Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Poslovni broj: Pp-752/2023-28

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenice ŠĆ, koju zastupa ŠĆČ, odvjetnica iz [adresa], drugookrivljenika UĆ kojeg zastupa ŠĆČ, odvjetnica iz [adresa] i trećeokrivljenice BĆ, koju zastupa Sandro Lukić, odvjetnik iz [adresa] zbog prekršaja iz članka 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/1990, 55/1991, 29/1994, 114/2022, dalje: ZPPJRM) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, II. policijske postaje Rijeka klasa: 211- 07/22-5/31529, urbroj: 511-09-24-23-1 od 09. veljače 2023. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 11. ožujka 2026. u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, dana 16. ožujka 2026., javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I Prvookrivljenica ŠĆ, kći Š i OĆ, rođ. **.**.1997. u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju javno bilježnički savjetnik, magistar prava, zaposlena u Javno bilježnički ured Tihana Sudar u Zagrebu, sa mjesečnim primanjima od 1.800,00 eura, neudata, bez djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, ne vode se drugi prekršajni ni kazneni postupci,

    drugookrivljenik UĆ, sin pok. U i B, rođ. **.**.1994. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju inženjer AIT managementa, VSS, samozaposlen, sa mjesečnim primanjima od 800,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, ne vode se drugi prekršajni ni kazneni postupci, i

    trećeokrivljenica BĆ, kći pok.O i pok.V, rođ. H, rođ. **.**.1965. u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju nastavnica, VŠS, zaposlena u OŠ Trsat, sa mjesečnim primanjima od cca 1.600,00 eura, neudata, majka 1 punoljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, ne vode se drugi prekršajni ni kazneni postupci

    na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

    krivi su

    što su

    dana 17. studenog 2022. godine u 19:45 sati u Rijeci, Drage Gervaisa kbr. 4 na ulici narušavali javni red i mira vikom i galamom na način da je prvookrivljena ŠĆ čuvala prazno parking mjesto sa koferom u ruci za svog dečka UĆ na koje mjestu se u tom trenutku s vozilom pokušala uparkirati BĆ zbog čega ŠĆ lupa po vozilu od trećeokrivljene BĆ vičući: "Što to radiš? Ja čuvam mjesto svom dečku.“ Po navedenom trećeokrivljena BĆ također vičući i galameći uzvraća: „što ti tu stojiš“. U tom dolazi i drugookrivljeni UĆ koji viče i galami na BĆ riječima: „Zvati ćemo ti policiju i reći da si mojoj djevojci ŠĆ prešla preko noge a mene udarila u nogu“ te pokazuje BĆ srednji prst. Po navedenom BĆ napravila je dvije fotografije s mobitelom te je napustila mjesto događaja sa svojom kćerkom VĆ koja se s njom nalazila u vozilu kao suvozačica

    dakle, na javnom mjestu remetili javni red i mir vikom i svađom

    čime su počinili prekršaj iz članka 10. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

    pa im se na temelju odredbe članka 10. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    i z r i č u

    prvookrivljenoj ŠĆ novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura i nula centi)

    drugookrivljenom UĆ novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura i nula centi)

    trećeokirvljenoj BĆ novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura i nula centi)

    Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenici su obvezni platiti novčane kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

    Ako novčane kazne ne budu u cijelosti ili djelomično plaćene u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji je određen za plaćanje novčanih kazni uplate svaki po dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.

    II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavka 2. točka 3. PZ okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centi) svaki, dakle sveukupno 90,00 eura u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

    Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    Obrazloženje

    1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenici se tereti za prekršaj pravno opisan u izreci, a koji po zakonu koji je sud primijenio odgovara članku 10. ZPPJRM-a.

    1.1. Okrivljenicima je predloženo izricanje novčane kazne u iznosu od 92,91 eura.

    1.2. Sud je u povodu optužnog prijedloga izdao prekršajni nalog 13. ožujka 2023. kojim je okrivljenike proglasio krivima zbog optuženog prekršaja te im izrekao novčanu kaznu u iznosu od 30,00 eura i obvezao ih na plaćanje troškova postupka u iznosu od 13,28 eura.

    1.3. Okrivljenici su podnijeli pravovremene prigovore te je prekršajni nalog stavljen izvan snage i provedena glavna rasprava.

