Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž Zk-12/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Bušković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja 1. JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. GP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Katarina Jutriša, odvjetnica iz Zagreba, i 3. AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Belaić, odvjetnik iz Zagreba, radi brisanja predbilježbe vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 34134/2024-22 od 26. studenog 2025., 17. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba protustranke te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-34134/2024-22 od 26. studenog 2025.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-34134/2024-22 od 26. studenog 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-34134/2024-22 od 26. studenog 2025. odbijen je prigovor protustranke protiv rješenja istog suda poslovni broj Z-9605/2018 od 13. lipnja 2024. te je naložena zabilježba prigovora prostustranke.
2. Protustranka pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je izreka rješenja nerazumljiva i neodređena jer se iz iste ne vidi čiji i koji prijedlog se odbija te na koju nekretninu se odluka odnosi. Nadalje, smatra da je prvostupanjski sud bio dužan odrediti prekid postupka obzirom na smrt predlagateljice AP, da mu je uskraćena mogućnost raspravljanja jer mu nije dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza iste s podneskom IP, a pri tome osporava da bi ista bila jedina nasljednica pokojne AP. Smatra da IP nije legitimirana zahtijevati brisanje predbilježbe njegovog vlasništva i zbog činjenice, a kako sama tvrdi, da je AP za života raspolagala nekretninom. Konačno, ukazuje da predlagatelji nisu dokazali ispunjenje pretpostavki za brisanje predbilježbe vlasništva, a da je sud neutemeljeno odbio njegov prijedlog za dostavu podataka o tome je li rok za opravdanje predbilježbe još teče. Slijedom navedenog, predlaže preinačiti pobijano rješenje te odbiti prijedlog za brisanje predbilježbe uz uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.
3. Predlagatelji nisu odgovorili na žalbu protustranke.
4. Žalba protustranke je neosnovana.
5. Predmet postupka je brisanje predbilježe prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6.1. Iz obrazloženja rješenja prvostupanjskog suda proizlazi da je isti odluku utemeljio na slijedećim utvrđenjima:
- da je prijedlog za brisanje predbilježbe podnesen 16. veljače 2018. od strane JP
JP, GP i AP,
- da je AP umrla **.**.2019.,
- da je IP nasljednica AP,
- da se radi o redovnom zemljišnoknjižnom postupku,
- da nema mjesta prekidu postupka zbog smrti predlagatelja i da je za odluku odlučeno stanje u trenutku podnošenja prijedloga,
- da su predlagatelji bili upisani suvlasnici predmetnih nekretnina, svaki za po 1/3 dijela,
- da je u korist protustranke rješenjima poslovni broj Z-48134/2017 i Z-66965/2017 (uz zabilježbu prvenstvenog reda po prijedlogu Z-48133/2017) dopuštena predbilježba vlasništva predmetnih nekretnina i to temeljem kupoprodajnog ugovora od 15. prosinca 2008.,
- da je rješenje kojim je dopuštena predbilježba vlasništva protustranke dostavljeno njegovom punomoćniku 29. rujna 2017., odnosno 12. siječnja 2018. (za upis u odnosu na suvlasnički dio predlagateljice AP),
- da u zemljišnim knjigama nije zabilježeno pokretanje postupka - tužbe radi opravdanja predbilježbe vlasništva protustranke,
- da je iz rješenja kojim je dopuštena predbilježba razvidno da je ista dopuštena jer kupoprodajni ugovor nije sadržavao izjavu kojom ovlašćuje protustranku na uknjižbu prava vlasništva,
- da protustranka nije dokazala da je do najkasnijeg trenutka podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe podnijela tužba radi opravdanja predbilježbe vlasništva, uz zaključak da se isto dokazuje taksativno navedenim ispravama, a ne saslušanjem stranke.
6.2. Temeljem prethodno navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da protustranka nije dokazala da bi rok za opravdanje predbilježbe još tekao ili da bi pak podnijela tužbu radi opravdanja predbilježbe te je stoga odbio prigovor protiv rješenja kojim je dopušteno brisanje predbilježbe vlasništva protustranke.
