Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-818/2025-5

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja predlagateljice osiguranja DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Petrić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Petrić i partneri d.o.o. u Varaždinu, protiv protivnika osiguranja MV iz [adresa] (prije: D [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj] i DVP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja privremenom mjerom zabrane izvođenja radova odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-516/2025-2 od 19. veljače 2025. godine, dana 17. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-516/2025-2 od 19. veljače 2025. godine.

II Odbija se predlagateljica sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog predlagateljice DV radi određivanja privremene mjere kojom bi se odredila zabrana protivnicima osiguranja MV, [adresa] (prije: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj] i DVP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na dijelu njihove nekretnine čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Varaždinu, a prema međi s nekretninom čk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu predlagateljice osiguranja vrše daljnje iskope i to posebice iskope pristupne rampe i podrumskog dijela višeobiteljske zgrade s tri stana za koju je dana **.**.2023. izdana Građevinska dozvola [broj], [broj] izdavatelja [adresa], Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, Odsjek za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja, i to pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 EUR za svako postupanje suprotnoj ovoj zabrani, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice DV za naknadom troškova ovog postupka."

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23.- dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24.- dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Shodno navedenome, uzevši u obzir da je predlagateljica osiguranja još uvijek ostala pri svom prijedlogu, sud je primijenio odredbe članka 346. Ovršnoga zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.), koji omogućuje određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, pod uvjetom da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim: a) postojanje svoje tražbine, te

b) postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili ozbiljno otežati ostvarenje tražbine, posebno time što bi mogao promijeniti postojeće stanje, ili ako bi mjera bila nužna za sprječavanje nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. U ovom konkretnom slučaju, predlagateljica je predložila određivanje privremene mjere, navodeći da je to nužno kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti.

Uzevši u obzir sve navedeno, a upravo vodeći računa da je predlagateljica dužna dokazati svoje tvrdnje tek do stupnja vjerojatnosti, ovaj sud zaključuje da dokaz dostavljen kao „nalaz i mišljenje vještaka“ nema takvu dokaznu snagu. Naime, u ovom predmetu je predlagateljica sama privatno angažirala vještaka, mimo ovoga suda, a kad je sud pozvao predlagateljicu na uplatu predujma radi uredovanja s vještakom, ista je u podnesku od **.**.2025. odbila uplatiti predujam pravdajući to načelom ekonomičnosti. U pogledu ovakvog stava ovog prvostupanjskog suda ide praksa viših sudova kojima se ocjenjuje dokazna snaga privatno angažiranih vještaka, pa tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci br. Pž-185/03 utvrđuje da: značaj nalaza i mišljenja sudskog vještaka u parnici ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud. Nalazi i mišljenja dugih liječnika pribavljeni od strane stranaka izvan sudskog postupka nemaju dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza, ali oni su privatne isprave, koje također predstavljaju valjana dokazna sredstva. Privatne isprave, za razliku od javnih, ne tvore predmnijevu istinitosti pa ih sud treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. Isto tako, Vrhovni sud RH na pitanje: „Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako nije ocijenio ispravu koja sadrži mišljenje vještaka koje je izrađeno za stranku (ne po nalogu suda)?" u odluci br. Rev-1298/2021-2 određuje da značaj sudskog nalaza i mišljenja u smislu citiranih propisa, ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud. Premda nalaz i mišljenje na zahtjev neke od stranaka mogu izraditi također stalni sudski vještaci, njihov pisani nalaz i mišljenje nije zatražio sud. Stoga, takav nalaz i mišljenje, kao i eventualne njegove kasnije izmjene i dopune, nemaju jednaku dokaznu snagu kao nalaz i mišljenje vještaka koje je odredio sud i koje je provedeno u smislu propisa Zakona o parničnom postupku kojim je uređeno izvođenje tog dokaza, već predstavlja ispravu pribavljenu od strane pojedine stranke u postupku, koja jest dokazno sredstvo, ali ju kao takvu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. Dakle stav ovoga suda jest da je sudu predlagateljica dostavila svoju privatnu ispravu, a ne dokaz koji ima snagu nalaza i mišljenja vještaka.