    1.4. Od počinjenja prekršaja ZPPJRM je izmijenjen: Zakonom o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda (Narodne novine broj 114/2022) koji za predmetni prekršaj propisuje novčanu kaznu od 20,00 eura do 100,00 eura ili kaznu zatvora do 30 dana, što je odnosu na propisanu novčanu kaznu niže od ranije propisane preračunato u kune pa je primjenom članka 3. stavka 2. PZ sud primijenio taj zakon kao blaži za počinitelja. Naknadno je donesen i Zakonom o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda (Narodne novine broj 47/2023) koji za optuženi prekršaj propisuje više novčane kazne.

    2. Na glavnoj raspravi dana 11. ožujka 2026. godine okrivljenici su se izjasnili sudu da se ne smatraju krivima.

    2.1. Prvookrivljena ŠĆ je na glavnoj raspravi iznijela svoju obranu te navela kako je dana 17. studenog 2022. godine oko 08.00 sati navečer bila u ulici Drage Gervaisa, ali ne zna na kojem kućnom broju. Toga dana se vraćala sa medicinskog zahvata te su ona i partner primijetili slobodno parkirno mjesto. Ona je izašla iz automobila sa koferom koji joj je iznio njezin partner jer ona nije mogla niti podignuti kofer. Kofer joj je partner stavio na parkirno mjesto dok se okrene kako bi se uparkirao unazad, te ga je ona tamo pričekala. Okrivljenica je sudu izjavila kako je sjedeći na koferu primijetila sa desne strane da se crveno vozilo pokušava uparkirati na navedeno parkirno mjesto vožnjom unatrag te je iz tog razloga, misleći da ju trećeokrivljena ne vidi, stavila ruku na auto, bez lupanja, te joj pokucala na stražnji prozor iza vozača. Nakon toga je trećeokrivljena spustila prozor te joj se prvookrivljena obratila riječima "gospođo, skoro ste me pregazili". Nakon toga trećeokrivljena je počela vikati na prvookrivljenu i to riječima "što ti tu stojiš", dok prvookrivljena nije vikala na trećeokrivljenu. Zatim je trećeokrivljena po drugi put pokušala uparkirati vozilo unatrag i tom prilikom udarila kofer i prešla automobilom preko vrha tenisice, a prešla bi i preko stopala da nije izmaknula nogu zajedno sa tenisicom. Drugi ulazak automobila na parkirno mjesto vidio je drugookrivljenik koji je tada došao do prvookrivljene upita ju da li je dobro te je nakon toga trećeokrivljena po treći put pokušala uparkirati vozilo i tom prilikom ga udarila vozilom u nogu. Na poseban upit suda li je netko bio fizički ozlijeđen nakon ovog događaja, prvookrivljena je izjavila da ne. Drugookrivljenik je zaprijetio trećeokrivljenoj da će joj pozvati policiju s obzirom da se trećeokrivljena ponašala agresivno i osmjehnula se na njegove riječi, a nakon toga drugookrivljeni je i pozvao policiju koju trećeokrivljena nije sačekala već se uparkirala na navedeno parkirno mjesto i udaljila se. Policija je došla tada na njihov poziv, međutim do veljače 2023. nisu bili ispitani. Na poseban upit sutkinje smatra li da je njezinim ponašanjem došlo do narušavanja javnog reda i mira, prvookrivljenica je navela sudu da apsolutno ne, da je znala da osoba fizički tijelom ili stvarima ne može stajati na parkirnom mjestu i rezervirati ga, međutim da nije imala gdje stati osim na povišeni rinzol, a što nije mogla zbog svojeg zdravstvenog stanja napraviti. Također je istakla sudu kako je već prije znala viđati ljude koji fizički stanu na parkirno mjesto, međutim ona bi u takvim situacijama pitala osobu da li čuva navedeno parkirno mjesto i u slučaju da da, odvezla bi se. Prvookrivljena je navela sudu kako bi se ona i maknula sa navedenog parkirnog mjesta da je bila svjesna kako se trećeokrivljena pokušava uparkirati, a da nije bilo niti mogućnosti da joj objasni kako trpi bolove i da je iz tog razloga na navedenom parkirnom mjestu. S obzirom na bolove koje je trpila, nije imala niti volje niti snage raspravljati se sa trećeokrivljenom. Istaknula je kako je njezin dodir ruke sa vozilom bio samo kada je ruku stavila na auto i pokucala na prozor, da drugih kontakata osim par rečenica između nje i trećeokrivljene nije bilo osim par rečenica koje su razmijenile, a da cijelo to vrijeme nije psovala i nije vikala na trećeokrivljenu koja je sa druge strane bila agresivnog ponašanja i povisivala ton cijelo vrijeme. Prilikom dolaska policije prvookrivljena je policiji pokazala tragove oguljene boje na kovčegu, a koji kovčeg policijski službenici nisu slikali jer je padala kiša te su oni cijelo vrijeme sjedili u automobilu. Također, prilikom udara automobila u kofer, kofer nije pao jer je bio pun stvari. Navodi nadalje da drugookrivljenik nije prostačio i nije vikao, a u odnosu na podizanje srednjeg prsta ista je navela sudu kako to nije vidjela.

