-

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-80/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H RV A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Varaždin, OIB: 52966791065, Vladimira Nazora 22, kojeg zastupa upravitelj Robert Čusek, dipl. soc. pedagog, protiv protustranke TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa posebna skrbnica TĐO, zaposlenica [adresa] za posebno skrbništvo, Podružnica Varaždin, Kapucinski trg 5, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbama protustranke TĐ protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 Ob-611/2024-14 od 19. siječnja 2026., koje je ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 Ob-611/2024-19 od 3. veljače 2026., dana 17. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se kao osnovane žalbe protustranke od 2. veljače 2026. te se ukida rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 Ob-611/2024-14 od 19. siječnja 2026., koje je ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj R1 Ob-611/2024-19 od 3. veljače 2026., i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja koje je ispravljeno rješenjem istoga suda (u pogledu prezimena protustranke), ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen dana **.**.1992. godine u [adresa], od oca T i majke Ć, s prebivalištem na adresi [adresa], djelomično lišava poslovne sposobnosti i to u dijelu:

- odlučivanja o zdravlju, liječenju i smještaju

- raspolaganja novčanim sredstvima i imovinom.

2. Rješenje suda prvog stupnja pobija protustranka putem posebne skrbnice i osobno pravovremenim žalbama od 2. veljače 2026., zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da nadležni drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje, i odbije prijedlog predlagatelja, a podredno da pobijano rješenje ukine, i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u smislu žalbenih razloga.

3. Žalbe su osnovane.

4. U postupku koji je prethodio žalbi izveden je dokaz psihijatrijskim vještačenjem na temelju kojeg je nalaza i mišljenja utvrđeno da je protustranka osoba nedostatnog uvida u svoje psihičke poteškoće, nesuradljiv u liječenju, da su psihičke smetnje karaktera kroničnosti sa sporadičnim pogoršanjima kada je upadnog ponašanja na način da svojim ponašanjem šteti sebi i bližnjima, da je dg. nespecificirane neorganske psihoze i da dolazi u obzir i paranoidna shizofrenija, da karakter smetnji (bolesti) iziskuje kontinuirani tretman psihijatra uz prilagodbu terapijskih postupaka trenutnom nalazu kojim tretmanom se može održavati poboljšano stanje, da za postizanje toga treba predvidjeti mogućnost potrebe smještaja kroz određeno razdoblje do postizanja stabilnijeg poboljšanja.

4.1. Na nalaz i mišljenje vještakinje spec. psihijatrije predlagatelj nije imao primjedbi dok je nalazu prigovorila protustranka po posebnoj skrbnici i osobno.

5. Iz iskaza protustranke proizlazi kako smatra da su nalazi iz bolnice u [adresa] pogrešni zbog čega je sam predložio i htio da se u [adresa] napravi njegova cjelokupna psihološka procjena, da je bio u bolnici KBC Sestre milosrdnice, išao po drugo mišljenje, razgovarao s psihijatrom tamo, ali da, kad je bio naručen na drugi termin, da je zakasnio 15 min zbog gužve u prometu, i da ga liječnica više nije htjela primiti, da je pisao prigovor na nalaz dr. S zbog toga što se ne slaže s dijagnozom da ima paranoidnu shizofreniju, da je na upite odgovorio kako je promijenio oko pet poslova unazad godinu dana, da je u građevini prošao sve poslove i da se zasiti u nekom vremenu biti na jednom mjestu pa da mijenja svaka tri do četiri mjeseca, da je na upit, uzima li lijekove, odgovorio kako ne uzima ništa od lijekova, osim ponekad sanvala za spavanje, ne zna ima li propisanu kakvu terapiju jer već dugo nije bio kod psihijatra, ne zna zbog čega je bio hospitaliziran na psihijatriji, a nakon što mu se prikazuju slike iz spisa, da je na upit, jesu li to njegove preinake, i zbog čega je to radio, odgovorio potvrdno, ne objašnjava zbog čega je to radio, ali proizlazi da je to bilo prije pet godina, i da to više ne radi, za spis predmeta prostustranka donosi slike majčine sobe te ističe da se njega vještači, a da je njegova soba, kao što se vidi iz slika, čista i uredna, smatra da je u dosta navrata nazivana policija bez adekvatnog razloga kao metoda da za svaki izlazak policije, policija zove hitnu, i hitna dolazi i odvoze ga na psihijatriju.