Također, uvidom u privatnu ispravu predlagateljice očito je kako se u istoj ne konstatira da je nastanak neželjenih posljedica izvjestan odnosno vjerojatan, kako se traži zakonom da bi se odredila privremena mjera, nego se navodi da je tek moguć. Dakle, uvidom u privatnu ispravu predlagateljice sud ne može zaključiti kako je neželjena posljedica ugroze nekretnine predlagateljice izvjesna odnosno vjerojatna, nego tek moguća, dakle radi se o nižem stupnju dokazivanja iznesene tvrdnje, dok je obveza predlagatelja dokazati da je vjerojatan nastanak neželjene posljedice ugroze nekretnine. Upravo tako je navedeno u zaključku privatne isprave koji je iznesen na st. 29 navedene isprave, u kojoj se navodi da je nastanak ugroze tek moguć. Dakle, predlagateljica zasigurno navedenom privatnom ispravom nije mogla dokazati da je opasnost vjerojatna.

No, neovisno o navedenome, i neovisno što predlagateljica nije platila predujam za vještaka, ali niti za izlazak suda, ovaj sud je ipak pristupio licu mjesta **.**.2025., sastavio službenu bilješku o tome i fotografirao lice mjesta, temeljem ovlasti iz čl. 7. st. 3. OZ-a. Uvidom u trenutačno stanje, evidentno je kako su radovi uznapredovali naspram stanja kakvo je bilo u slučaju kada je privatno angažirani vještak fotografirao lice mjesta, te je evidentno da uz nekretninu predlagateljice u međuvremenu izbetoniran potporni betonski zid, očito u većoj dubini, budući je vidljivo armaturno željezo na koje će se očito nastavljati betoniranje, odnosno zid će očito biti još veći i sudeći po visini armature zid će biti upravo u visini zemljane površine između čestica predlagateljice i protivnika. Dakle, kako ovaj sud ne raspolaže sa stručnim znanjima to je pozvao predlagateljicu na uplatu predujma za vještaka i sud, sve kako bi sud pristupio licu mjesta i pozvao vještaka na nalaz i mišljenje na pitanje da li će navedeni zid biti dostatan za sprječavanje ugroze građevine predlagateljice osiguranja, no za takav zaključak ovaj sud nema znanja, dok se ne može niti poslužiti privatnim nalazom i mišljenjem vještaka budući da u vrijeme uredovanja privatnog vještaka očigledno navedenog zida nije bilo. Ovaj sud ocjenjuje kako opasnost od ugroze nekretnine predlagateljice je vjerojatno bila najveća prilikom iskopa građevinske jame na čestici protustranke, te da pitanje postojanja takve opasnosti nadalje, sada kada je izgrađen potporni zid, može dati samo vještak koji bi na licu mjesta pregledao izgrađeni zid i primjenom pravila struke bio donio zaključak da li je navedeni zid dostatan za osiguranje nekretnine predlagateljice, a sve to vodeći računa da su protustranke već izvršile daljnje iskope i to posebice iskope pristupne rampe i podrumskog dijela višeobiteljske zgrade, te im se zapravo privremenom mjerom isto ne bi moglo više zabraniti.

Shodno svemu navedenome, ovaj sud je zaključio da predlagateljica nije svojom privatnom ispravom, u kojoj se tek navodi da je moguć nastanak ugroze nije učinila istu vjerojatnom, pa je stoga i odbijen prijedlog za određivanjem privremene mjere. Naime, predlagatelj koji zahtijeva osiguranje privremenom mjerom treba do stupnja vjerojatnosti dokazati postojanje opasnosti subjektivne prirode, odnosno ukazati na konkretne radnje ili propuste protivnika osiguranja, svjesno poduzete radi ugrožavanja predlagateljeve tražbine."

5. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju, iako djelomično iz drugih razloga.

6. Naime, odgovara da iz stanja spisa proizlazi da predlagateljica, a na poziv suda nije platila predujam za provođenje građevinskog vještačenja smatrajući da bi plaćanje predujma daljnje ekonomski iscrpljivalo predlagateljicu obzirom da je već platila troškove vještačenja po građevinskom vještaku a koje vještačenje je učinjeno po njoj kao naručitelju prije pokretanja ovog postupka.