    2.2. U svoju obranu, drugookrivljenik UĆ je sudu naveo kako je u trenutku događaja između prvo okrivljene i trećeokrivljene bio u autu nekih cca 20 metara dalje i pokušavao okrenuti automobil. Nije ništa vidio dok nije došao do parkirnih mjesta gdje se nalazila prvookrivljena, a nije prije toga vidio niti vozilo trećeokrivljene. Dolaskom do parkirnog mjesta vidio je da se automobil trećeokrivljene uparkirava te da je u doticaju sa koferom. Trećeokrivljena je imala zatvorene prozore, a drugookrivljeni se stao ispred prvookrivljene, te pokucao na prozor automobila trećeokrivljene. Trećeokrivljena nije spuštala prozor te se nastavila uparkiravati na parkirno mjesto te ga je tom prilikom automobilom udarila u nogu, a on je maknuo i kofer i prvookrivljenu sa parkirnog mjesta. U odnosu na prelazak automobila preko stopala prvookrivljenice, drugookrivljenik je naveo sudu kako to nije vidio jer se to dogodilo prije. Nakon toga trećeokrivljena je izašla van, drugookrivljenik je naveo kako je bez vikanja i bez prostačenja je zamolio trećeokrivljenu da pričeka policiju, međutim ona se počela udaljavati iako je čula poziv policiji, a srednji prst joj je pokazao nakon što je ona izvadila mobitel i počela ga slikati ili snimati. Tada joj je rekao "evo izvolite možete me poslikati da imate za uspomenu", a također je naveo sudu kako ima you tube kanal sa preko sto tisuća pratitelja među kojima ima dosta djece te da nikada nije bio vulgaran. Bio je uznemiren međutim to nije pokazivao niti fizičkim reakcijama niti riječima. Također je istakao kako smatra da nije došlo do remećenja javnog reda i mira te da njegovo ponašanje nije doprinijelo počinjenju prekršaja. Izjavio je kako nije dizao ton glasa te ga se u niti jednom trenutku na ulici nije moglo čuti, a stao je ispred prvookrivljene kao zaštita. Bio je udaren ispod koljena, u potkoljenicu i to branikom automobila. U odnosu na udarac u potkoljenicu nije zatražio liječničku pomoć, a prvookrivljena je bila prestrašena te nije čuo da bi prvookrivljena dizala ton glasa.