7.1. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda protustranke i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., u daljnjem tekstu: ZPP), a koji se primjenjuje u ovom postupku temeljem čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., dalje u tekstu ZZK), a niti povrede iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a i čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 212. ZPP-a i čl. 215. ZPP-a, a na koje protustranka sadržajno ukazuje u žalbi.
7.2. U odnosu na samu izreku rješenja, ukazuje se da je predmet odlučivanja pobijanim rješenjem prigovor protiv rješenje istog suda poslovni broj Z-9605/2018 od 13. lipnja 2024. te da je isto razvidno iz same izreke kojom je jasno određeno da se odbija prigovor protustranke protiv ovog rješenja, s tim da su podaci protustranke jasno naznačeni u uvodu rješenja, čime pobijano rješenje nema nedostataka u pogledu samog sadržaja predmeta odlučivanja, kako protustranka neosnovano ukazuje.
7.3. Nadalje, a u odnosu na primjenu čl. 212. ZPP-a i čl. 215. ZPP-a u ovom postupku, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u redovnom zemljišnoknjižnom postupku o smrti stranke i sljedništvu iza iste ne donosi posebno deklaratorno rješenje o prekidu postupka, a niti rješenje o nastavku postupka. Naime, u zemljišnoknjižnim postupcima sud odluku donosi temeljem stanja zemljišne knjige u trenutku predaje prijedloga pa je time, za razliku od parničnog postupka, upravo taj trenutak odlučan za utvrđivanje činjenica i odluku o prijedlogu te se zbog primjene pravila prvenstvenog reda upisa, sadržaj samog predloženog upisa ne može mijenjati nakon podnošenja prijedloga, izuzev novim prijedlogom koji bi pak imao svoj prvenstveni red. Navedeno tumačenje i shvaćanje je sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV-162/2021 od 26. studenog 2021. Posebno se ukazuje da se i inače odredbe ZPP-a u zemljišnoknjižnom postupku primjenjuju supsidijarno i na odgovarajući način pa kada se uzme u obzir da je zemljišnoknjižni postupak nekontradiktorni postupak, a postupak brisanja predbilježbe formalni postupak u kojem se odluka donosi temeljem stanja zemljišne knjige u trenutku predaje prijedloga i to temeljem isprava, jasno je da nema razloga da se kasnije promjene u pogledu nositelja zemljišnih prava uzimaju u obzir u pogledu ovlaštenja za predloženi upis (brisanje) kada je relevantno isključivo stanje u trenutku predaje prijedloga.
8. Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pri odlučivanju o prijedlogu za brisanje predbilježbe dopuštene u korist protustranke pravilno primijenio odredbe ZZK.
9. Naime, čl. 63. ZZK-a je propisano:
(1) Izostane li opravdanje predbilježbe, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može zahtijevati njezino brisanje.
(2) Zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za brisanje predbilježbe, ako je iz spisa vidljivo da je tužba za opravdanje na vrijeme podnesena ili da rok za opravdanje još teče. Inače će u kratkom roku održati ročište na kojem će osoba u čiju je korist predbilježba dopuštena morati dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je podnijela tužbu na vrijeme. U protivnom dopustit će se brisanje predbilježbe.
(3) Tužba radi opravdanja predbilježbe smatrat će se pravodobno podnesenom i nakon proteka roka, ako je podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili bar isti dan kad je prijedlog prispio zemljišnoknjižnom sudu.
10. Kao što je prvostupanjski sud pravilno utvrdio, iz stanja zemljišne knjige (do trenutka podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe) nije vidljivo da bi protustranka podnijela tužbu za opravdanje predbilježbe iako je nedvojbeno protekao rok iz čl. 62. st. 1. ZZK-a, dok protustranka nije najkasnije na održanom ročištu dokazala da je podnijela tužbu radi opravdanja predbilježbe. Pri tome se ukazuje da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se podnošenje tužbe dokazuje predajom pisanog dokaza da je takva tužba podnesena, a ne saslušanjem stranke koja je trebala poduzeti takvu radnju.
11. Slijedom navedenog, primjenom čl. 128. st. 3. ZZK-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Dubrovnik, 17. ožujka 2026.
Sutkinja
Marija Bušković
