REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-711/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika Ameropa žitni terminal d.o.o., Vranjic, Vranjički put 16, OIB:97966928557, kojeg zastupa punomoćnik Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije i dopuni prijedloga za dopuštenje revizije tuženika protiv presude i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž R-35/2025-3 od 22. listopada 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-754/2017-126 od 23. svibnja 2025., u sjednici održanoj 17. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženika protiv presude i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž R-35/2025-3 od 22. listopada 2025. zbog pravnih pitanja:
„Je li pasivno legitimiran naručitelj radova ukoliko je radnik nekog od izvođača ili podizvođača radio kod naručitelja, a taj izvođač/podizvođač obavlja opasnu djelatnost, odnosno može li naručitelj koji nije vlasnik opasne stvari, odnosno koji nije registriran za obavljanje određene opasne djelatnosti, niti je istu obavljao, odgovarati za štete prouzročene takvom stvari odnosno djelatnosti, te ima li između njih solidarne obveze?
Tko se smatra trećom osobom vezano uz potraživanje naknade štete prema naručitelju i izvođaču radova, odnosno ima li radnik izvođača radova pravo na naknadu štete od naručitelja radova?
Je li sud u okolnostima kada tužitelj svjesno ne koristi osobnu zaštitnu opremu, a mora prema pravilima struke, dužan raspraviti prigovor doprinosa tužitelja vlastitom ozljeđivanju i provesti odgovarajuće vještačenje?
Dospijevaju li zakonske zatezne kamate na naknadu neimovinske štete prije nego što je završeno liječenje ili tek po završetku liječenja te da li sud može donijeti odluku o tijeku zakonskih zateznih kamata kada vještaci unatoč pitanjima stranaka nisu dali jasan i nedvojben odgovor na pitanje o datumu završetka ili bar stabilizacije zdravstvenog stanja kod tužitelja?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž R-35/2025-3 od 22. listopada 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-754/2017-126 od 23. svibnja 2025.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnima za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, a koja glase:
„1. Je li pasivno legitimiran naručitelj radova ukoliko je radnik nekog od izvođača ili podizvođača radio kod naručitelja, a taj izvođač/podizvođač obavlja opasnu djelatnost, odnosno može li naručitelj koji nije vlasnik opasne stvari, odnosno koji nije registriran za obavljanje određene opasne djelatnosti, niti je istu obavljao, odgovarati za štete prouzročene takvom stvari odnosno djelatnosti, te ima li između njih solidarne obveze?
2. Je li tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari imajući na umu sve okolnosti slučaja, odnosno činjenicu da tuženik nije bio poslodavac tužitelju, ili nije?
3. Tko se smatra trećom osobom vezano uz potraživanje naknade štete prema naručitelju i izvođaču radova, odnosno ima li radnik izvođača radova pravo na naknadu štete od naručitelja radova?
4. Je li sud u okolnostima kada tužitelj svjesno ne koristi osobnu zaštitnu opremu, a mora prema pravilima struke, dužan raspraviti prigovor doprinosa tužitelja vlastitom ozljeđivanju i provesti odgovarajuće vještačenje?
5. U konkretnom slučaju, da li postoji podijeljena odgovornost/doprinos na strani tužitelja zbog nekorištenja zaštitne opreme?
6. Može li ići na štetu naručitelja činjenica što se tužitelj, unatoč pisanim upozorenjima, istih ne drži te na takav način uzrokuje eksploziju koja dovodi do vlastitog ozljeđivanja?
7. Može li sud, kada vještaci nisu objedinili svoje nalaze niti usuglasili sve utužene vidove potraživanja, samoinicijativno i paušalno odrediti visinu pravične novčane naknade bez navođenja relevantnih kriterija koji su mu bili mjerodavni i kako je sud došao do tog iznosa?
8. Može li osoba koja normalno hoda, redovno vozi auto, nosi teške terete imati 85% smanjenja životne aktivnosti ili je zbog nepotpunih i pristranih nalaza i mišljenja vještaka koji nisu objedinili svoje nalaze nužno obnoviti vještačenje po jednoj instituciji koja ima obuhvaćene sve specijalnosti (Medicinski fakultet) radi dobivanja jedinstvene i nepristrane odluke o postotku smanjenja životne aktivnosti kao i ostalim utuženim vidovima potraživanja?
9. Može li više vještaka vještačiti, te da se kao mjerodavan uzima onaj nalaz vještaka koji je dao najveću ocjenu svih utuženih vidova potraživanja, a bez objedinjavanja svih ocjena od svih vještaka?
10. U konkretnom slučaju, da li su vještaci morali usuglasiti/objediniti svoje nalaze i mišljenje po svim utuženim vidovima potraživanja?
11. Dospijevaju li zakonske zatezne kamate na naknadu neimovinske štete prije nego što je završeno liječenje ili tek po završetku liječenja te da li sud može donijeti odluku o tijeku zakonskih zateznih kamata kada vještaci unatoč pitanjima stranaka nisu dali jasan i nedvojben odgovor na pitanje o datumu završetka ili bar stabilizacije zdravstvenog stanja kod tužitelja?“.
3. U prijedlogu tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnih pitanja naznačenih u izreci, jer je riječ o pravnim pitanjima važnim za rješenje ovoga spora i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni te za razvoj prava kroz ljudsku praksu.
7. Revizijski sud je ocijenio da je prvo i drugo pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojem sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje primjerice u Revr-758/2013 od 7. rujna 2016. i Rev-2058/2017-2 od 6. veljače 2019.
8. U odnosu na treće pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja riječ je o pitanju važnom za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje primjerice u Rev-1972/1998-2 od 6. lipnja 2001., Rev-1334/08-2 od 23. veljače 2010., Rev-1008/13-2 od 7. studenoga 2017.
9. Četvrto postavljeno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno je za rješenje ovoga spora i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te o istom sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje (Rev-2476/2016-2 od 6. rujna 2023.).
10. Slijedom izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
11. U odnosu na preostala pitanja i u odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje naznačene u prijedlogu i dopuni prijedloga za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 17. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