    2.3. U svoju obranu, trećeokrivljena BĆ navela kako je točno da je dana 17. studenog 2022. godine bila u ulici Drage Gervaisa u Rijeci gdje se pokušavala uparkirati na slobodno parkirno na mjesto na kojem mjestu nije nitko stajao. Prilikom uparkiravanja čula je veliku viku i galamu te otvorila prozor i pitala "što je", a na što je prvookrivljena rekla da je to njezino mjesto koje ona čuva za svojega dečka, a trećeokrivljena joj odgovorila da se radi o javnoj površini. Zatvorila je prozor i nastavila se uparkiravati, a na navedenom parkirnom mjestu nije bilo niti kofera niti osobe jer se prvookrivljena nalazila na nogostupu, kod prednjeg desnog dijela već parkiranog automobila. Nije čula da bi joj netko kucao na prozor ili lupao rukom po prozoru i automobilu, a u odnosu na riječi koje bi izgovorila prvookrivljena, izjavila je da nije čula koje su to točno riječi samo je čula viku i iz tog razloga je spustila prozor. Navela je sudu kako nije rekla "koju pičku materinu ti tu radiš" niti vikala. U trenutku kada je autu pristupio drugookrivljeni UĆ, trećeokrivljena je i dalje bila u automobilu te nije čula riječi koje je on izgovorio, vidjela je samo da upire prstom na način da bi se ona trebala maknuti sa parkirnog mjesta, čula je viku, ali ne može reći koje riječi je izgovarao. Nakon toga trećeokrivljena je spustila prozor da čuje o čemu se radi i čula riječi "makni se od tuda, zvati ću policiju, reći ću policiji da si prešla gumom preko stopala, a mene da si udarila u koljeno, najebati ćeš, ja sam javna osoba, djevojka mi je odvjetnica, i svjedočiti će u moju korist". Nakon toga trećeokrivljena je zatvorila prozor, osjetila lupanje srca i razmišljala što da napravi te odlučila krenuti prema kući, ali uz pomisao da bi trebalo fotografirati prvo i drugo okrivljenike da se vidi da nisu oštećeni. Pri tome se drugookrivljenik cerekao cijelo vrijeme, pokazao srednji prst, prvookrivljena također prijetila riječima "vidjeti ćeš, ja sam odvjetnica", a policiju nije zvala zato što je željela čim prije doći kući i veselila se putovanju koje je imala idući dan, a i smatrala je da ne treba zvati policiju jer nije ništa kriva. Nije nastala nikakva šteta niti na automobilu niti na koferu, a nisu bili udareni automobilom niti prvo niti drugookrivljenik, dapače drugookrivljenik je došao do automobila kada je već automobil bio parkiran. Također trećeokrivljena je navela kako ih je drugookrivljenik pratio po cesti dok su išle prema doma te pri tome rekao prvookrivljenoj "idem za njom da vidim gdje stanuju", a prvookrivljena je ostala na mjestu. Policiju niti tada nije zvala jer je išla kući i veselila se izletu. Trećeokrivljena je izjavila sudu kako je policija došla za dva dana na njihovu adresu, a oni su bili doma jer je putovanje na koje su trebali ići bilo jednodnevno putovanje u Graz. Tom prilikom su ispitali i nju i njezinu kćerku kao svjedoka. Izjavila je i da je prvi put ugledala prvookrivljenu kada se krenula uparkiravati na pola i to na trotoaru. Također navodi kako nije pričekala policiju, zato što nije čula koga poziva drugookrivljenik.

    2.4. Sud je u dokaznom postupku saslušao i svjedokinju VĆ te je ista iskazala kako je navedenog dana se vraćala sa joge te je sa majkom vozeći se u automobilu primijetila slobodno parkirno mjesto, na kojem nije bilo ni osoba ni stvari. U trenutku kada se majka počela uparkiravati, čula je buku, međutim nije mogla razabrati što se viče ,a majka je tada spustila prozor i nepoznata ženska osoba im je rekla da se želi tu uparkirati i neka se maknu, a stajala je na nogostupu. Navela je sudu kako nije čula lupanje po automobilu ili staklima automobila. U trenutku kada je majka spustila prozor nije čula uvredljive riječi ili psovke samo galamu i vikanje "makni se, to je moje mjesto". Majka se uspjela po njezinom sjećanju uparkirati iz prve, a od riječi koje je uputila prvo i drugookrivljeniku sjeća se samo da je majka njima rekla kako je ovo javni parking. Nakon toga vidjela je kako automobilu prilazi muškarac koji je vikao i galamio: "makni se, najebat ćeš, reći ću policiji da si mojoj curi pregazila noge, a njega udarila u koljeno". Pri tome je mahao kažiprstom i rekao da je on javna osoba, a njegova djevojka odvjetnica te ih je u trenutku kada su izašle iz vozila i krenule se udaljavati počeo slijediti i rekao djevojci da ga pričeka jer da će ih sada on slijediti kako bi vidio di žive zbog čega su se one prepale i otišle kući kroz drugu ulicu. U odnosu na eventualne ozljede ili fizički kontakt automobila sa osobama i stvarima svjedokinja je sudu iskazala kako nije niti čula niti vidjela nikakve udarce automobila. Majka svjedokinje je u trenutku kada je drugookrivljenik vikao, galamio i slijedio ih izvadila mobitel i slikala ga i tada je svjedokinja vidjela da drugookrivljenik pokazuje srednji prst. Niti u jednom trenutku nije čula da bi njezina majka psovala ili vikala. Na poseban upit suda zašto su napustile mjesto događaja i zašto nisu pozvale policiju, svjedokinja je iskazala sudu kako ih je bilo strah, da nisu znale što da rade jer su bile dvije žene same, a drugookrivljenik je bio muška osoba, a uz to su imale i putovanje u Graz na jedan dan, idući dan. Prije nego što su se vratile u svoj dom, ušle su u haustor zgrade gdje se nalazi ljekarna i čekale da on ode s obzirom da su čule da je djevojci rekao da će ih pratiti da vidi gdje žive. Policiju nisu zvale niti taj dan niti kasnije, ali policija im je nakon dva dana došla doma i ispitali su ih. Zaključno, svjedokinja je istaknula kako nije čula udarac automobila u bilo kakvu stvar ili osobu, nije vidjela da bi automobil prešao preko stopala prvookrivljenici, nije čula psovke prvookrivljenice već isključivo viku, u odnosu na trećeokrivljenicu nije čula niti viku niti psovke, dok je u odnosu na drugookrivljenika čula riječi kako je iskazivala i vidjela pokazivanje srednjeg prsta. Iskazala je kako ne zna zašto ih je drugookrivljenik slijedio, a da nije čula da bi on zvao policiju već je samo čula njegove prijetnje da će nazvati policiju i reći kako su automobilom prešle preko noge prvookrivljenici i udarile njega, međutim nije čula niti vidjela da je zaista nazvao policiju. Na upit kako se osjećala kao ženska osoba koja je čula ovakve riječi od muškarca i zašto nije zvala policiju, svjedokinja je iskazala da je bila u strahu i šoku, a da joj je sada žao što nije zvala policiju.