6. Na temelju navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja je, uvažavajući nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje spec. psihijatrije, koji je prihvatio u cijelosti kao stručno i valjano obrazložen u skladu s pravilima struke, a nakon psihijatrijskog pregleda i saslušanja protustranke, koji je utemeljen na raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji, i neposrednom pregledu same protustranke podvrgnute odgovarajućim testovima kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje, iz kojeg proizlazi kako duševna bolest kod protustranke perzistira od 2017. godine, te imajući u vidu neposredno opažanje suda prvog stupnja kroz iskaz protustranke, a koja je, prema ocjeni suda prvog stupnja, bila nekritična prema svojoj bolesti, bez uvida i kritičnost na svoje problematično ponašanje, sud prvog stupnja je zaključio kako se radi o osobi s teškim psihičkim oštećenjima, koja prate ozbiljne teškoće u svakodnevnom funkcioniranju, koja je nesposobna za organizaciju vlastitog života, kojoj je u svakodnevnom životu neophodna stalna pomoć i briga druge osobe, kod koje je prisutna nefunkcionalnost s osnove oštećene intelektualne, emocionalne i socijalne sfere života te kojoj je neophodna zaštita prava i interesa institutom skrbništva, pa je slijedom izloženih razloga, prihvatio kao osnovan prijedlog predlagatelja da se protustranku liši poslovne sposobnosti u djelomičnom opsegu, odredivši radnje i poslove koje nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje i imovinu, a u smislu odredbe članka 234. stavaka 4.-6. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/2015. – dalje: ObZ).

7. Prema odredbi članka 234. stavka 1. ObZ, sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (stavak 3.).

8. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja izveo je dokaz vještačenjem po vještakinji spec. psihijatrije, koji je u pisanom obliku dostavljen strankama na očitovanje. Predlagatelj je prihvatio nalaz i mišljenje u cijelosti dok je protustranka u podnesku od 2. rujna 2025. (putem posebne skrbnice), iznijela prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, koje je istaknula i u svojem iskazu, a na koje se prigovore vještakinja nije usmeno očitovala, niti je usmeno obrazložila svoj nalaz i mišljenje (članak 260. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP), a kako to osnovano upire žalitelj u žalbama. Naime, uvažavajući i odredbe Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, br. 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. i 13/2017.), valja voditi računa da se djelomičnim lišavanjem poslovne sposobnosti osobe ulazi u njezin privatni život, dolazi do miješanja države u isti, pa u situaciji kada je protustranka prigovarala nalazu i mišljenju vještakinje, u bitnom, kako to i sada čini u žalbama, tada je vještakinja nalaz i mišljenje trebala usmeno iznijeti i obrazložiti ne bi li se tako omogućilo žalitelju da razjasni njegove primjedbe na nalaz i mišljenje.

9. Nadalje, osnovano u žalbama protustranka osnovano u suštini upire kako iz pobijanog rješenja ne proizlaze dostatni i jasni razlozi o utjecaju njegova zdravstvenog stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba, a u situaciji kada ističe kako je aktualno zaposlena i razumno raspolaže novčanim sredstvima, te da se nalazi u stabilnoj intimnoj vezi, da ima veliku motivaciju za posao te da, unatoč promjenama radnih mjesta, stalno pronalazi nove poslove, te da bi mu se potencijalnim smještajem, kao mladoj osobi (33 godine) onemogućio život u kojem bi se osjećao korisno za sebe i društvo.

10. Nadalje, prema odredbi članka 234. stavka 4. ObZ, rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno ( stavak 5.). Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno (stavak 6.), dok je stavkom 7. istog članka propisano da će se rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. toga članka odrediti točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

11. Žalitelj osnovano upire kako u konkretnom slučaju sud prvog stupnja uopće nije utvrđivao ima li protustranka imovinu, koliki mu je iznos mjesečnih novčanih primanja, već da ga je protivno citiranoj odredbi članka 234. stavka 7. ObZ, djelomično lišio poslovne sposobnosti raspolaganja novčanim sredstvima i imovinom u cijelosti.

