Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3794/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. predlagatelja PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagateljice UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Anti Ferari, odvjetniku u Šibeniku, Eugena Kvaternika 6, protiv protustranke PHN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Čvrljku, odvjetniku u Šibeniku, Zagorska 14, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi I. i II. predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1- 185/2022-26 od 1. srpnja 2025., dana 16. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba I. predlagatelja i II. predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1-185/2022-26 od 1. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja uređena je međa između nekretnina predlagatelja oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika JH, mag. ing. geod. et. geoinf. iz [adresa] od 5. svibnja 2025. označena točkama 6-7-8-9-10, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagatelja na kojem je na dijelu predlagatelja ad. 1. žičana ograda, a na dijelu predlagateljice ad. 2. kolone (točka I. izreke). Također, riješeno je da su međne točke na terenu označene crvenom bojom (točka II. izreke), da je strankama predat posjed do novouređene međne linije (točka III. izreke), te da svaka stranka svoje jače pravo na spornu međašnu površinu može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja (točka IV. izreke).
2. Protiv rješenja žalbu su podnijeli I. predlagatelj i II. predlagateljica (dalje u tekstu rješenja: predlagatelji) iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), te predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet postupka je uređenje međe između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu I. i II. predlagatelja, s jedne strane, te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke, s druge strane.
5. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku utvrdio :
- da je I. predlagatelj vlasnik kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište od 378 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je II. predlagateljica vlasnica kčbr. [katastarska čestica] zgr kuća i dvor od 405 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je protustranka vlasnica kčbr. [katastarska čestica] voćnjak od 125 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] vinograd od 294 m[2] , upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je međa između stranaka sporna,
- da među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i na temelju sporazuma stranaka,
- da su se predlagatelji i protustranka u odnosu na među između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], s jedne strane, i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], s druge strane, nalazili u posljednjem mirnom posjedu do linije koja je u skici vještaka mjernika JH od 5. svibnja 2025. označena točkama 6-7-8-9-10.
6. Predlagatelji u žalbenim navodima osporavaju utvrđenje suda prvog stupnja u odnosu na utvrđenje posljednjeg posjeda odnosno činjenicu da se posjed predlagatelja, s jedne, i protustranke, s druge strane, protezao do linije označene na skici vještaka točkama 6-7-8-9-10. Međutim, sud prvog stupnja je na temelju iskaza svjedoka ČH, NH i SH koje je u smislu odredbe čl. 8. ZPP doveo u svezi s utvrđenjima sa ročišta održanog na licu mjesta i ispravama koje se nalaze u spisu, pravilno utvrdio da se posljednji mirni posjed stranaka protezao do linije označene na skici točkama 6-7-8-9-10. Za navedeno utvrđenje sud prvog stupnja je dao jasne, logične i razumljive razloge, koje ovaj sud u potpunosti prihvaća, a koje predlagatelji svojim žalbenim navodima nisu uspjeli dovesti u sumnju.
7. Sud prvog stupnja je dakle, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno u smislu odredbe čl. 8. ZPP ocijenio sve dokaze pa tako i iskaze svjedoka koje predlagatelji neosnovano preocjenjuju u žalbi. Na temelju istih sud prvog stupnja je, imajući u vidu da je na licu mjesta utvrđeno postojanje betonskog zida, pravilno uredio među prema posljednjem mirnom posjedu koji je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da se proteže do postojećeg betonskog zida. Imajući uz navedeno i utvrđenje suda prvog stupnja da su predlagatelji prije 15-20 godina svoje nekretnine ogradili zidom, i ovom sudu je prihvatljivo utvrđenje suda prvog stupnja da jednostavno nije logično da se posjed predlagatelja protezao izvan betonskog zida. Stoga žalbeni navodi kojima predlagatelji iznose vlastitu ocjenu iskaza saslušanih svjedoka nisu osnovani.
8. Predlagatelji u žalbi ističu da nalaz i mišljenje vještaka nije izrađen sukladno pravilima struke, te da isti ne sadrži fotoelaborat odnosno prikaz stanja na terenu uslijed čega prema stavu predlagatelja, žalbeni sud ne može ispitati pobijano rješenje. Međutim, i ti žalbeni navodi predlagatelja nisu osnovani. Naime, u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je u zapisniku s ročišta u dovoljnoj mjeri opisao nekretnine koje su predmet uređenja međe kao i stanje koje je na istima zatekao prilikom održavanja ročišta tako da za izradu fotoelaborata nije bilo potrebe. U odnosu na žalbeni navod predlagatelja da nalaz i mišljenje vještaka nije izrađen sukladno pravilnima struke potrebno je navesti da se uloga vještaka u postupku uređenje međe u načelu sastoji od identifikacije nekretnina, pokazivanja linije katastarskih granica čestica i eventualno izradi skice koju čak i nije nužno da sačinjava vještak već istu može sastaviti i sudac. U konkretnom slučaju, vještak je na održanom ročištu identificirao nekretnine predlagatelja i protustranke, te pokazao kojom linijom bi se protezala međa ako bi se ista uređivala prema katastarskom nacrtu pri čemu je nakon ročišta izradio skicu sukladno uputi suda. Sud prvog stupnja uredio je među na temelju posljednjeg stanja posjeda kojeg je utvrdio primarno na temelju iskaza svjedoka i stanja zatečenog na predmetnim nekretninama, a ne na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Stoga žalbeni navodi predlagatelja koji se odnose na postupanje vještaka ne mogu utjecati na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
9. Predlagatelji u žalbi ističu i da sud prvog stupnja nije izveo dokaz saslušanjem II. predlagateljice od čijeg saslušanja predlagatelji nisu odustali. Međutim, na ročište na kojem je sud uredio među II. predlagateljica, iako je rješenjem od 1. travnja 2025. pozvana da na ročište pristupi radi pokazivanja spornih međa i radi saslušanja, nije pristupila, a niti je nedolazak opravdala postojanjem bilo kakvih opravdanih razloga. Stoga je pravilno sud prvog stupnja postupio kada, sukladno odredbi čl. 265. st. 5. ZPP, nije izveo dokaz njezinim saslušanjem tako da u postupku nije počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. i čl. 265. st. 2. ZPP koju sadržajno ističu predlagatelji. To pogotovo kada se ima u vidu da predlagatelji na ročištu koje održano na licu mjesta i na kojem je međa u konačnici i uređena nisu predložili da se ročište odgodi i da se II. predlagateljica ponovno pozove radi saslušanja.
10. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ocijenio sve izvedene dokaze, te je na temelju istih pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Stoga u postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP, a niti je ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) kada je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi također ističu predlagatelji.
11. Predlagatelji u žalbi ističu i da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je pobijano rješenje proturječno, te ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama Međutim, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne, dostatne, razumljive i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati tako da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
12. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu I. predlagatelja i II. predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
U Zagrebu, 16. ožujka 2026.
Sudac:
Robert Jambor