    2.5. U dokaznom postupku su pročitani zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 9- 14 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 15-16 spisa), zapisnik o ispitivanju okrivljenika (list 59-60 spisa) izvršen uvid u fotografije (list 4-5 spisa) te su pročitani podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenike od 10. ožujka 2026. (list 62-67 spisa).

    2.6. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika ŠĆ (list 9-10 spisa) proizlazi kako je čuvala parkirno mjesto svojem dečku kada je vidjela da se na isto mjesto uparkirava trećeokrivljenica i ide autom na nju. Stavila je ruku na auto i došla do vozačice tj. trećeokrivljene koja je vikala i rekla joj "koju pičku materinu tu stojiš" te se nastavila uparkiravati i prešla joj autom preko tenisice te ju je autom udarila u koljeno i kofer. Zatim je došao drugookrivljenik kojeg je također trećeokrivljena autom udarila u noge te je zatim izašla iz auta i povišenim tonom nešto govorila i udaljila se kada su rekli da će zvati policiju.

    2.7. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika UĆ (listovi 11 i 12 spisa) proizlazi kako mu je prvookrivljena čuvala parkirno mjesto kada je u jednom trenutku došla trećeokrivljena s autom i udarila prvookrivljenu. Prvookrivljena je tada digla ruku i pokazala joj da stane. Trećeokrivljena se nastavila uparkiravati te je on stao ispred njezinog vozila, a ona ga je vozilom dotaknula u koljeno. Trećeokrivljena je počela slikati njega i prvookrivljenu kao i registraciju njihovog vozila te otišla.

    2.8. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika BĆ (listovi 13 i 14 spisa) proizlazi kako se parkirala na slobodno parkirno mjesto i osjetila da joj netko lupa po autu. Otvorila je prozor i vikom joj se obratila prvookrivljena i rekla "što to radiš ja čuvam mjesto svojem dečku", a ona joj je rekla da je to javna površina i da prednost ima osoba koja prva dođe. Zatim je došao drugookrivljenik koji je vikao da će zvati policiju i da će im reći da je prešla autom preko noge prvookrivljene i njega udarila. Otvorila je prozor, a on joj je više puta pokazao srednji prst što je i slikala, a on ih je potom i pratio. Navela je kako ona nije povisivala ton niti ih vrijeđala.

    2.9. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka HĆ (list 15-16 spisa) proizlazi kako je bila s majkom i čula da se netko dere. Kada je izašla, čula je da se deru i muška i ženska osoba. Ženska osoba je vikala da će zvati policiju i reći da su ju udarile s autom, a one se nisu obazirale na to i išle su prema stanu. Zatim ih je slijedila muška osoba i govorila "vidjeti ću gdje živite" i pokazivala im srednji prst, a njezina majka ga je slikala.