12. Naposljetku, Europski sud za ljudska prava je u predmetu Ivinović protiv Hrvatske (Zahtjev br. 3006/13, presuda od 18. rujna 2014., par.3 5-37), ponovio svoja opća načela:

"Lišenje poslovne sposobnosti može prerasti u miješanje u privatni život osobe (vidi Shtukaturov protiv Rusije, br. 44009/05, stavak 83., ECHR 2008 i Lashin protiv Rusije, br. 33117/02, stavak 77., 22. siječnja 2013.). To je tako i kad je osoba samo dijelom lišena poslovne sposobnosti (usporediti s predmetom Berková protiv Slovačke, br. 67149/01, stavak 164., 24. ožujka 2009., i Salontaji-Drobnjak protiv Srbije, br. 36500/05, stavak 144., 13. listopada 2009.). Sud dalje ponavlja da, iako članak 8. Konvencije ne sadrži izričite postupovne zahtjeve „postupak donošenja odluka sadržan u mjerama miješanja mora biti pošten i kao takav osigurati dužno poštivanje interesa zaštićenih člankom 8.“ (vidi Görgülü protiv Njemačke, br. 74969/01, stavak 52., 26. veljače 2004.). Sud treba uzeti u obzir jesu li, u svjetlu predmeta u cjelini, razlozi koji su navedeni kao opravdanje za poduzete mjere „mjerodavni i dostatni“ i je li proces donošenja odluka omogućio dužno poštivanje prava podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 8. Konvencije. Potrebno je uzeti u obzir da nacionalne vlasti imaju prednost izravnog kontakta s dotičnim osobama. Iz toga slijedi da zadaća Suda nije da bude zamjena za domaće vlasti pri obavljanju njihovih zadaća vezanih za oduzimanje poslovne sposobnosti, nego je njegova zadaća ocijeniti, u svijetlu Konvencije, odluke donesene od strane tih vlasti u okviru njihovih ovlasti (vidi, mutatis mutandis, T.P. i K.M. protiv Ujedinjenog Kraljevstva [VV], br. 28945/95, stavak 71., ECHR 2001-V; Sahin protiv Njemačke [VV], br. 30943/96, stavak 64., ECHR 2003-VIII; Sommerfeld protiv Njemačke [VV], br. 31871/96, stavak 62., ECHR 2003-VIII (izvaci); Görgülü, prethodno navedeno, stavak 41., i Wildgruber protiv Njemačke (odluka), br. 32817/02, 16. listopada 2006.). Sloboda procjene koju trebaju imati nadležne nacionalne vlasti ovisi o prirodi pitanja i važnosti interesa koji se procjenjue. Stoga doseg slobode procjene države ovisi o kvaliteti postupka donošenja odluka. Ako je postupak ozbiljno manjkav u bilo kojem pogledu, zaključci domaćih vlasti podložniji su kritici (vidi mutatis mutandis, Sahin protiv Njemačke, br. 30943/96, stavak 46. et seq., **.**.2001. i F, prethodno navedeno, stavak 143.) vezi s tim, Sud želi istaknuti da se traži strogi nadzor u slučajevima u kojima mjere imaju takav štetan učinak na osobnu samostalnost osobe, kao što je lišenje poslovne sposobnosti."

13. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je, kako je prethodno navedeno, žalitelja djelomično lišio poslovne sposobnosti u pogledu samostalnog donošenja odluka koje se odnose na njegovo liječenje te raspolaganja imovinom i novčanim sredstvima. Valja reći kako je lišenje poslovne sposobnosti, čak i djelomično, iznimno ozbiljna mjera koju treba koristiti samo u iznimnim okolnostima (primjerice predmet ESLJP, X i Y protiv Hrvatske, zahtjev br. 5193/09, par. 91 od 3. studenoga 2011.). Imajući u vidu iznimnu važnost posljedica takve mjere za privatni žalitelja, shvaćanje je ovog suda drugog stupnja da je bilo nužno potrebno pažljivo ispitivanje svih odlučnih činjenica, a što je u ovom slučaju, slijedom prethodno navedenih razloga, izostalo.

14. slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbe protustranke kao osnovane te na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP, ukinuti pobijano rješenje suda prvog stupnja te predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

15. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će prvenstveno pozvati vještakinju spec. psihijatrije, da se usmeno očituje na prigovore protustranke i da obrazloži svoj pisani nalaz i mišljenje, te će potom raspraviti i utvrditi činjenice odlučne za pravilnu primjenu citiranih odredaba ObZ. te će na temelju ocjene svih izvedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku u kojoj je dužan iznijeti sve relevantne, jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama na kojima temelji svoju odluku.

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Sutkinja

Vesna Žulj