7. Odgovara da dokaznu snagu nalaza i mišljenja u smislu odredbe čl. 250. ZPP i ima samo nalaz i mišljenje koji je dobiven provođenjem vještačenja po nalogu suda u konkretnom postupku, a značenje takvog nalaza i mišljenja može imati nalaz i mišljenje iz drugog sudskog postupka ili nalaz i mišljenje koji sačinjen na zahtjev jedne strane ako je o tome postignuta suglasnost, međutim, ukoliko takve suglasnosti stranaka nema, kao što je u ovom slučaju, radi se o dokaznom sredstvu koje treba cijeniti kao i svaki drugi dokaz.

8. Odgovara da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Tomislava Žanića koji je na zahtjev predlagateljice vještačio prije pokretanja ovog postupka, a nakon provedenog očevida i vizualnog predmeta predmetne nekretnine, u naravi-obiteljske kuće i ograde, a sve zbog predviđene rekonstrukcije susjedne obiteljske kuće u višeobiteljskoj zgradi na tri stana na susjednoj nekretnini, a sa ciljem davanja mišljenja o postojanju eventualne ugroze sa aspekta mehaničke otpornosti i stabilnosti predmetne nekretnine ili njihovih dijelova, vještak je naveo da se može zaključiti kako se pojedine dijelove nekretnine a koji su detaljno prikazani, opisani i fotodokumentirani u predmetnom nalazu – može nastati ugroza sa aspekta temeljnog zahtjeva za građevinu – mehaničke otpornosti i stabilnosti.

9. Međutim, ovaj vještak je u svom nalazu također rekao da uzevši u obzir sve do sada izneseno, a posebno analiziranu projektnu dokumentaciju glavnog objekta, primarno Mapu I/V, uz navedeni predviđeni iskop i temeljenje podrumskog dijela predmetne višeobiteljske zgrade sa tri stana, a neposredno uz samu jugozapadnu među prema susjednoj predmetnoj nekretnini, imajući pri tome u vidu smještaj spomenute ograde na granici predmetnih parcela i njezino protezanje duž čitave međe u ukupnoj dužini od oko 36,00 m, kao i oprečnog zida na krajnjem sjeveroistočnom dijelu parcele, a posebice predmetne stambene zgrade s pripadajućim dimnjakom, a koji je kao i navedena zgrada od same međe udaljena tek oko 1,00 m, sve to uz navedene podatke o dubini i samoj lokaciji iskopa, vještak je naveo da je mišljenja da postoji vrlo velika opasnost od narušavanja dinamike i stabilnosti većeg dijela ograde i opečnog zida i realna opasnost od nastanka ugroze s aspekta dinamike i stabilnosti dijela stambene zgrade i dimnjaka. Dakle, u smislu odredbe čl. 346. OZ ukazao je da postoji vjerojatno postojanje opasnosti da bez predložene mjere za predlagateljicu bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.

10. Pri tom je potrebno ukazati i na druge dijelove nalaza ovog vještaka, pa tako je vještak naveo da uvidom u dostavljenu mapu glavnog projekta se može zaključiti kako je predviđeni smještaj.

11. Pri tom je vještak naveo da na sjevernom dijelu podrumski vanjski zid gotovo je naslonjen na samu među, dok je južno prema [adresa] malo odmaknut od međe oko 1,00 m, te je nastavno vještak naveo da, a obzirom da je projektom predviđena donja kota temelja od -3,76 cm (u odnosu na kvotu gotovog poda prizemlja), što znači da je donja kvota samog iskopa za isti može biti samo niža (dublja), proizlazi da bi se iskop za izvedbu podrumskog dijela morao izvesti gotovo okomito a neposredno uz samu ogradu koja je smještena na susjednoj nekretnini.

12. Također, vještak je naveo da iz glavnog projekta, posebice naručene mape, može se zaključiti kako nije sačinjen zasebni projekt zaštitne građevinske jame, niti je postojećem projektnom dokumentacijom definiran način iskopa i temeljenja spomenutog potpornog zida, a koji se proteže neposredno uz ogradu koja je smještena na susjednoj nekretnini. Posljedično se niti ne može zaključiti na koji način je predviđen sam iskop i temeljenje, a koji zbog spomenute neposredne blizine same ograde, a na južnom dijelu i stambene zgrade koja se od spomenute ograde odnosno od same međe nalazi na udaljenosti od oko 1,00 m, ne može izvoditi na klasičan način izvedbom uobičajenih prokosa jer za to nema mjesta.