    2.10. Iz prekršajne evidencije za okrivljenike, proizlazi kako isti nisu prekršajno kažnjavani.

    3. Iz članka 10. (članak 13.) ZPPJRM-a slijedi da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 20 do 100 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    4. Na temelju provedenih dokaza sudu nije sporno da se optuženi događaj dogodio na javnom mjestu, javnom parkingu u ulici Drage Gervaisa dana 17. studenog 2022., da su sva tri okrivljenika bili na mjestu događaja, da su policiju pozvali prvookrivljenica i drugookrivljenik, da trećeokrivljenica nije pričekala policiju, da je drugookrivljenik pokazao trećeokrivljenoj srednji prst te da je trećeokrivljena slikala mobitelom i mjesto događaja i drugookrivljenika. Sud napominje da se predmetni prekršaj odnosi na zaštitu javnog reda i mira u smislu čl. 1. ZPJRM-a, prema kojemu su prekršaji ona djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, stvara nemir, uznemirenost ili ometa kretanje građana na javnim mjestima. Javno parkiralište u ulici Drage Gervaisa nesumnjivo ima svojstvo javnog mjesta u smislu navedenoga Zakona.

    4.1. Činjenice koje su bile sporne su da li je kofer bio na parkingu ili na nogostupu, da li je vozilo udarilo kofer, stopalo i drugookrivljenika u nogu te da li su prvookrivljenica i drugookrivljenica vikale, vrijeđale i svadile se na javnom mjestu.

    4.2. Sud je iskaz prvookrivljenice u dijelu gdje navodi kako je imala medicinski zahvat te je osjećala bol pa je sjela na kofer i držala ga na parkirnom mjestu, ocijenio kao konzistentan i životno logičan te kao razlog zbog kojeg se nije mogla popesti na nogostup i tamo čekati drugookrivljenika. Takav iskaz je dala i na policiji i na sudu, a na glavnoj raspravi, prema ocjeni suda, nije uočila da je takvo "rezerviranje parkinga" nedopušteno neovisno o zdravstvenom stanju. Stoga su to detalji koji se međusobno logično nadopunjuju, a braniteljica je predala na spis i povijest bolesti kao materijalni dokaz koji potkrepljuje zdravstveno stanje. Također, odmah je pozvala policiju što je ponašanje iz kojeg je vidljivo da ne smatra da je i sama počinila prekršaj, ali da je osjećala uznemirenost Sud je dakle navode da se prvookrivljenica nalazila na parkirnom mjestu sa koferom, ocijenio istinitim.

    4.2.1. U odnosu na navode kako je došlo do udarca vozila u kofer, stopalo i koljeno, sud isti nije ocijenio kao vjerodostojan. Sama izjavljuje da nitko nije bio fizički ozlijeđen, niti ona niti drugookrivljenik nisu otišli doktoru poslije toga, a sudu nije uvjerljivo da bi netko toliko sporo i kontrolirano vozio da vozilo može samo lagano dotaknuti tuđi kofer, stopalo ili koljeno i to tri puta.

    4.2.2. Nadalje, prvookrivljena navodi kako nije vikala nego lagano kucala na staklo te da je mislila da ju trećeokrivljena ne vidi. Takav iskaz sudu nije uvjerljiv prvo iz razloga što je životno logično da ako netko ide automobilom unatrag na vas ćete ili vikati ili lupati, posebno ako se zbog bolova ne možete micati. Nježno polaganje ruke na automobil ili kucanje na staklo nije životno logično u situaciji kada smatrate da će vas netko pregaziti, a i ne odgovara iskazu koji je trećeokrivljena dala na policiji neposredno nakon događaja te je sud izveo zaključak da je došlo i do kucanja ili udaranja po automobilu i vike. Vikanje su potvrdile i trećeokrivljena te svjedokinja s time da je trećeokrivljena na policiji izjavila i da je čula lupanje po staklu. Sud zaključak o vikanju prvookrivljenice temelji primarno na iskazu trećeokrivljenice danom pred policijom neposredno nakon događaja (list 13-14 spisa), gdje je navela da je čula lupanje po staklu i viku te na iskazu svjedokinje HĆ koja je čula viku i galamu, a koji je dala i na policiji i na sudu. Sud pritom naglašava da iskaz dan pred policijom u neposrednoj vremenskoj blizini događaja, prije nego što je svjedokinja imala mogućnost uskladiti iskaz s majkom te ima veću dokaznu vrijednost od kasnijeg iskaza na sudu, u dijelu u kojemu taj kasniji iskaz povoljniji za trećeokrivljenicu. Zaključak suda o intenzitetu prvookrivljeničine reakcije potvrđuje i iskaz trećeokrivljenice dan pred policijom u kojemu se ne opisuje tiho kucanje nego lupanje i vika, a navedeno je i u skladu sa situacijom u kojoj se auto unazad kreće prema osobi koja se ne može micati. Navedeni iskaz tako potkrepljuje da se radilo o intenzitetu lupanja koji odskače od uobičajenih normi ponašanja. Sama vika i lupanje po tuđem automobilu predstavlja remećenje javnog reda i mira.

