Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-8/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Roberto Dujić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Korljan i partneri d.o.o., Zadar, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-30096/2025-4 od 26. studenog 2025., dana 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice i ukida se rješenje Općinskog suda Zadru, poslovni broj Z-30096/2025-4 od 26. studenog 2025. te se predmet vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je riješeno:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice ZM radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] Vrt ukupne površine 58 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zaprimljen pod brojem Z-30096/2025.

II. Određuje se upis zabilježbe odbijenog priedloga predlagateljice ZM

ZM u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenog razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, dalje: ZZK). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti predmet na ponovni postupak, a podredno preinačiti i dopustiti otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], Vrt ukupne površine 58 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te donošenje rješenja kojim će se izvršiti otpis te nekretnine i upis u novi zk.ul. s upisom prava vlasništva za korist predlagateljice.

4.1. Predlagateljica temelji prijedlog na tvrdnji da je naslijedila predmetnu nekretninu koji je njezin otac stekao kupoprodajom, da je nekretnina više od 30 godina u vlasništvu njezine obitelji te da se prenosila na potomke nasljeđivanjem.

4.2. Uz prijedlog su priloženi Ugovor o prodaji od 17. kolovoza 1990., identifikacija čestica DGU, PUK Zadar od 16. studenog 2023., izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], punomoć za zastupanje ĐM, rješenje poslovni broj O- 3417/2020 o naknadno pronađenoj imovini iza pok. BM, povijest posjedovanja DGU, PUK Zadar od 10. listopada 2023., diobni ugovor te izvodi iz posjedovnog lista.

5. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka uz obrazloženje:

- da je uvidom u zemljišnu knjigu utvrđeno da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-7907/2020 upisana zabilježba spora koji se vodi kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-2334/2017 radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina u A posjedovnici,

- da je ta zabilježba spora upisana u B listu temeljem prijedloga ZML i ĐML, protiv upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika odnosno njihovih slijednika, radi utvrđenja prava vlasništva na realnom dijelu određenih nekretnina, među kojima se vodi i kat čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

- da postupak koji se vodi kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P- 2334/2017 nije pravomoćno dovršen,

6. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja zaključuje da, s obzirom na to da predlagateljica predlaže upis prava vlasništva za cijelo, a za koju je nekretninu prije pokrenut postupak parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva koji još nije pravomoćno okončan, odnosno glede te nekretnine se vodi spor o pravu vlasništva, predlagateljica nema pravni interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u kojem se ne raspravlja o spornim činjenicama i predmet kojeg ne može biti sporni imovinski odnos.

7. Iz sadržaja žalbenih navoda proizlazi da predlagateljica osporava rješenje jer isto ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama – odnosi li se postupak pod poslovnim brojem P-2334/2017 na cijelu nekretninu ili njezin dio, jesu li stranke tog postupka iste kao žaliteljica te proizlazi li iz parnice osporavanje prava koje žaliteljica temelji na pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. Slijedom toga, predlagateljica ističe da činjenica postojanja parnice sama po sebi ne znači da ne postoji njezin pravni interes za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Prema članku 208. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog (stavak 1.), a opravdani razlog postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (stavak 3.).

8.1. Prema članku 209. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (stavak 1.), a prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.; stavak 3.)

9. Dakle, radi se o posebnom zemljišnoknjižnom postupku kojem je svrha omogućiti učinkovito usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim i katastarskim stanjem u situacijama kada postoji određeni nesklad te bi pojedinačni ispravni postupak trebao predstavljati pravno sredstvo za ostvarenje zemljišnoknjižnog upisa, ako se radi o vlasništvu glede kojeg ne postoji spor između predlagatelja i uknjiženog zemljišnoknjižnog vlasnika.

10. Razmatrajući predmetni prijedlog te isprave u spisu – izvadak iz zemljišne knjige (list. 9.-10. spisa) te pribavljenu zbirka isprava pod poslovnim brojem, Z-7907/2020 (list 29.-34. spisa) koja se odnosi na postupak radi utvrđenja prava vlasništva koji se vodi pod poslovnim brojem P-2334/2017, zaključak suda prvog stupnja o nepostojanju pravnog interesa, kako je to obrazloženo pobijanim rješenjem, ne može se prihvatiti.

10.1. Naime, uvidom u priloženu zbirku isprava pod poslovnim brojem, Z-7907/2020, koja se odnosi na postupak pod poslovnim brojem P-2334/2017, utvrđuje se da se radi o tužbi za utvrđenje prava vlasništva koju su podnijeli tužitelji ČM, BML, ČML te OML, protiv ukupno 37 tuženika. Ujedno, iz tužbe proizlazi da nijedan od tuženika u tom postupku nije ovdje predlagateljica.

10.2. Isto tako, uvidom u tužbu, utvrđuje se da je predmet spora utvrđenje prava vlasništva, među ostalim, i na zkč. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], površine 15 m2. U predmetnom postupku, predlaže se provođenje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u odnosu na zkč. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], površine 58 m2, kako je ista upisana u zkul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list. 9.-10. spisa). Dakle, ne radi se o istoj površini zemljišnoknjižne čestice.

11. Prema praksi ovoga suda (rješenje poslovni broj Gž Zk-316/2024-2 od 8. travnja 2025.), kad predlagatelj istovremeno svoja vlasnička prava ostvaruje u parnici, u takvoj situaciji ne postoji opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Dakle, ako bi se radilo o parnici radi utvrđenja prava vlasništva u kojoj bi sudjelovale iste stranke kao i one u pojedinačnom ispravnom postupku, u kojem bi se tražio upisa istog prava vlasništva te ako bi se radilo o identičnoj nekretnini odnosno čestici, tada ne bi postojao pravni interes za pokretanje i vođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

12. Međutim, u predmetnom postupka sud nije utvrđivao radi li se o sporu radi utvrđenja prava vlasništva u kojem predlagateljica sudjeluje te radi li se o istoj nekretnini, glede koje tužiteljica ovdje predlaže pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Ujedno, s obzirom na različitu površinu nekretnine (kako je opisano pod točkom 10.2. ove odluke), zaključak suda da se radi o istoj nekretnini proturječi ispravama u spisu.

13. Dakle, pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnoj činjenici (odluci o nepostojanju pravnog interesa) te u vezi danih razloga postoji proturječje razloga u rješenju te isprava u spisu, zbog čega pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te je učinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a.

14. Slijedom navedenog, primjenom članka 380. točke 3. ZPP-a u svezi s člankom 99. stavak. 2. ZZK-a, valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ocijeniti od kakvog su značaja sve priložene isprave, je li tim ispravama učinjeno vjerojatnim postojanje opravdanog interesa za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka te postoji li pravni interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka nakon čega će, sukladno tim utvrđenjima te cijeneći ostale žalbene navode, donijeti pravilnu i zakonitu odluku o osnovanosti prijedloga.

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Sutkinja

Jasenka Grgić