važna statusna činjenica te istu nije moguće utvrđivati temelje pretpostavke o smrti protustranke. Isto tako taj interes koji predlagatelj navodi ne predstavlja nikako niti mjesto u kojem se nalazi nekretnina u suvlasništvu protustranke jer sređivanje zemljišnoknjižnog stanja i dovođenje nekretnine u okvir gospodarske funkcionalnosti nije predmet ovog postupka već je njegov predmet statusna činjenica proglašenja nestale osobe umrlom.

9. Odredbom čl. 47. st. 1. ZMPP je propisano kako je u postupcima proglašenja nestale osobe umrlom nadležan sud u Republici Hrvatskoj ako osoba o čijem je osobnom stanju riječ, ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili je hrvatski državljanin.

10. Kako je prvostupanjski sud na siguran način utvrdio da protustranka u Republici Hrvatskoj nema uobičajeno boravište a niti je hrvatski državljanin, to nije ispunjen uvjet iz odredbe čl. 47. st. 1. i 2. ZMPP.

11. Predlagatelj u žalbi upućuje na nužnu nadležnost suda u Republici Hrvatskoj prema odredbi čl. 58. ZMPP odnosno, upućuje na nadležnost suda u Republici Hrvatskoj jer se ne može odrediti nadležnost u odnosu na protustranku koja ima prebivalište u državi koja nije članica Europske unije a postupak se ne može voditi u inozemstvu ili je to nerazumno očekivati pa bi sud Republike Hrvatske bio nadležan ako je predmet postupka dovoljno povezan s Republikom Hrvatskom da bi bilo svrsishodno voditi ga u Republici Hrvatskoj.

12. Suprotno navodima žalbe, predlagatelj nije dokazao da postoji nužna nadležnost suda u Republici Hrvatskoj i nadležnost suda u [adresa] jer nije utvrđena nikakva stvarna ili pravna povezanost protustranke sa Republikom Hrvatskom koja bi opravdala nadležnost njezinih tijela pa su svi ključni elementi ovog odnosa na koje ukazuje predlagatelj nedovoljni za dokazivanje svrsishodnosti postupka u Republici Hrvatskoj, niti bi nadležni sud u Republici Hrvatskoj trebao postupati primjenom talijanskog prava sukladno odredbama ZMPP.

13. Činjenica vlasništva nekretnina protustranke ne može upućivati na to da bi protustranka bila državljanin Republike Hrvatske kao državi s kojom je u najužoj vezi jer to tijekom postupka predlagatelj nije dokazao i u smislu pravila propisanog odredbom čl. 3. st. 3. ZMPP, glede države s kojom je protustranka u najužoj vezi. Ovo s time više, što se radi o osobi kojoj je zadnje prebivalište u [adresa] a predlagatelj niti tvrdi niti dokazuje da bi se vratio u Republiku Hrvatsku pa ona ne može biti država s kojom je u najužoj vezi.

14. Slijedom iznijetog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi čl. 2. ZiP i čl. 59. st. 4. ZiP odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 17. ožujka 2026.

Sutkinja

Jadranka Travaš