    4.3. U odnosu na drugookrivljenika, navodi da je bio 20 metara dalje u trenutku prve interakcije prvookrivljene i trećeokrivljene, ali potvrđuje iskaz prvookrivljenice o njezinoj tišini i mirnoći što je u neskladu s izjavom da je bio u autu i da nije ni vidio inicijalni sukob. Na taj način nije ni mogao vidjeti cijeli događaj niti čuti viku ili lupanje po autu. Poziv policiji upućuje na to da je drugookrivljenik smatrao da je trećeokrivljenica ta koja je prekršila zakon, pri čemu nije sagledao da i njegovo vlastito ponašanje koje je uslijedilo, pokazivanje obscenog gesta i prijetnje upućene trećeokrivljenici, a što ispunjava obilježja prekršajnog ponašanja. Sam sudu navodi kako je pokazao je srednji prst, objašnjava to kontekstom fotografiranja, ali to je objektivno nepristojno ponašanje na javnom mjestu te time i činjenično priznaje počinjenje prekršaja. Također, tvrdi da je udaren u potkoljenicu, ali nije zatražio liječničku pomoć, a tvrdnju o praćenju trećeokrivljenice prema domu ni ne demantira ni komentira ovu epizodu. Dodatno, sud uzima u obzir da je trećeokrivljenica i svjedokinja VĆ opisala praćenje trećeokrivljenice prema kući s izjavom "idem za njom da vidim gdje žive", što prvookrivljenica i drugookrivljenik u svom iskazu nisu ni negirali ni komentirali. Takvo ponašanje, u kontekstu cjelokupnog događaja, pridonosi zaključku o remećenju javnog reda i mira od strane drugookrivljenika. Pokazivanje srednjeg prsta u kontekstu cjelokupnog događaja, stajanja na javnom mjestu i svađe oko parkinga te hodanja po ulici za trećeokrivljenom i njezinom kćerkom, ispunjava biće prekršajnog djela remećenja javnog reda i mira.

    4.4. Iskaz trećeokrivljene je unutarnje nedosljedan. Trećeokrivljenica nije pričekala policiju iako je sama čula da drugookrivljenik govori kako će zvati policiju, ovo je ponašanje koje je u praksi konzistentno s osobom koja izbjegava susret s vlastima pokušavaju izbjeći i vlastitu prekršajnu odgovornost. Nije pozvala policiju ni po dolasku kući, ni idući dan po povratku iz Graza, a bila je, prema vlastitom iskazu, uznemirena i prestrašena te prema ocjeni suda tu postoji unutarnja kontradikcija. Naime, veselila se putovanju, a istovremeno bila jako pogođena i prestrašena. Sud također nije istinitim ocijenio iskaz kako nije čula kucanje na prozor jer i sama na policiji iskazivala na način da je čula lupanje po automobilu što kasnije na sudu negira. Međutim, iskaz trećeokrivljenice na policiji u kojem navodi da je čula lupanje i vikanje, odgovara i navodima prvookrivljene da je kucala po staklu automobila te je sud ovakvo mijenjanje iskaza ocijenio kao prilagođavanje iskaza u svrhu izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Trećeokrivljena smatra da je njezino pravo da uparkira vozilo na slobodno parkirno mjesto ujedno opravdanje i za daljnji niz događaja. Iskaz svjedokinje HĆ u dijelu u kojemu navodi da nije čula trećeokrivljenu da viče sud ne prihvaća kao istinit, uzimajući u obzir blizak srodstveni odnos svjedokinje i trećeokrivljenice te činjenicu da se odrekla blagodati nesvjedočenja i aktivno svjedočila u korist majke. Prema čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, sud je dužan dati ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, a u konkretnom slučaju sud zaključuje da je iskaz svjedokinje u opisanom dijelu prilagođen u cilju zaštite majke. Navedeno potvrđuje i potpuno podudaranje iskaza svjedokinje s iskazom trećeokrivljenice u svim točkama, bez ijedne razlike u detalju, što kod svjedoka koji svjedoče o istom događaju neovisno jedan od drugoga nije životno tipično. Sud je naime ocijenio istinitim iskaz prvookrivljene da je trećeokrivljena spustila prozor i počela vikati jer je isti bio uvjerljiv, životan i konzistentan iskazu koji je dala i na policiji. Na taj način, trećeokrivljena je također remetila javni red i mir.