13. Imajući u vidu rečeno, samo se može pretpostaviti kako će se pristupiti izvedbi zaštitne konstrukcije koja će imati zadatak osigurati stabilnost vertikalnih zidova i građevinske jame i na taj način spriječiti pomake koji bi mogli izazvati oštećenje spomenute ograde i stambene zgrade, odnosno instalacija i dimnjaka koji se nalaze na vrlo bliskoj udaljenosti od predviđene zone zahvata.

14. Potrebno je reći da ovaj nalaz i mišljenje su dati prije nego što je započela izvedba radova na nekretnini protivnika osiguranja.

15. Odgovaraju navodi žalbe, da nakon što predlagateljica nije uplatila predujam za građevinskog vještačenje da je, a što navodi i sam prvostupanjski sud u svom obrazloženju, sud je samoinicijativno pristupio na lice mjesta dana 13. veljače 2025. te fotografirao lice mjesta, te, te fotografije i prileže spisu, kao i da to fotografiranje od strane suda nije izvršeno u vrijeme kada je rješenjem zakazan očevid na licu mjesta (**.**.2025.) nego nekoliko dana kasnije, pri čemu se prvostupanjski sud u obrazloženju poziva da je to učinjeno temeljem ovlasti iz čl. 7. st. 3. OZ.

16. I po mišljenju ovog suda, a suprotno navodima žalbe, time nije žaliteljici onemogućeno sudjelovanje u postupku.

17. Naime, ovršni postupak je hitan postupak i nije kontradiktoran postupak, a ocjena o tome da li je strankama onemogućeno da raspravljaju u postupku ovisi o sadržaju radnje koji je sud obavio.

18. Naime, sud je samo fotografirao lice mjesta te mu u vezi toga nisu bila potrebna nikakva razjašnjenja pojedinih pitanja o vjerojatnosti postojanja opasnosti od narušavanja dinamike i stabilnosti, kako postojeće ograde na nekretnini predlagateljice, tako i dinamike i stabilnosti dijela stambene zgrade i dimnjaka jer takvim stručnim znanjima predlagateljica niti ne raspolaže.

19. Međutim, polazeći od nalaza i mišljenja vještaka da nije sačinjen zasebni projekt zaštite građevinske jame a niti je postojećom projektnom dokumentacijom definiran način iskopa i temeljenja potpornog zida koji se proteže neposredno uz ogradu koja je smještena na nekretnini predlagateljice, te da se samo može pretpostaviti kako će se pristupiti izvedbi zaštitne konstrukcije koja će imati zadatak osigurati stabilnost vertikalnih zidova građevinske jame i na taj način spriječiti pomake koji bi mogli izazvati oštećenje spomenute ograde i stambene zgrade, obzirom da iz utvrđenja suda proizlazi, a to je vidljivo i spisu priležećih fotografija, da je iskop izvršen te je izbetoniran potporni betonski zid, a predlagateljica u tijeku postupka, pa ni u žalbi ne navodi da postoje bilo kakvi singnifikanti kkoji ukazuju na to da i nakon postavljanja ovakvog potpornog betonskog zida ukazuju da na narušenu dinamiku i stabilnost, kako ograde i opečnog zida tako i stambene zgrade i dimnjaka.

20. Nadalje, iz te fotografije je jasno proizlazi da je na obiteljsku kuću sa tri stana već izvršen iskop i temeljenje tog iskopa te su i podignuti zidovi prvoga kata, a predlagateljica u tijeku postupka, a ni u žalbi niti ne tvrdi da nakon izvedbe takvih radova su zabilježene bilo kakve deformacije ili pukotine koje bi ukazivale na narušenu dinamiku i stabilnosti njezinog objekta.

21. Stoga, zaključno, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica nije učinila postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere protivnici osiguranja uzrokovali nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti, pa je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I):

22. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ (točka II.).

U Zagrebu, 17. ožujka 2026. godine

Sudac:

Marijan Vugić