    4.5. Iz iskaza svjedokinje HĆ, proizlazi kako je čula viku i prvookrivljenice i drugookrivljenika, vidjela pokazivanje srednjeg prsta, međutim negira da je čula trećeokrivljenu da viče. Sud je uzeo u obzir da je svjedokinja kćerka trećeokrivljenice iako se odrekla prava na nesvjedočenje i aktivno svjedočila u korist majke te iskaz u dijelu gdje navodi kako majka nije vikala, nije ocijenio kao istinit već usmjeren na zaštitu majke.

    4.6. Dakle, slijedom cjelokupne dokazne ocjene izložene u točkama 4.2. do 4.5., a posebice uzimajući u obzir: neposrednost iskaza trećeokrivljenice danih pred policijom, vlastito priznanje drugookrivljenika o pokazivanju obscenog gesta, i prihvaćenu verziju o vikanju i lupanju po automobilu koja je potvrđena sukladnim iskazima s policije, sud utvrđuje da su sva tri okrivljenika počinila radnje koje, ocijenjene u kontekstu čl. 1. ZPJRM-a, predstavljaju ponašanje koje odskače od uobičajenih normi ponašanja i kojima je narušen javni red i mir na javnom mjestu u smislu članka 13. (članka 10) ZPJRM-a.

    4.7. Okrivljenici su krivi za prekršaj jer su kao i svaka prosječna odrasla osoba bili dužni i mogli biti svjesni da je njihovo postupanje zabranjeno.

    4.7.1. Prvookrivljenica ŠĆ, kao pravnik s iskustvom u pravnoj struci, morala je biti svjesna da vikanje i lupanje po tuđem vozilu na javnom mjestu, bez obzira na subjektivni osjećaj ugroze, prelazi granicu dopuštenog ponašanja u javnom prostoru kao i da ne smije sjediti na parkirališnom mjestu.

    4.7.2. Drugookrivljenik UĆ, koji je na sudu istakao da je svjestan javne vidljivosti svog ponašanja (YouTube kanal), je tim više trebao biti svjestan da je obsceni gest u javnom prostoru, praćen prijetnjama, ponašanje koje odskače od prihvatljive norme.

    4.7.3. Trećeokrivljenica BĆ, kao nastavnica s iskustvom u odgojnom radu, morala je biti svjesna da vikanje i svađa s osobom koja sjedi na parkirnom mjestu, umjesto mirnog rješavanja situacije, nije ponašanje koje je u skladu s normama ponašanja na javnom mjestu.

    4.7.4. Svaki od okrivljenika imao je i znanje i sposobnost ponašati se drukčije, a činjenica da su svi troje eskalirali situaciju umjesto da su je mirno razriješili upućuje na svjesno prihvaćanje rizika narušavanja javnog reda i mira."

    5. Odabirući mjere kazni sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

    5.1. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenici nisu prekršajno kažnjavane osobe, da se protiv njih ne vode drugi prekršajni postupci, vrijeme koje je proteklo od počinjenja prekršaja do donošenja presude, prijedlog tužitelja u pogledu sankcije, ali i njihov odnos prema djelu gdje pokazuju odsustvo bilo kakve samokritike i uvida u neprihvatljivost vlastitog ponašanja.

    5.2. Sud je imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline te smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenike odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

    5.3. Okrivljenici imaju mogućnost platiti dvije trećine izrečene kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

    6. Odluka o trošku donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

    7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Rijeci 16. ožujka 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Ivana Džafić

    Lejla Rašidkadić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. ovlašteni tužitelj

    2. prvookrivljena ŠĆ, sa uplatnicom

    3. drugookrivljeniku UĆ, sa uplatnicom

    4. trećeokrivljenici BĆ, sa uplatnicom

    5. braniteljima

    6. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.